FOTO: JE LI NIN MOGAO BITI SPAŠEN? Kiša kakva padne jednom u 60 godina ne bi smjela proći neprimijećeno. Evo u kojem je trenutku počela kataklizma

FOTO: JE LI NIN MOGAO BITI SPAŠEN?

Tri su ključne točke kada je u pitanju obrana od poplava gradova Zadra i Nina, kojima je nevrijeme u ponedjeljak nanijelo najveće štete.

U Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, koji su Hrvatske vode donijele u srpnju 2015., sve je lijepo navedeno.

Tako se u sektoru F, koji obuhvaća južni Jadran, na branjenom području 26, mali sliv Zrmanja – zadarsko primorje, dionica obrane br. F.26.5., navode objekti na kojima se provode mjere obrane od poplava. Tu su obrambeni nasip Solane u Ninu, dužine 0,66 kilometara, i lijevi obrambeni nasip uz spojni kanal tunel Bokanjac – Mišljagić jaruga, dužine 0,54 km, zatim ustava na glavnom odvodnom kanalu Bokanjačkog blata i tunel Bokanjac u dužini 2,03 kilometra.

Najkraće rečeno, u neka davna vremena kada su se gradili ovi objekti, kojima je isušeno Bokanjačko blato, zamišljeno je da se voda odvodi s tunelima i kanalima preko Mišljagić jaruge pokraj Nina u more. Zato su bitni i spomenuti nasipi koji Nin štite od sve te vode koja se odvodi u more.

Izostala zaštita

Treća točka, pored Bokanjačkog polja i nasipa Solane, jest Ričina, potok u samom Zadru kojeg nema u planovima Hrvatskih voda, no to ne znači da njegova uloga u poplavama nije posljedica i rada Hrvatskih voda.

Naime, tijekom gradnje trgovačkog centra "Supernova" izmješteno je njegovo korito, uz uredne suglasnosti Hrvatskih voda, odnosno uz vodopravne uvjete koje izdaju Hrvatske vode. Cijelo to područje na kojem se gradilo jučer je poplavljeno. Nikakav zaštitni nasip prigodom izmještanja nije predviđen, ni bilo kakva dodatna zaštita.



Istodobno, prema istom Provedbenom planu, Hrvatske vode dužne su u suradnji s Hidrometeorološkim zavodom pratiti vremenske prilike na dnevnoj razini. Dužni su imati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne vremenske prognoze. Kratkoročne se prognoze izrađuju svakodnevno, a oborine se prognoziraju u količini i obliku, kako se navodi u Planu:

"Količina oborine prognozirat će se brojčano (u mm), u okviru graničnih iznosa koji se odnose na područje u cijelosti. Količina oborine prognozirat će se za 12-satna vremenska razdoblja. Prognoza će se predočavati tablično i tekstualno. Prognoza će se dostavljati do 12 sati elektronskim putem u Glavni centar obrane od poplava."

Kiša kakva padne jednom u 50-60 godina, dakle, ne bi smjela proći neprimijećeno. To podrazumijeva i da bi se na objektima na kojima se provode mjere obrane od poplava trebale provesti određene mjere obrane od poplava.
Pa ipak, kataklizma u Ninu počela je nakon što je puknuo nasip Solane.

Sječa raslinja

Koje su mjere obrane provedene, kao i na koji su način održavani ovi objekti u zadnje dvije godine, otkada je donesen Provedbeni plan, pitali smo Hrvatske vode. Njihov je odgovor iznenađujuć, jer tvrde nešto što je potpuno suprotno navedenom u njihovu Provedbenom planu.

– Obrambeni nasipi Solane u Pagu nisu u nadležnosti Hrvatskih voda, nego Solane – kažu u Vodama, i odbacuju bilo kakvu mogućnost da je do poplave došlo zbog njihova nerada. Zadnjih godina, međutim, na cijelom ovom sustavu nije bilo, osim košnje, značajnijih radova.



