Jesu li virski turistički rekordi u broju noćenja i dolazaka samo nabrijani brojevi vikendaških paušala ili se zbilja radi o fenomenalnom turističkom rastu – pitali smo u „meču bez rukavica" načelnika Općine Vir Kristijana Kapovića.
- Vir je među top 10 mjesta hrvatskog turizma na 10. mjestu u prvih 11 mjeseci 2017. godine, a s obzirom na trend, ostat će tako do kraja godine. Zahvaljujući Viru i Zadarska županija ima najveći rast u Republici Hrvatskoj, a Vir sad predstavlja i 2 posto hrvatskog turističkog prometa. Još prije deset godina mi smo krenuli s primjenom zakonskih propisa želeći da ljudi koji su registrirani iznajmljivači ne registriraju samo 10 ili 20 posto, već 100 posto svoga prometa. Počeli smo s tim 2007. godine. Mi bi fizički došli pred iznamljivača i to barem deset puta od 6. do 10. mjeseca u sezoni.
- Tko to "mi"?
- Predstavnici Općine, Komunalnog redarstva, TZ Općine Vir i Turistička inspekcija, odnosno Odjel PU zadarske za strance.
- Koliko imate takvih iznamljivača?
- Godine 2007. na Viru je bilo nepunih 200 iznajmljivača s oko 1500 kreveta i imali smo vikendaše koji su također bili registrirani, ne samo sukladno zakonu RH već i prema svim europskim i svjetskim statistikama. Ništa se nije u tim propisima bitno promijenilo od tada. Ekonomist sam turizma po struci i dobro znam što je definicija turizma. Turist nije samo osoba koja noći, jer mi imamo i dnevne turiste. Da odemo do Zagreba, prošetamo, pojedemo nešto na Adventu, mi smo turisti koji u ovoj statistici noćenja i dolazaka ne postoje. U svjetskoj definciji turizma, svatko tko je osam sati izvan mjesta svoga prebivališta turist je, a svatko tko noći izvan svoga mjesta prebivališta, ulazi u svjetsku statistiku turizma.
- U prošlih 11 godina, što se dogodilo na Viru da su te brojke tako narasle?
- Godine 2007. imali smo 23.000 dolazaka, od čega su 80 posto bili Hrvati, 20 posto stranci.
- Vikendaša?
- Sve zajedno. Takvu statistiku vodi HTZ, odnosno europska i svjetska statistika. S tih 23.000 dolazaka ostvarivalo se nešto manje od 300.000 noćenja. I onda je počeo kontinuirani rast.
- Imali ste 200 iznajmljivača, koliko ste vikendica imali?
- Kad sam došao na čelo općinske uprave 2003. godine, imali smo evidentirano nepunih 3.000 objekata. U međuvremenu smo sve to reevidentirali i to svake 4 godine ciklički činimo i danas imamo registriranih otprilike nešto manje od 8.000 vikendica i 1.500 domaćinstava u kojima živi nešto manje od 4.000 stanovnika.
- Tko dolazi u te vikendice?
- Danas imamo skoro 125.000 dolazaka, što je više za 100.000 dolazaka u odnosu na 11 godina prije, od čega su 75 posto stranci i 25 posto domaći. Imamo nešto više od 2 milijuna noćenja, od čega milijun stranaca i milijun domaćih. Ako govorimo o nekomercijalnom ili vikendaškom turizmu, u dolascima je to 55 posto stranci i 45 posto domaći.
- Tko od stranaca dolazi u vikendice na Viru?
- Najveći vlasnici vikendica na Viru su Mađari, poslije toga Nijemci i Slovenci, zatim Slovaci, Česi... Uobičajena struktura prvih deset zemalja koja uobičajeno dolazi u Hrvatsku i u komercijalnom turizmu.
- Kako se oni prijavljuju?
- Kao vlasnici vikendica. Isto tako, svatko tko dođe kod njih kao gost, prijatelj, rodbina, plaća dnevnu boravišnu pristojbu, a oni kao vlasnici plaćaju paušal od 45 kuna po članu obitelji godišnje. Svi ostali koji dođu kod njih su komercijalni turisti u vikendici.
- I vi to precizno kontrolirate?
- Da. I tako „natjeramo“ ljude da se prijavljuju. Mi sami ništa ne prijavljujemo pogotovo otkad je uveden e-visitor kao centralizirani sustav koji se vodi iz glavnog ureda HTZ-a iz Zagreba, umrežen sa županijskim, gradskim i općinskim turističkim zajednicama. Nema mogućnosti apsolutno nikakve intervencije. Samo vlasnik može prijaviti koliko ima turista u svojoj kući ili vikendici ili apartmanu. Tako da te priče o manipulacijama, o bildanju, pumpanju brojeva, da imamo tri, četiri referenta pa oni pumpaju nešto...
- Ili da zapravo samo pobrojite vikendaše pa ih pretvorite u turiste?
