Nakon Zagreba i Rijeke, Sajam stipendija i visokog obrazovanja u utorak je održan i zadarskom Arsenalu.
Sajam svojim je posjetiteljima predstavio studijske programe, stipendije te druge oblike financijske potpore kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu i to u osam zemalja Europe i Sjeverne Amerike.
Od sveučilišta arhitekture i dizajna u Veneciji, preko studija engleskog jezika u Kaliforniji pa do studija hotelskog menadžmenta i ugostiteljstva u Švicarskoj, posjetitelji su zaista mogli saznati puno o obrazovanju i inozemstvu i o mogućem smanjenju troškova tijekom studija.
Ono što je zasigurno izazvalo najviše pažnje među mladima je i simulator letenja MiG aviona. Naime, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, koji je dugogodišnji izlagač na brojnim sajmovima koji se vežu uz visoko obrazovanje i edukaciju, donijelo je kompjuterski simulator letenja borbenim avionom MiG-21. Uz veliki ekran, na kojem je prikazana unutrašnjost aviona, simulator se sastoji od orginalnog sjedišta MiG-a.
Uz MORH-ov štand, najveći broj okupljenih, i to onih koji su još u osnovnoj školi bilo je zadržano na štandu Sturkovne škole Vice Vlatkovića. U svom kutku inovacija predstavili su hologram, 3D printer, robote, bespilotnu letjelicu i pametnu bravu.
- Sajmovi edukacija i dani otvorenih vrata nam puno pomažu kako bi svim budućim učenicima predstavili svoje projekte i školu. Zainteresirani moraju znati da se zapravo sve njihove ideje pretaču u proizvod i da su profesori tu da im pomognu finalizirati projekt, poručio je Ante Ivanac, profesor stručnih predmeta u SŠ Vice Vlaktovića.
- Ovaj sajam je vrlo važan za sve buduće studente i učenike jer unaprjeđuje kvalitetu visokih učilišta, dobra je platforma za diskusiju o aktualnim temama u obrazovanju te pokazuje budućim, a i sadašnjim studentima kako srezati troškove studiranja koje uvelike mogu promijeniti životni put studenta, rekao je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja koji je uz Grad Zadar jedan od glavnih organizatora.
Jedna od glavnih tema radionica i panela ove godine je osiguravanje zapošljivosti studenta te specifičnost stručnih studija i njihovoj direktnoj poveznici s tržištem.
- Ključni je da ljudi koji odlaze s fakulteta i sa stručnih studija već znaju nešto o svom budućem poslu. Nažalost, prakse u Hrvatskoj su izuzetno nerazvijene i jako ih je malo iako ih na stručnim studijima ima više, kazala je Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Hrvatske udruge poslodavaca nadodajući da su ljudi sa stručnih studija spremniji za rad jer su upoznali poslodavce i procese prilikom svog obrazovanja.
Ulogu stručnih studija za daljnji razvoj i visoko obrazovanje te posebnosti i potrebe veleučilišta i visokih škola pojasnio je Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola.
- Trenutno na stručnim studijima studira oko 55 tisuća studenata, a ono što je važno je da su oni u svojoj definiciji orijentirani prema stjecanju kompetencija i vještina za radno mjesto. Već se tijekom studija stječu vještine koje su potrebne mladom čovjeku da se puno brže snađe na svom prvom poslu odnosno da se uklopi u radni proces, kazao je Cvrtila.