Arif Ključanin
Na kartu zadarskog poluotoka u funkciju se vratila zgrada koja je bila duša grada, u kojoj su bile knjižnica, glazbena i baletna škola ... a više od 25 godina nije se oporavila od uništenja u ratu. Sada je konačno pronađen novac za temeljnu obnovu.
Čarobni zadarski poluotok mjesto je za lutanje i istraživanje mnogih poznatih i manje poznatih znamenitosti. Posjetitelj poluotoka lako se može izgubiti u ljepoti različitih slojeva grada koji se ovdje vide i jedan na drugog slažu. Ovaj se tjedan na kartu poluotoka grada Zadra u funkciju vratila jedna zgrada, Kneževa palača, koju su Zadrani obožavali, no dugo nije bilo novca za njezinu obnovu. Sada je, zahvaljujući fondovima Europske unije i Grada Zadra, ali i zbog upornosti pojedinih djelatnika Gradskog poglavarstva, konačno obnovljena. Kneževa palača za Zadar je bila i simbol stradanja u Domovinskom ratu. Smještena je u istočnom dijelu povijesne jezgre.
Arif Ključanin
Granatirana plesna dvorana glazbene škole Blogoja Berse, Kneževa palača
Devedesetih godina svijet su obišle fotografije razorene koncertne dvorane Kneževe palače. Zadrani su tada na 25 godina izgubili svoju koncertnu dvoranu i omiljeni kulturni punkt grada. Palača je nekoć bila kulturni dom, a aktualnom obnovom postala je kulturni centar.
Jure Mišković/Hanza Media
Arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić.
Projekt obnove izradili su poznati zadarski arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić. Njihov projekt nosi naziv "Muzej 2 palače". Naime, trenutačno je realiziran prvi dio projekta kojim je restauratorski i građevinski obnovljena i opremljena Kneževa palača veličine oko 2000 četvornih metara, u kojoj je uređen atraktivan infodio kraj ulaza, izložbeni prostor, prostor za dječje radionice, atrij, koncertna dvorana, izložba "Šest salonskih priča" Muzeja grada Zadra te multimedijska dvorana/čitaonica. U drugoj fazi projekta planira se obnova susjedne Providurove palače također za sadržaje vezane za kulturu. Kneževa i Providurova palača u Zadru najveći su sačuvan povijesni sklop unutar gradske jezgre.
Providurova palača
"Uređenje Kneževe palače najveća je pojedinačna investicija u kulturno dobro otkada smo ušli u Europsku uniju. Zadar je ponovno dobio koncertnu dvoranu i mjesto za povremene izložbe. Nismo dosad imali kvalitetan izložbeni prostor u gradu koji odgovara visokim međunarodnim standardima i koji može primiti i zahtjevne strane izložbe", kaže Šime Erlić, gradski pročelnik za fondove EU, dok prolazimo kroz atraktivnu palaču.
Jure Mišković/Hanza Media
U prizemlju je novi gradski izložbeni prostor od pet soba. Narodni muzej i njegovi odjeli, Prirodoslovni odjel i Etnološki odjel, Muzej grada Zadra te Galerija umjetnina koriste palaču, a kad se projekt realizira do kraja i uredi i susjedna palača, i oni će dobiti stalni postav.
Jure Mišković/Hanza Media
Prostori izložbenih soba vrhunski su opremljeni, primjerice najboljom tehničkom rasvjetnom opremom. Sobe su odvojene manjim hodnikom koji je obložen u inox, "light motiv" koji se ponavlja kroz palaču. U ovom je dijelu zgrade ranije, 2011. godine dok je palača bila u lošem stanju, postavljena privremena instalacija, niz privremenih izložbenih dvorana, nazvanih Krletke, koja je bila također izvedena prema projektu arhitekata Letilović i Pedišić. Osvojili su prestižnu nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata "Bernardo Bernardi" za to arhitektonsko rješenje. Tako se donji dio palače desetak godina koristio za razna događanja.
Koncertna dvorana, 1983. godina
Zoranić i orkestar
Koncertna dvorana, 1988. godine
Kamenim stepeništem penjemo se na prvi kat. Desno je atraktivna koncertna dvorana za 100 posjetitelja. Na plafonu dvorane prvoklasni je restauratorski zahvat. Naime, krov je u bombardiranju 1991. godine sasvim stradao pa tako i plafon dvorane koje je primila izravan udarac projektilom.
Jure Mišković/Hanza Media
Restauratori Hrvatskog restauratorskog zavoda cijeli su plafon sa štukaturama nedavno izveli iznova. Koncertna dvorana u boji je bijele kave s blagim zlatnim detaljima na stropu i izgleda sofisticirano. Posebnost su tekstilne instalacije na zidovima, čija je autorica dizajnerica Branka Donassy.
Jure Mišković/Hanza Media
"Odjeća koju kreira Branka Donassy vrlo je skulpturalnih formi, a istovremeno i funkcionalna, k tome Branka ima vrlo zanimljiv umjetnički opus istraživanja u art instalacijama i kostimografijama, tako nam činilo da je ona prava osoba za izradu tekstilnih instalacija za koncertnu dvoranu", kaže Iva Letilović, arhitektica.
