Hrvatske osnovne škole ovih dana obilazi - ne saborski zastupnik Ivan Pernar - već Vlado Lendvaj, instruktor robotike koji za to ima odobrenje školskih ravnatelja i koji učenicima dolazi s malim robotićima i instrukcijama kako ih programirati pomoću računala.
Osam je sati u Osnovnoj školi Juraj Dalmatinac u Pagu. Učionica informatike prepuna je znatiželjnih đaka, učenika 5. i 6. razreda. Ispred svakog učenika je računalo ili laptop, a danas je poseban dan. Vlado Lendvaj iz Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) u sklopu robotičke lige Croatian Makers, pripremio je robote M-boot za rad s mladima.
Projekt je to kojega je pokrenuo Nenad Bakić, poznati investitor i poduzetnik koji je uglavnom sam i financirao projekt „Croatian Makers“ namijenjen razvoju poduzetništva i inovativnosti mladih, kako bi ih se motiviralo da se uključe u moderna i stvarna znanja.
Europska unija je u pravu kad tvrdi da Hrvatskoj i cijeloj Europi nedostaje jako puno ljudi tehničke struke i da je prekasno kad se upisujete na fakultete da se onda tek odlučujete za neki tehnički smjer jer tada većina izgubi interes pošto nisu imali doticaja sa suvremenim tehnologijama... Ako se krene dovoljno rano, a to je osnovna škola, onda se shvati da to nije teško i da je puno zanimljivije nego što izgleda i da je korisno bez obzira hoće li vam to biti struka ili ne. U tu smo svrhu pokrenuli Croatian Makers ligu u kojoj je podijeljeno 1.800 robota u 360 škola i udruga u Hrvatskoj, a novija akcija je BBC micro:beat STEAM revolucija. Radi se o mikroračunalu s procesorom kakav je u većini današnjih mobitela. U Velikoj Britaniji su ove školske godine svi učenici 7. razreda dobili takav jedan uređaj i koriste ga redovito na nastavi, dok su na Islandu svi učenici 6. i 7. razreda dobili takav uređaj. Na Valentinovo je 7 tisuća ovakvih uređaja krenulo prema hrvatskim školama, te još 15-tak tisuća kreće kad se sve uspije zapakirati – kaže Lendvaj dok pametne male paške glavice s pažnjom upijaju svaku njegovu riječ.
Vrlo brzo ih, pomoću online aplikacije Microbeat.com dostupne na internetu, upućuje u osnove programiranja malog računala koje osim ispisivanja smajlića led lampicama i natpisa Hello može upravljati i složenim robotima, te služiti za automatizaciju preko intereneta kao i za brojne druge namjene. Djeca brzo "kopčaju" i mala Microbeat računala počinju ispunjavati njihove naredbe, od paljenja lampica do jednostavnijih radnji koje će prenijeti na robotiće, prethodno sastavljene za upotrebu.
Roboti M-boot su nalik na male autiće s kotačima, lampicama i "očima". Važno je što djeca shvaćaju na koji se način progamiraju naredbe i kako se prenose u robote. Zapravo, sve rade samostalno, tek uz usmene asistencije mentora Lendvaja. Neće puno proći vremena i roboti na naredbe malih genijalaca počinju "žmigati", svijetliti, ispuštati zvukove, kretati se naprijed-nazad, zaokretati i – postaju uporabljive sprave kojima upravljaju učenici preko računalnih jezika.
Kako jednostavno i lako prihvaćaju znanja u jednom školskom satu, naprosto zadivljujuće!
- Od nekoliko naših projekata poput Croatia makers lige u kojoj se dijele roboti i djeca sudjeluju na natjecanjima i STEAM revolucije BBC Micro:beat, postoji i projekt STEAM-auto kojim obilazimo mjesta koja još nisu uključena u upotrebu ovakvih uređaja i pokazujemo djeci kako se može na zabavan i zanimljiv način naučiti korisne stvari. Oni nisu svjesni koliko duboko uče neke stvari iz programiranja, jer misle da se samo zabavljaju, sviraju, igraju s bojicama, voze robotiće..., a u stvarnosti oni zapravo vrlo ozbiljno programiraju, ali bez opterećenja usvajaju te koncepte. Odavno se zna da se najbolje uči kroz igru i cijelo školstvo bi zapravo trebalo biti jedna velika igra i svi bi bili sretni umjesto da se pretvaramo da smo strašno ozbiljni i pametni – kaže Vlado Lendvaj.
