Morska područja suočavaju se sa sukobljenim zahtjevima u vezi s njihovom upotrebom i razvojem, kao što su turizam, ribarstvo i akvakultura, vađenje sirovina, rute pomorskog prijevoza, zaštićena morska područja, dok su s druge strane izazovi koji se tiču osjetljivih ekosustava, utjecaja klimatskih promjena i zagađenja.
Prostorno planiranje morskog područja nastoji omogućiti javnim tijelima organizaciju ljudskih djelatnosti u morskim područjima radi ostvarivanja raznih ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva, poruka je Konferencije o prostornom planiranju morskog područja Republike Hrvatske koja se održava na Sveučilišnom kampusu u Dubrovniku.
Na konferenciju je došao predstavnik Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije Felix Leinemann. Predstavio je Direktivu 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. (MSP direktiva), izdvojivši pritom proceduralne obveze država članica. Istaknuo je da je u ovom trenutku, unatoč ekstenzivnim zahtjevima i usklađivanjem s novim europskim ciljevima, od iznimne važnosti posvetiti se očuvanju mora i priobalnog područja.
Cilj je uravnotežiti različite aktivnosti na moru kao što su ribolov, brodarstvo, pomorski promet, rekreacija, energetski razvoj i znanstvena istraživanja s istovremenom zaštitom morskog okoliša i osiguranjem dugoročne održivosti morskih resursa, podsjetila je izvršna direktorica Europske agencije za sigurnost mora - EMSA Maja Markovčić Kostelac.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić rekao je da dugogodišnji uređeni sustav prostornog uređenja pruža okvir za gospodarski razvoj ali i čuva prostor koji je, uz ljude, naš najvažniji resurs. U svom govoru, ministar Bačić je podsjetio na kronologiju izrade i pripreme isključivog gospodarskog pojasa u složenim gospodarskim i međunarodnim okolnostima u prošlim desetljećima. Izrazio je zadovoljstvo što je u siječnju ove godine donesena Odluka o izradi Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru koja je utemeljena upravo na Direktivi 2014/89/EU. Potrebna je iznimna osjetljivost kada govorimo o ovoj temi jer prostor isključivog gospodarskog pojasa morskog područja predstavlja zaštitu naših nacionalnih interesa.
"Izrada Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa morskog područja mora biti resurs napretka, a ne teret razvoja", zaključio je.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić je naveo da je Županija donijela smjernice za integralno upravljanje svojim obalnim područjem te da one predstavljaju važan doprinos izradi isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.
‘‘Želimo da planiranje morskog područja uskladi potencijal mora kao resursa, ali i da ga zaštitimo i čuvamo od devastacije‘‘, naglasio je.
U okviru konferencije, u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, obrađene su teme o MSP platformi EU, procesu izrade stručno-analitičke podloge za Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, kartiranju morskih područja i planiranju pomorskog prometa u Isključivom gospodarskom pojasu. Velik dio predavanja i diskusije posvećen je zaštiti morskog okoliša i inovativnim rješenjima za zbrinjavanje otpada u moru, istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranskom moru i održivom ribarstvu.
Konferencija je okupila domaće i strane stručnjake iz redova međuresorne radne skupine za provedbu MSP direktive, predstavnike državnih i znanstvenih institucija, nadležnih tijela za MSP iz Italije, Crne Gore i Njemačke te EU MSP platforme u cilju razrade i provedbe pojedinih tema iz Direktive 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. (MSP direktiva).