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
Na sredini dvorane je luster poznat kao "artičoka" danske tvrtke Louis Poulsen, a stolice su marke Cassina. No, prije svega dvorana je tehnički iznimno opremljena zahvaljujući sredstvima iz fonda. Dvorana je i studio, a ima i HD kamere za snimanje videozapisa.
"Koncertni ured Zadar koji će upravljati dvoranom organizira sezone klasične glazbe i natjecanja zborova, a novi prostor će nas potaknuti i na dodatne sadržaje, kao što su jazz koncerti, world music i različite glazbene radionice. Posljednjih 25 godina nismo imali svoj dom, selili smo se iz prostora u prostor. Ovdje će uz nas biti i nekoliko udruga, kao što je Zadarski komorni orkestar", kaže Dina Bušić, ravnateljica Koncertnog ureda Zadar.
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
Na prvom katu su i dugački hodnici u inoxu koji u sebi imaju slike - prikaze na displejima. U hodnicima se na displejima vidi stradanje dvorane u Domovinskomratu, kao i razni podaci o dugoj povijesti palače, uz stare fotografije. Tako se vidi da je nekoć Gradska knjižnica Zadra, od 1949. godine, bila u palači, ali taj sadržaj sada više neće imati. Hodnike krase atraktivne viseće svjetiljke.
Jure Mišković/Hanza Media
I ovdje dolazimo do zanimljivog arhitektonskog rješenja odvajanja prostora hodnika od prostora multimedijalne dvorane. Umjesto zida, postavljene su inox lamele u pravilnim razmacima, sa skrivenim zastorima u stropu, koji se po potrebi spuštaju i sasvim odvajaju prostor multimedijalne dvorane od komunikacije.
"Dvorana će služiti za male projekcije filmova, razgovore, predavanje, konferencije", kaže arhitektica Letilović.
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
U drugom većem dijelu prvog kata smjestila se stalna izložba Šest salonskih priča Muzeja grada Zadra, bogata građa sa 2300 eksponata. Dvorane Muzeja na katu su djelo nastalo faksimilnom rekonstrukcijom, što znači da su sagrađene i ukrašene prema originalu od početka. Vraćen im je povijesni izgled jer se znalo kako su točno izgledale.
"Kneževa palača obnovljena je samo jednim dijelom faksimilno. Faksimilno su obnavljani oni dijelovi za koje se precizno znao nekadašnji izgled. Cijela se zgrada pritom sadržajno i tehnološki prilagođava suvremenim potrebama", opisuje Iva Letilović.
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
Stalna izložba Muzeja grada Zadra postavljena je kao šest salonskih priča u stilskim dvorana, prema projektu arhitektice Zore Salopek Baletić i Antonije Galac. U jednom od salona primjerice izloženi su portreti zadarske aristokratske obitelji Nassis, u drugom je bračni krevet iz rokoko razdoblja.
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
Jure Mišković/Hanza Media
Umjetnički obrt čini postav povijesnih ambijenata. Ambijentalne dvorane obuhvaćaju razdoblje od 17. do 19. stoljeća. Postav Muzeja prati kronološki i tematski Zadar i njegovu okolicu od najranijih razdoblja do današnjih dana, s istaknutim ključnim godinama i razdobljima koja su obilježila život. Glavni kustos stalnog postava je Hrvoje Perica koji je bio inicijator projekta jer je predložio da se Kneževa palača i Providurova palača prenamijene u muzejske prostore.
Jure Mišković/Hanza Media
Kustos Hrvoje Perica, arhitektica Iva Letilović, zadarski pročelnik za fondove EU Šime Erlić i Dina Bušić iz zadarskog HNK
Prva zahtjevna faza poratne obnove, statička i građevinska sanacija, počela je 1999. godine. Narodni muzej Zadar u suradnji s Gradom i muzeologom Tomislavom Solom napravio je programsku podlogu za Baštinski centar u kojem su trebali biti smješteni svi izložbeni prostori Narodnog muzeja, koncertna dvorana te izlagački prostor u prizemlju. Ideja je s vremenom napredovala do projekta Dvije palače.
"Kneževa palača je bila duša grada, mjesto broj jedan za kulturna okupljanja. Nekoć su ovdje bile knjižnica, glazbena škola, baletna škola", kaže Šime Erlić, pročelnik.
Koncertna dvorana
NMZ
Gradska knjižnica
Grad Zadar, međutim, sam nije mogao obnoviti palaču i bez pomoći EU do velike obnove ne bi došlo još dugo. Provođenje projekta "Obnova i turistička valorizacija kulturno-povijesnog kompleksa Kneževe palače" financiranog bespovratnim sredstvima iz strukturnih fondova Europske unije počelo je 2014. godine. Investicija u Kneževu palaču iznosi 44 milijuna kuna, od toga je 36 milijuna iz fondova EU. No, provedba obnove nakon što je odobreno financiranje iz fondova, bila je turbulentna.