- Ne možemo ih pretvoriti, oni su turisti, sukladno europskim, svjetskim i hrvatskim statistikama. Možemo samo govoriti o komercijalnom i nekomercijalnom turizmu. Ali mislim isto tako da je nepravedno govoriti tako o ljudima. Što je vikendaš, stranac, ali i domaći čovjek? Što je napravio za ekonomiju Republike Hrvatske? Ako je neki Mađar, Slovenac, Austrijanac, Nijemac, Slovak, Čeh, Poljak, Talijan, Bosanac ili Hercegovac... došao u RH, donio novac koji je zaradio u svojoj državi, kupio 500 kvadrata zaemljišta, platio za to 50.000 eura, potrošio za prosječnu kuću na Viru od 100 kvadrata još 50.000 eura, ukupno 100.000 eura i onda još svake godine kad dođe s obitelji potroši na tom otoku još 2 do 3 tisuće eura, što on nije više pridonio ekonomiji RH od nekog tko je došao i platio aranžman sedam dana koji vrijedi 500 eura? Vi kažete onda da on nije turist? A pridonio je lokalnoj, regionalnoj i državnoj ekonomiji sa milijun kuna koje nije zaradio u RH već u svojoj zemlji!
- Koliko imate komercijalnih turista?
- Imamo 80 tisuća komercijalnih turista, preko 600.000 noćenja i po tome smo peta destinacija u Zadarskoj županiji, a 39. u čitavoj RH. Ni taj dio nije zanemariv jer sad imamo 1.500 iznajmljivača, odnosno 15 tisuća komercijalnih kreveta.
- Što kažu druge turističke zajednice na te vaše brojke?
- TZ Zadarske županije je sretna jer dižemo i njihove brojke, normalno je da su sretni. Kad smo krenuli prije deset godina mi smo u turističkom smislu bili na samom dnu, bili smo mrtvi. Jerko Rošin je tada s pozicije Sanaderovog predsjednika Državnog savjeta za prostorno uređenje RH izjavio da je Vir mjesto koje treba zasuti bombama i sravniti sa zemljom. Bili smo mrtvi i zakopani, ne dva metra ispod zemlje, nego u bačve u rudniku pet šest kilometara ispod zemlje. Digli smo se danas na prvu destinaciju Zadarske županije što se tiče noćenja. Mi iz Vira ne kažemo da smo najjači turistički brend u Zadarskoj županiji. Najjači brend je grad Zadar, poslije toga je Nin, Biograd, Pag, pa i mnoge druge općine. Ali brojke su neumoljive. Nismo mi izmislili 125.000 ljudi niti 2 milijuna noćenja. Normalno je da ima i malo ljubomore...
- Znači ima ljubomore?
- Pa svaka dobra utakmica izaziva ljubomoru.
- Dobro, Vir ljeti stvarno bude prenapučen. Ali tko vam pobogu zimi dolazi na Vir? Na otok?
- Vikendaši! Mi smo napravili ono što nikome u Hrvatskoj nije uspjelo, ali nije se to desilo slučajno.
- Vikendaši iz Zagreba, Austrije, Slovenije, Mađarske dolaze na Vir zimi?
- Svaki vikend!
- I čime ih dočekate tamo?
- Najjačim programom 365 u državi. Takav program nema nitko od Umaga do Dubrovnika, nema to ni grad Zagreb, a u njega utrošimo otprilike milijun eura u 12 mjeseci od čega je 700 tisuća kuna uprihodovano u turističkoj zajednici Općine Vir, a preostalo je živi porezni novac. U 2017. bilo je 78 evenata, zabavnih, glazbenih, sportskih, kulturnih i to najviše u jesen, zimu i proljeće, dok se niti 25 posto odnosi na program Virskoga ljeta. To vam sve kazuje. Zašto netko tko u turističkoj zajednici privređuje četiri pet puta više novaca, a gradski proračuni su im deset puta veći od našeg, ne troši to u ovakve sadržaje, to trebate njih pitati.
- Gdje oni to troše?
- To morate njih pitati.
- Na plaće?
- To pitajte njih.
- Trošite li i vi na plaće?
- Normalno, mi imamo najveće plaće u Zadarskoj županiji, 25 posto veće od nacionalnog prosjeka. Ali isto nam ostane za ovakve projekte. Mi imamo 125 tisuća dolazaka, a grad Zadar pola milijuna i više, znači da je u gradu Zadru 4 puta više turista došlo. Ali nisu noćili jer je Zadar klasična city break destinacija, dok smo mi odmorišna destinacija s više noćenja, a manje dolazaka. Gdje oni troše te prihode, ne znam, ali je sigurno da ulažu u programe manje nego mi. Što se nas tiče, ništa nam se nije preko noći desilo, pa tako niti rast. Činjenica je da sad, u ovom trenutku, imamo oko 2.000 gostiju na Viru i činjenica je da su 90 posto vikendaši, ali od njih su 30 posto stranci. Ne mogu se kupati i sunčati, ali imaju najbolji provod u Republici Hrvatskoj. Znaju to i Zadrani. Mi smo ogledan primjer kako treba voditi turističku zajednicu i kako ulagati u destinaciju. Znam da smo poremetili određene zadane parametre i tablice koje se nisu mijenjale ovdje već 100 godina, ali to vam je tako. Ne vidim razloga ni problema oko toga da ako se netko više trudi na kraju i pobere plodove tog truda.
- Za kraj, tko je dobio ovaj naš verbalni „boks meč“?
- Ne, nisam gledao.
- Neriješeno?
- Pa... Ne!