Hrvatska u edukaciji robotike zapravo može postati totalni lider u svijetu samo ako se stvari naprave na takav način da djeca ne štrebetaju činjenice, već naprave nešto svojim rukama i pameću. Danas oprema nije skupa i sam softver i edukativni alati su dostupni na interentu, tako da to više nije komplicirano – ističe Lendvaj, te naglašava:
Ideja nam je da u Hrvatskoj već iduće školske godine, svi učenici jedne generacije dobiju jedan ovakav Micro:beat uređaj i da Hrvatska postane treća zemlja u svijetu koja će krenuti s tim. Mi možemo jako brzo uskočiti u vlak najrazvijenijih zemalja. Jedan ovakav uređaj košta nešto manje od 15 funti, što znači da kad bi cijela generacija učenika dobila te uređaje uz kompletan proces educiranja nastavnika, sve to koštalo oko milijun eura. U usporedbi sa sredstvima koja se inače koriste, to je cijena jednog današnjeg udžbenika. Bilo bi najbolje kad bi to riješilo nadležno ministarstvo i Vlada, a mi ćemo im pomoći sa stručne strane koliko god je potrebno. Pokazali su za sad dobru volju i nadamo se da će, prvenstveno za korist djece, a onda i svih nas u državi, stvari krenuti u tom smjeru – kaže Lendvaj.
Nakon edukativog dijela u kojemu su djeca naučila osnove programiranja M-bootova, naredbe prenose u robote, odspajaju iz njih kablove i spuštaju ih na pod. Kakvo oduševljenje! Roboti se počinju kretati prema zadanim naredbama, a djeca se nevjerojatno vesele stečenim znanjima. Ovo definitivno nije bio dosadan školski sat. Kao da je tog jutra čitav svijet bio nadohvat klika mišom iz male učionice informatike Osnovne škole Juraj Dalmatinac na Pagu.
Tako daleko, a tako blizu!
Razlog inicijative Croatian Makers je što su, kako kaže, primijetili da u hrvatskom školstvu nedostaje takvih sadržaja, ali to je vrlo lako riješti.
- Cijelo nas vrijeme uvjeravaju kako se ne može uvesti robotika u škole, kako je to komplicirano i skupo, nemamo dovoljno dobrih kadrova po školama, ne mogu se educirati nastavnici... Mi smo u nekoliko mjeseci, u 360 škola i udruga, što je praktično 50 posto aktivnih osnovnih škola ako ne računamao baš one skroz male, educirali nastavnike i podijelili opremu, te pokrenuli takve aktivnosti. Evo, danas su na Pagu učenici naučili programirati edukativnog robota M-boota, a usput su vidjeli i osnove programiranja Micro:beata. Ako smo nas dvojica instruktora, Paolo Zenzerović i ja, uz još nekoliko ljudi koji pomažu u logistici, uspjeli ovakve edukacije odraditi s relativno malim novčanim sredstvima, onda država koja raspolaže s ogromnim aparatom i novcima sigurno može napraviti daleko više. Srećom država je to prepoznala i krenula podržavati te aktivnosti. Mi mislimo da Hrvatska ima priliku uskočiti u vlak i postati jedna od vodećih zemalja na polju tehnološke edukacije, a kad imamo educirane ljude onda ćemo postati i apsolutno vodeći centar za edukaciju kojega opet možemo povezati i s našim turizmom pa dovoditi djecu iz Europe na edukaciju dok njihovi roditelji istovremeno uživaju u hrvatskim prirodnim ljepotama – kaže Lendvaj.
Ravnateljica Željka Zubović:
Informatička učionica opremljena je sredstvima Ministarstva obrazovanja još 2009. godine. Informatika se radi kao izborna nastava od 5. do 8. razreda i kao izvannastavna aktivnost u 4 razredu. Na inicijativu poduzetnika s Paga Borisa Šuljića, školama u Pagu i Novalji ponuđena je suradnja koju smo mi vrlo rado prihvatili i u donaciju smo dobili šest robota. Iako je informatika izborni predmet, djeca su jako zainteresirana i u svakom odjelu velika većina se opredjeljuje za informatiku. Mislim da je vrijeme da se informatika uključi u redovnu nastavu, u istom rangu kao i drugi obvezni predmeti. U našoj školi informatika skoro i ima takav tretman jer je velika većina učenika uključena. Imamo kvalitetnog učitelja, kvalitetan rad, djeca su motivirana. Prošle smo godine ušli i u CARNET-ov projekt e-škole tako da ćemo i kroz taj projekt biti opremljeni i koristiti tu opremu i za druge predmete. Škola inače ima 246 učenika i pokriva područje grada Paga i južnog dijela otoka.