"Imali smo razdoblje od manje od dvije godine, do kraja 2016. godine, da sve izvedemo. Nategnuta 22 mjeseca u kojima smo morali proći obnovu pod strogim konzervatorskim uvjetima i kroz javnu nabavu s mogućim žalbama. U ugovoru je stajalo: ako ne uspijemo u tom razdoblju ostvariti ulaganje, moramo vratiti novac uz plaćanje penala, što je bio strašan teret na našim leđima jer bi Grad zbog toga bankrotirao", kaže Šime Erlić.
Jure Mišković/Hanza Media
I onda im se kao za peh dogodilo da su nakon 12 mjeseci bili prisiljeni raskinuti ugovor s izvođačem radova jer je tvrtka otišla u stečaj. Pritom je rok u ugovoru s fondovima ostao nepromjenjiv.
"I opet nas je čekala javna nabava. Naš ured i kolege u javnoj nabavi, uz gradsko vijeće, sve smo pripremali u vrlo kratkim rokovima, no uspjeli smo i dobili smo tri ponude izvođača koji su se javili na ponovljeni natječaj unatoč kratkim rokovima izvedbe. Izabrana je ponuda zadarsko - splitsko - slovenske zajednice tvrtki Krekić avangard, Inero i VGP. Tad sam počeo opet spavati! Na njima je bila obveza da će sve izvesti u roku, u sljedećih preostalih šest mjeseci, a preuzeli su i odgovornost za eventualno kašnjenje. I uspjeli su, radilo se stalno, do ponoći i za vrijeme sezone, znalo je biti više od 100 ljudi u zgradi i tako do posljednjeg trena. Završili su glavne radove u rujnu lani i ostalo je nekoliko mjeseci za šminkanje prostora, završena je sva papirologija i ishođena uporabna dozvola", govori pročelnik Erlić.
Jure Mišković/Hanza Media
Kneževa palača uređena je u kuću kulture, i nije klasičan muzej. U atriju palače sa stabljikama bambusa zasađenim u pomičnim posudama, događat će se manje kinoprojekcije, jazz koncerti, prezentacije i u svakodnevnom životu će biti prostor za odmor i primanja.Pročelnik Erlić ponosno najavljuje skori mogući nastavak projekta. Naime, podnijeli su prijavu za sredstva za obnovu susjedne Providurove palače u kojoj bi se na velikom prostoru smjestili novi veliki ulaz u palače, infopult, muzička čitaonica, muzejski dućan, stalni postav četiri muzeja, restoran, kafić te prateći sadržaj kao što je arhiv muzeja. Istočno od Kneževe palače i s njom srasla prolazima, dvorištima i zidovima, smještena je Providurova palača.
Glavno pročelje te palače gleda na istok, prema Trgu pet bunara, a nastavlja se dalje Medulićevom ulicom. Jezgra Providurove palače nastala je 1607. godine kad je sagrađena palača za providura konjice Casa del Provveditor della Cavalleria, upravitelja mletačkih posjeda na istočnoj obali Jadrana. Jezgra se sastojala od glavne zgrade povezane s Kneževom palačom.
"Za obnovu Providurove palače nužno je više od 10 milijuna eura, no i taj smo projekt sad prilagodili, te smo se prijavili na natječaj za sredstva s prvom fazom koja predviđa realizaciju pola projekta, znači za sredstva od oko 5 milijuna eura", kaže Šime Erlić.
Jure Mišković/Hanza Media
No, vratimo se onom što je realizirano. Kroz čitavu se Kneževu palaču koja je iznimno funkcionalna može vidjeti niz zanimljivih dekorativnih rješenja, kao što su lampe oblaci koje privlače pozornost u ulaznom dijelu. Dizajn vizualnog identiteta i sustava signalistike izradio je Superstudio. Arhitekticu Ivu Letilović pitamo što je bilo najteže kod obnove palače.
"Muzejski sadržaji u današnje vrijeme zahtijevaju složene instalacijske sustave, bez kojih njihovo funkcioniranje ne bi bilo moguće, zakoni također, jer javne ustanove propisuju visoki standard sigurnosti te uvjetuju pristupačnost osobama slabe pokretljivosti u sve dijelove muzeja namijenjene posjetiteljima. Svi ti zahtjevi gotovo da su nespojivi s kategorijom spomenika kulture. Ovim projektom nastojali smo pomiriti te suprotnosti", kaže Iva Letilović.
Jure Mišković/Hanza Media
Kneževa palača se kroz povijest prilagođavala različitim društvenim okolnostima i potrebama. Prvotno je bila namjesnička. Monumentalni je građevinski sklop, u kojem su kroz povijest bile smještene institucije gradske vlasti. Zbog iznimne kulturno povijesne vrijednosti palača je 1978. postala spomenik kulture.
Tekst je objavljen u 68. broju magazina Svijet. Sljedeći Svijet na kioscima će se naći 12. ožujka u paketu s Nedjeljnim jutarnjim
