- Vidite ovaj sef. Ima 1300 kilograma, tri ključa, 30 centimetara debela čelična vrata i još je zavaren za metalni okvir. Ovaj sef ne može nitko ni otvoriti ni pomaknuti s mjesta. Ali ovaj sef nije dobar, jer nije certificiran. A nije certificiran zato što nema bravu s vremnskom odgodom otvaranja. Takvih sefova, naravno, imate na tržištu. Budu teški od 80 kilograma na više. Njih lopovi i ne trebaju otvarati nego ih uzmu pod ruku i odnesu. Ali baš takve sefove država traži od nas da imamo jer s ovakvima, kakve mi imamo, više nismo sigurni. I ne samo sefove, još 18 drugih stvari bi trebali imati, za što bi morali uložiti između 80 i 100 tisuća kuna. Iako već 80 posto tih stvari imamo, ali nemaju certifikat. Zar to nije apsurdno! - žali nam se jedan zadarski zlatar koji radnju u centru grada ima preko 35 godina.
Svih tih godina nijednom nije bio opljačkan, par puta lopovi su mu pokušali ukrasti nekoliko komada nakita, ali je zahvaljujući nadzornim kamerama i to riješio u svoju korist. No sefovi, nadzorne kamere, četverostruko staklo s folijom u izlogu i druga oprema nije više dovoljna za sigurnost zlatara, ne samo u Zadru, nego u cijeloj Hrvatskoj.
Naime, stupanjem na snagu Zakona o zaštiti novčarskih institucija 2015. godine zlatarnice, srebrnarnice i filigranske radnje svrstane su isti red s novčarskim institucijama, poput Hrvatske narodne banke, Hrvatskog novčarskog zavoda, FINA-e, banaka i štedionica, stambenih štedionica, poštanskih ureda, poslovnica Hrvatske lutrije, mjenjačnica, kladionica, kasina, automat-klubova...
Preko noći, zahvaljući članku 5. Zakona, na stotine zlatarskih i filigranskih obrta u Hrvatskoj postali su obveznici uvođenja složenog i skupog sustava sigurnosnih mjera. Kad bi svih 19 zakonski definirane mjera zlatari implementirali, barem polovica mi mogla odmah staviti ključ u bravu. Jer većina zlatara su mali obrtnici u radnjama površine 10 do 20 kvadarata, u kojima radi jedna do dvije osobe u smjeni, i to najčešće članovi obitelji. Godišnji prihod im u većini slučajeva ne prelazi 150.000 kuna, no država je neumoljiva. Najprije je na mala vrata usvojen zakon, a onda je krenula njegova provedba. Odnosno kažnjavanje zlatara koji sve nove zakonske odredbe nisu usvojili, a od kojih je većina, kako nam kažu, potpuno nepotrebna.
- Nismo ni bili svjesni novih odredbi Zakona sve dok se prošlog ljeta u našim radnjama nisu pojavili inspektori iz MUP-a. Došli su u moju trgovinu i počeli provjeravati jesu li sigurnosni uvjeti u skladu sa zakonskim. Naravno, nisam ispunio uvjete, jer nitko, siguran sam, ne samo u Zadru, ne ispunjava sve uvjete, jer su suvišni. Inspektori su mi dali rok od 30 do 60 dana za prilagodbu i otišli. Vratili su se početkom ove godine i konstatirali isto stanje. Dobio sam prekšajnu kaznu koju sam platio 2000 kuna. Rekli su mi da će opet doći, ali tada kazna može biti i do 50.000 kuna. Zanimljivo je da i sami inspektori smatraju da je sustav zaštite za zlatarnice kao i za novčarske kuće potpuno neprimjeren i da smo mi novim zakonom gurnuti u kategoriju u koju ne pripadamo – priča nam drugi zadarski zlatar.
No i on, kao i njegov kolega, ne žele u javnost istupati imenom. Ne žele da ih dohvati "državna osveta", odnosno "ruka inspektora", iako su svjesni da isti problem imaju njihove kolege od Dubrovnika do Vukovara. Štoviše, prema infomacijama zadarskih zlatara, najviše inspekcijskih provjera bilo je na području Slavnoje gdje su njihove kolege "ubili" kaznama.