Informatička učionica opremljena je sredstvima Ministarstva obrazovanja još 2009. godine. Informatika se radi kao izborna nastava od 5. do 8. razreda i kao izvannastavna aktivnost u 4 razredu. Na inicijativu poduzetnika s Paga Borisa Šuljića, školama u Pagu i Novalji ponuđena je suradnja koju smo mi vrlo rado prihvatili i u donaciju smo dobili šest robota. Iako je informatika izborni predmet, djeca su jako zainteresirana i u svakom odjelu velika većina se opredjeljuje za informatiku. Mislim da je vrijeme da se informatika uključi u redovnu nastavu, u istom rangu kao i drugi obvezni predmeti. U našoj školi informatika skoro i ima takav tretman jer je velika većina učenika uključena. Imamo kvalitetnog učitelja, kvalitetan rad, djeca su motivirana. Prošle smo godine ušli i u CARNET-ov projekt e-škole tako da ćemo i kroz taj projekt biti opremljeni i koristiti tu opremu i za druge predmete. Škola inače ima 246 učenika i pokriva područje grada Paga i južnog dijela otoka.
Nastavnik informatike Šime Gligora:
Imamo učenike koja su već imali doticaj s programiranjem u ovakvim oblicima i ako se pokaže da ih interesira, to ćemo uvesti na grupu koju imamo posebno za programere. U OŠ Juraj Dalmatinac još od prije imamo tradiciju programiranja i imali smo u tome uspjeha jer su djeca iz naše škole do sada bila na školskim, županijskim, čak i državnim natjecanjima. Ovi su robotići interesantni jer preko njih djeca mogu osjetiti i vidjeti "na djelu" ono što inače programiraju samo na računalima. Jedan ovakav robotić košta oko 100 dolara i sigurno je da će dobro doći u nastavi. Djeca su inače izvan škole dosta u doticaju s računalima, ali tu prevladava konzumerizam, korištenje za zabavu i sl. Programiranje ide prema tome da nešto stvore, da se kreacijom dobije nekakav "proizvod". Programiranje zna biti apstraktno, dok ovako učenik odmah vidi proizvod svoga rada i na takav se način dodatno zainteresira. Mislim da ćemo kvalitetno iskoristiti ovu donaciju i da će nam to biti nadogradnja na ovo što već radimo.
Učenici Danijel (12) i Vlado (12):
- Sviđa nam se programiranje robota. Nije uopće bilo toliko teško. Naučili smo kako ga pokrenuti, davati mu razne naredbe. Volimo kompjutore i uglavnom ih koristimo za igrice kao što su Call of Duty. Stalno je zajedno igramo, ali ovo je danas također bilo zanimljivo.
Imamo učenike koja su već imali doticaj s programiranjem u ovakvim oblicima i ako se pokaže da ih interesira, to ćemo uvesti na grupu koju imamo posebno za programere. U OŠ Juraj Dalmatinac još od prije imamo tradiciju programiranja i imali smo u tome uspjeha jer su djeca iz naše škole do sada bila na školskim, županijskim, čak i državnim natjecanjima. Ovi su robotići interesantni jer preko njih djeca mogu osjetiti i vidjeti "na djelu" ono što inače programiraju samo na računalima. Jedan ovakav robotić košta oko 100 dolara i sigurno je da će dobro doći u nastavi. Djeca su inače izvan škole dosta u doticaju s računalima, ali tu prevladava konzumerizam, korištenje za zabavu i sl. Programiranje ide prema tome da nešto stvore, da se kreacijom dobije nekakav "proizvod". Programiranje zna biti apstraktno, dok ovako učenik odmah vidi proizvod svoga rada i na takav se način dodatno zainteresira. Mislim da ćemo kvalitetno iskoristiti ovu donaciju i da će nam to biti nadogradnja na ovo što već radimo.
Učenici Danijel (12) i Vlado (12):
- Sviđa nam se programiranje robota. Nije uopće bilo toliko teško. Naučili smo kako ga pokrenuti, davati mu razne naredbe. Volimo kompjutore i uglavnom ih koristimo za igrice kao što su Call of Duty. Stalno je zajedno igramo, ali ovo je danas također bilo zanimljivo.