Poplava koja je pogodila Nin i izazvala štetu koja se procjenjuje u desecima milijuna kuna prouzročena je probijanjem obrambenog nasipa Solane u Ninu, koji je u nadležnosti Hrvatskih voda, potvrdio je jučer u obilasku stradaloga grada Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.
Time je demantirao Hrvatske vode, koje su dio njegova resora. Iz Hrvatskih voda jučer su, naime, i na upit Slobodne Dalmacije i kasnije TV kućama kazali kako nasip nije u njihovoj nadležnosti, iako je naveden kao objekt na kojemu se provode mjere obrane od poplava.
Proboj ili 'preskok'?
Kako je "Slobodna" jučer objavila, Glavni provedbeni plan obrane od poplava Hrvatskih voda, donesen prije dvije godine, detaljno navodi sve točke u državi bitne za obranu od poplava, te je za svaku točku imenovana i osoba zadužena za nadzor.
Tako su u Zadarskoj županiji, kad su u pitanju gradovi Zadar i Nin, kao objekti na kojima se provode mjere obrane od poplava navedeni obrambeni nasip Solane u Ninu u dužini od 660 metara, te još lijevi obrambeni nasip uz spojni kanal tunel Bokanjac – Mišljagić jaruga, ustava na odvodnom kanalu Bokanjačkog blata i tunel Bokanjac. Sve su to objekti kojima se voda s područja isušenog Bokanjačkog blata, danas obradive zemlje, usmjerava prema moru kod Nina. Sam grad pritom štiti obrambeni nasip koji je popustio u posljednjim događajima.
Što se točno dogodilo, je li nasip popustio na način da je probijen ili je plimni val jednostavno prešao preko njega, tek treba utvrditi.
Prema riječima ministra Ćorića, njemu su iz stručnih službi Hrvatskih voda rekli kako se probijanje nasipa nije moglo izbjeći. Zadarski župan Božidar Longin kazao je kako nasip nije popustio, "nego ga je voda preskočila". Razlike nisu samo u terminologiji: o tome jesu li Hrvatske vode pripremile mjere obrane od poplava na mjestu predviđenom za to može ovisiti i pitanje plaćanje odštete.
Sigurno je da postoje tehnička rješenja kojima se nasipi osiguravaju od proboja ili "preskakanja" vode. Zečji nasipi, dodatne brane, pumpe i sl. u obrani od vode vidjeli smo stotine puta kad su u pitanju poplave na kontinentu.
Ključno je predviđanje
Kad su u pitanju dalmatinski priobalni gradovi, poplave se javljaju drukčije – nakon velikih oborina u obliku bujičnih tokova, a sve to prati i porast razine mora i podzemnih voda. Stoga je u pripremi obrane od ovakve vrste poplave ključno predviđanje.
Zbog toga su po istom dokumentu, Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, Hrvatske vode dužne pratiti, u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, razvoj vremena na dnevnoj razini. Procjene oborina izrađuju se na razdoblje od 12 sati. Iz Hrvatskih voda na naš su upit kazali kako su predviđene velike, ali ne i ekstremne oborine.
NAKON IZMJEŠTANJA Potok Ričine oteo se kontroli
Novinarima je jučer potvrđena i činjenica da je pitanje potoka Ričina jedan od uzroka poplave koja je pogodila Zadar. Naime, prilikom gradnje lokalnog trgovačkog centra korito potoka je izmješteno, opet uz sve potrebne suglasnosti Hrvatskih voda. Potoku se, očito, novo korito nije svidjelo – poplavljeni su i trgovački centar, i groblje i okolno područje. Grgo Peronja, direktor zadarske tvrtke "Odvodnja", kojoj je u poplavi uništen pročistač otpadnih voda, kazao je da postoji projekt za regulaciju vodotoka Ričine, a izdana je i lokacijska dozvola, no nema se novca za realizaciju. Da je bio proveden, Ričina bi preuzela dobar dio oborinskih voda koji se ne bi razlio po gradu.