U Hrvatskoj se godišnje baci 100 kilograma hrane po stanovniku, što je poražavajuća brojka kad se uzme u obzir da su nam pučke kuhinje i domovi za beskućnike puni, a police socijalnih samoposluga prazne.
Ne "rješavaju" se hrane samo potrošači, već i trgovci. Naime, unatoč činjenici da je doniranje prehrambenih artikala već dvije godine oslobođeno PDV-a, trgovci baš i ne dolaze sa šleperima pred vrata socijalnih ustanova jer, kako kažu, zakonske im odredbe nisu najjasnije, nemaju gdje skladištiti proizvode koje bi donirali i tome slično.
Raduje stoga što hrana pred istekom roka trajanja, umjesto u kontejneru, završava u izdvojenim košarama i hladnjacima po trgovačkim centrima, snižena, ovisno o datumu upotrebe, i do 70 posto.
Kupaca proizvoda pred krajnjim rokom upotrebe itekako ima, ne samo zato što brojni građani, zbog financijskih prilika ne mogu birati, već i zato što nutritivna vrijednost takve hrane, pogotovo kad se radi o sporo kvarljivim proizvodima, nije upitna.
Primjerice, suha tjestenina se i, nakon datuma "najbolje upotrijebiti do" može konzumirati još mjesecima. To se odnosi i na na kavu, rižu, pekmez, kiselo povrće, šećer, brašno, konzerve...
Gastronomski odjel
- Snižavaju se cijene različitih kategorija proizvoda poput svježeg mesa, mliječnih proizvoda, artikala s odjela delikatesa te pakirane hrane, koji se i posebno izlažu kako bi bili uočljiviji kupcima. Primjerice, pakirana hrana stavlja se na sniženje od 50 posto, i to mjesec dana prije isteka roka trajanja, a cijene gotovih jela s gastronomskih odjela i proizvoda iz pekarnice snižavaju se na dnevnoj bazi nekoliko sati prije kraja radnog vremena - kažu u "Konzumu".
Kupci su, doznajemo u ovom trgovačkom lancu, itekako dobro informirani o terminima i spuštanju cijene određenoj hrani. Najviše ih zanimaju mesni proizvodi koji su još uvijek dobri za konzumaciju, a najmanje 50 posto sniženi. Primjerice, pureći odresci u pakiranju od 300 grama, koji se prodaju po cijeni od 39 kuna, pred istek roka trajanja potrošačima se nude za 20 kuna.
- Praksa je takva da se, dakle, dan prije naznačenog roka trajanja meso izdvaja, odnosno označava kao proizvod snižen za minimalno 50 posto. Ako se to meso nije prodalo do dana kad mu definitivno istječe rok, iza podne se ono već priprema u Caritasovim pučkim kuhinjama jer je, naravno, sigurno za konzumaciju. Nakon isteka roka hrana se mora baciti - kažu nam u "Konzumu" i dodaju da su lani prešli iznos od tri milijuna kuna vrijednosti donirane hrane.
I iz "Spara" poručuju da su "zbog zainteresiranih kupaca koji ciljano traže ovakve proizvode" umanjili količine hrane koja se baca nakon isteka roka.
- Zakonom o zaštiti potrošača propisano je na koji način moraju biti označeni proizvodi koji su pred istekom roka trajanja. U našim trgovinama su postavljene košare, odnosno frižideri za namirnice koje zahtijevaju hladni režim, a u kojima su jasno označeni artikli sniženi zbog isteka roka trajanja. Proizvodi se snižavaju 25 posto i 50 posto, ovisno o vrsti proizvoda i količinama. Datum s kojim počinje sniženje također ovisi o vrsti proizvoda - govori Nives Fett, voditeljica Odnosa s javnošću u "Sparu".
Sniženja u drogerijama
Sniženi asortiman koji je pred istekom roka trajanja imaju i drogerije, pa tako i DM. Informiraju nas da prehrambene i kozmetičke proizvode snižavaju na sljedeći način - 60 posto ako je do isteka roka preostalo 30 dana, odnosno 30 posto ako do krajnjeg roka upotrebe ima još 60 dana.
- Proizvodi se ne moraju nužno izdvojiti s redovne police dva mjeseca prije isteka roka trajanja, no moraju biti označeni posebnom etiketom na kojoj je naveden krajnji rok trajanja, postotak sniženja, te stara i nova (snižena) cijena. Kupci dobro reagiraju na ovakva sniženja, posebno kad je riječ o proizvodima koje će brzo iskoristiti. Na primjer, češće se kupuju prehrambeni proizvodi poput namaza i žitarica, kozmetički proizvodi koji se mogu potrošiti u brzom roku te kozmetički proizvodi čija je redovna cijena viša od prosjeka - ističe Vesna Manojlović, menadžerica za asortiman u DM-u.
Ne izjašnjavaju se, međutim, svi trgovci o prodaji robe pred istekom roka, primjera radi, iz "Lidla" i "Muellera" su nas uskratili za njihova iskustva kad je spomenuta praksa u pitanju, odgovorivši da "nisu u mogućnosti odgovoriti na naš upit"...
Postoje dvije oznake roka trajanja - "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Prva označava sigurnost hrane i nakon isteka tog roka hranu treba baciti jer nije sigurna za jelo. Ta se oznaka, inače, koristi za kratkotrajne i kvarljive proizvode poput jogurta. Europska unija izričito zabranjuje prodaju i doniranje hrane kojoj je istekao rok "upotrijebiti do", i od toga nema odstupanja.
"Najbolje upotrijebiti do" označava rok do kojeg proizvođač tvrdi da je hrana najkvalitetnija. To se odnosi, primjerice, na hrskavost, boju, količine vitamina C..., no nakon isteka tog roka hrana može biti sigurna za konzumaciju još danima, tjednima i mjesecima.
- Manje od pola građana Unije razumije razliku između dviju oznaka roka trajanja hrane i tu postoji veliki prostor da se bacanje zdravstveno ispravne hrane smanji. Hrvatska može preuzeti dobre modele iz drugih država članica - komentirala je Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za doniranje i sigurnost hrane.
- Pravilima EU-a dopušteno je stavljanje prehrambenih proizvoda na tržište i doniranje nakon datuma "najbolje upotrijebiti do", pod uvjetom da su predmetni prehrambeni proizvodi i dalje sigurni. Države članice same odlučuju kako će se postaviti prema doniranju takve hrane. Hrvatska je, poput Poljske, to zabranila. Štoviše, donatori u Hrvatskoj hranu moraju donirati najviše sedam dana prije isteka tog roka da bi im se otpisao PDV na donaciju - objašnjava Borzan.