– Nasip u Ninu se redovito kosi i kontrolira. Na lijevom obrambenom nasipu uz spojni kanal tunel Bokanjac – Miljašić jaruga obavlja se košnja i kontrolira stanje. Ustava na ulazu u tunel Bokanjac je prije više godina dovedena u ispravno stanje i ona služi za navodnjavanje. Na ulazu kao i na izlazu u tunel Bokanjac, od ustave do tunela, redovito se obavlja sječa raslinja i košnja, tunel je prije desetak godina pregledan, napravljen je videozapis i utvrđeno je da je stabilan. Obavljaju se redoviti obilasci i adekvatno tome planiraju eventualni radovi preventivnog održavanja te u posljednje vrijeme nisu zamijećeni nikakvi nedostaci – kažu u Vodama.

Obrana nakon povodnja

Kažu i kako je kiša bila iznenađujuća, odnosno da su prognoze govorile o velikim, a ne o ekstremnim oborinama. Ništa se, kažu, prije nego padne kiša nije moglo učiniti.

– Budući da se radi o poplavama bujičnog karaktera (siloviti i nagli nastanak te brzi prolazak vodnog vala,) prethodno su izvršene radnje pregleda sustava, a aktivna obrana koja uključuje značajnije korištenje ljudstva i mehanizacije moguća je tek pri i nakon prolaska vodnog vala.

Nakon kiše – napominju – na teren su izišli njihovi djelatnici iz Zadra i Splita, aktiviran je ugovorni izvođač radova, te su iz skladišta u Zadar poslane pumpe i potrebni strojevi.

Đuroković sve može sam?

Glavni rukovoditelj obrane od poplava i voditelj Glavnog centra obrane od poplava u Hrvatskoj je mr. sc. Zoran Đuroković.

On je istodobno i generalni direktor Hrvatskih voda. Riječ je zaista o neuobičajenom slučaju, budući da obje funkcije zahtijevaju značajan angažman. Općenit je dojam da zapravo Đuroković čuva mjesto s kojeg je stigao na mjesto generalnog direktora, a kada je gužva, tu je njegov zamjenik u Glavnom centru Nedjeljko Šimundić.

Za poplave u sektoru F, odnosno Dalmaciju, zadužen je Tihomir Galić, šef Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana u Splitu.

Treba samo pitati, EU daje novac za odvodnju

U javnosti se često spominje kako su za velike poplave, poput one koja je pogodila Zadar, krive lokalne vlasti zbog loše komunalne infrastrukture, no problem je mnogo složeniji, kažu naši sugovornici.

– Prije svega, područje Jadranskog sliva drukčije je od područja Podunavskog sliva. Na Jadranu su problem bujični vodotoci, obrana od poplava ne može biti ista u Podunavlju i uz more. Izgradnja oborinske odvodnje je nekoliko puta skuplja od izgradnje kanalizacijske mreže, a gradovi prvo rješavaju ono što im je veći problem. EU predviđa značajna sredstva za odvodnju i pročišćavanje komunalnih voda i za te projekte zadužene su Hrvatske vode – napominju naši sugovornici.

Vodice su smanjile štetu

Najbolji primjer da se štete od velikih kiša mogu značajno umanjiti jesu Vodice koje su od velikih kiša stradale dvije godine zaredom.

Stoga je izrađen projekt za cjelovito rješenje pitanja odvodnih voda. S nekoliko kanala i retencija (bazena za prikupljanje voda) moguće je riješiti kompletan problem, pri čemu se rješava i problem pročišćavanja prikupljenih oborinskih voda.

U Vodicama je tek nekoliko osnovnih zahvata – uređenje jednog bujičnog kanala i jednog izljevnog okna, kao i probijanje obalnih zidova – smanjilo štete koje nastaju zbog velikih oborina.

Naslovnica Regional

Najčitanije