- Mi se ovim poslom bavimo desetljećima. U njega su uključene naše obitelji. To je naša imovina i mi je znamo dobro čuvati. Netko će u zaštitu uložiti više, netko manje, ovisno kolika mu je trgovina, ali da bi baš svako staklo na vitrini moralo biti protuprovalno, da svaki sef mora imati vremensku odgodu otvaranja, to je izvan zdrave pameti. Pa kako mi možemo kupcima ponuditi neki nakit ako ćemo svaki put, zbog sefa, morati reći: "Čekajte pet minuta da se sef otvori?" Bojimo se da je ovakvim zakonom netko trebao profitirati, a to su dobavljači i trgovci sigurnosne opreme. Naime, neki su nam inspektori otvoreno sugerirali koje vrste proizvoda bi bilo dobro uzeti, i nakon toga ćemo dobiti certifikate. Možda griješimo, ali mi smo i do sada znali štititi svoju imovini, pa ćemo znati i u buduće – poručju zlatari iz Zadra.
VLAHO OREPIĆ OSTAO "BEZ TEKSTA"
Nakon što su zlatari svatili svu apsurdnost novog zakona odlučili su pokrenuti postupak izmjene zakona uz pomoć Hrvatske obrtničke komore. Predsjednik Dragutin Ranogajec u veljači se pismom obratio bivšem ministru unutrašnjih poslova Vlahi Orepiću ističući nelogičnosti uvrštenja zlatarni i filigranski radnji u istu kategoriju s bankama i kasinima. Odgovor nikad nisu dobili, a Orepić je u međuvremenu otišao iz vlade.
ZAŠTO SAM POVUKLA PRIJEDLOG IZMJENE ZAKONA
Kako bi pokušali promijeniti sporne točke Zakona o zaštiti novčarskih institucija, zadarski zlatari su pomoć potražili i od nezavisne saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj. Lekaj Prljaskaj im je izašla u susret i u lipnju u saborsku proceduru uputila prijelog izmjena Zakona, no nakon tri mjeseca, svoj je prijedlog povukla, bez posebnog obrazloženja.
- Od izmjena zakona nisam odustala, ali sam promijenila strategiju – kaže saborska zastupnica.
- Prijedlog sam povukla iz procedure jer su mi rekali da takav neće proći. Nakon toga sam održala nekoliko sastanka u MUP-u gdje je dogovoren moratoriji na inspekcijske nadzore dok se ne obavi analiza rezultata primjene novog zakona. Trenutačno se prikupljaju podaci s terena. Svjesni smo nezadovoljstva zlatara, no konačni prijedlog ćemo donijeti nakon prvedene analize. Ne znam koliko su zlatari prilikom izrade zakona bili zainteresirani. Ide sporo, ali mislim da će biti pozitivno. Očekujem da prijedlog dobijemo do kraja ovoga mjeseca – kazala nam je Ermina Lekaj Prljaskaj.
19 TOČAKA ZAŠTITE
Evo što, među ostalim, zlatarnice trebaju imati:
"Ugraditi protuprepadni sustav koji je povezan sa centraliziranom dojavom i nadzorom alarma; Osigurati komunikacijski kanal koji omogućava neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrom intervencija; Zaštititi snimač video nadzora od otuđenja; Dostaviti dokaz o rezoluciji postavljenih kamera i snimača sustava video nadzora; Postaviti ladicu s mehaničkim ili elektronskim otvaranjem ili kasu s mehaničkim ili elektronskim otvaranjem za pohranu manipulativnog novca na uplatnom isplatnom mjestu, te istu učvrstiti za radni stol djelatnika ili drugu prigodnu čvrstu površinu; Ugraditi bravu s vremenskom odgodom otvaranja na sef za pohranu novca i vrijednosti; Zaštititi sef s javljačem neovlaštenog otvaranja vrata i javljačem šuma; Dostaviti dokaz o čvrstoći staklenih elemenata ladica, vitrina i ostalog izložbenog prostora gdje su smješteni prodajni artikli; Voditi evidenciju o dnevnoj provjeri ugrađenih sustava tehničke zaštite; Izraditi sigurnosni plan zaštite i sigurnosne procedure za predmetnu poslovnicu..."