Hrvatska, ako niste znali, ima Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. A to se tijelo, sigurno pretpostavljate, nakon katastrofalnoga požara u Splitu i okolici još nije sastalo. A vjerojatno i neće.
Prema riječima Josipa Đakića, važnoga HDZ-ovca i člana ovoga tijela, sva je prilika da za sastančenjem neće biti potrebe jer će se nastala šteta sanirati novcem iz europskih fondova, a ne iz hrvatskoga proračuna.
- Tijela lokalne samouprave još uvijek nam nisu dostavila procjenu štete, tako da i nije bilo potrebe da se sastajemo, a inače se nalazimo mjesečno barem jedanput, odnosno prema potrebi. Ja sam novi član i dosad sam bio na samo dvije ili tri sjednice - kaže nam Đakić.
Uz njega, članovi Povjerenstva su i HDZ-ov inženjer šumarstva Damir Fela, inženjer informatike, Mađar, Robert Jankovics, pravnica iz SDP-a Marta Luc-Polanc, ekonomist i njezin stranački kolega Marko Vešligaj te znamenita Anka Mrak-Taritaš. Predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je pak Josip Križanić, veterinar iz HDZ-a, Varaždinac.
Svi oni, dakle njih šest članova i jedan predsjednik koji se, prema Đakićevu svjedočenju, redovno sastaju, sve vrijeme provedeno na tim redovnim sastancima nisu uočili jedan nimalo nevažan detalj. Od silnoga posla i bezbrojnih točaka dnevnoga reda koje valja na svakoj sjednici proći, ovi vrli hrvatski muževi i žene nisu, naime, primijetili da su formulari na kojima građani prijavljuju nastalu štetu zastarjeli. Da ne kažemo - protuzakoniti. A kako nisu primijetili - rekosmo, od silnoga posla, da ne bi tko zloban slučajno pomislio kako je posrijedi nemar - tako nisu stigli ni reagirati, pa obrasce uskladiti s propisima države koju tako vrijedno predstavljaju.
Naizgled, ništa strašno. Na obrascima umjesto obveznog OIB-a stoji da oštećeni građanin treba upisati svoj JMBG. Obrasci su, evo vam jedan pa pogledajte, složeni još 1998. godine i od tada nisu mijenjani. Za razliku od hrvatskih zakona, pa tako i Zakona o osobnom identifikacijskom broju u kojemu još od siječnja 2009., kada je stupio na snagu, stoji da se OIB obvezno koristi u svim službenim evidencijama i razmjenama podataka. Oni pak koji ga ne budu koristili, i to fino stoji, kaznit će se iznosom od 1000 do čak 10.000 kuna.
U prijevodu: svi hrvatski građani oštećeni u elementarnim nepogodama od 1. siječnja 2009. naovamo, pa tako i oni nesretnici kojima su u nedavnom splitskom požaru izgorjele kuće, automobili, njive, maslinici i vinogradi, počinili su ozbiljan prekršaj. Bolje da su vozili nevezani ili prošli kroz crveno nego što su zaboraviti OIB.
Zašto se na formularima - EN-P im je kodni naziv - još uvijek traži JMBG (jedinstveni matični broj građana), odnosno zašto se koriste neiskoristivi formulari, pitanje je na koje nije moguće dobiti odgovor. Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, zašto niste iznenađeni, za novinare, pa tako i za građane, praktično ne postoji. Adrese nema, kontakt telefona nema, a nema, uvjerili smo se, ni odgovorne osobe. Saborsko je to tijelo pripojeno Ministarstvu financija pa ga u praksi nećete naći ni vamo ni tamo.
Predsjednik Križanić je na godišnjem odmoru, a broj telefona ostavljen na saborskim stranicama uz njegovo ime broj je Kluba zastupnika HDZ-a. Svi pokušaji da nam se netko i kod njih javi bili su, međutim, uzaludni, oba ponuđena telefona danima su zauzeta.
No, zato su nam se redom javljale djelatnice općina i gradova nastradalih u strašnom srpanjskom ognju. Kažu da se zbog neispravnih formulara ubijaju od (dodatnoga) posla jer svaki JMBG treba pretvoriti u OIB (pronaći pravu osobu, provjeriti njezinu vjerodostojnost, usporediti s prijašnjim podacima) i nanovo ga protokolirati. A to traje. I trajat će.
- Ljudima se daje ozbiljna nada da će im šteta biti nadoknađena, a onda se kroz ovakvu aljkavost ljudi na licu mjesta uvjere o kakvoj ozbiljnosti je riječ - kaže nam djelatnica omiške gradske uprave, dodajući kako je u više navrata prema Zagrebu išao dopis da se obrazac promijeni, ali kako nikada nisu dobili povratnu informaciju niti da je dopis zaprimljen, a kamoli nešto više.
Poseban je pak problem što obrazac nije usklađen ni s aplikacijom za naknadu štete, pa u njemu vlasnici nisu dužni dokazati vlasništvo nad uništenom imovinom (vlasnički list, izvadci iz zemljišnika ili katastra, navođenje čestica zemljišta...), niti postoji mogućnost specifikacije te imovine. Sve se to naknadno utvrđuje, za svaku prijavu štete pojedinačno, što će proces dokazivanja nastale štete te isplate odštete produljiti do krajnje granice čovjekove strpljivosti.
Mrak-Taritaš: Povjerenstvo se u novom sazivu još nije sastalo
Anka Mrak-Taritaš tvrdi kako se Povjerenstvo pod vodstvom novoga predsjednika Josipa Križanića, a on je na tom položaju od raskida koalicije HDZ-a i Mosta, još nije sastalo. Dok je predsjednik bio Tomislav Panenić, pa prije njega i Ljubica Ambrušec, nalazili su se, veli, po potrebi, nisu zabušavali.
Što se tiče zastarjelog obrasca, Mrak-Taritaš smatra da je to nedopustiva aljkavost koja se mogla riješti i telefonskom sjednicom Povjerenstva.
- Stručne službe Sabora to moraju riješiti u suradnji sa županijama, pa valjda zato Povjerenstvo i ima predsjednika, a ima i tajnicu - kaže Mrak-Taritaš.
Ipak, puno veći problem vidi u činjenici što Povjerenstvo raspolaže s jako malo novca, tako da ono samo i ne može baš pomoći oštećenim građanima, stoga se nada da će u slučaju splitskoga požara Vlada RH uistinu uspjeti dobiti novac iz europskih fondova.