Ministarstvo energetike i zaštite okoliša nam je u četvrtak odgovorilo kako do poskupljenja vode neće doći u ovoj ni u 2018. godini, jer će se početi intenzivnije rješavati problem gubitka vode iz vodoopskrbnih sustava.
No, nije jasno što će biti sa računima za vodu 2019.
Naime, Ministarstvo je u javnu raspravu uputilo izmjene i dopune Zakona o financiranju vodnog gospodarstva u okviru kojeg izmjenama nije riješeno pitanje plaćanja naknade za korištenje voda, koja bi se, prema postojećem Zakonu od 1. siječnja 2018., trebala naplaćivati ne više prema naplaćenoj vodi od potrošača, nego prema prostornome metru zahvaćene vode.
To bi, kako je za Jutarnji list ustvrdio Ivan Jukić, predsjednik Uprave Vodovoda Osijek u ime udruge Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, koja okuplja 132 opskrbljivača vode, dovelo do povećanja cijene vode za domaćinstva od 10 do 30 posto.
Ipak, u Ministarstvu kažu da će u narednom razdoblju intenzivirati "konzultacije sa Grupacijom vodovoda i kanalizacije u RH s ciljem definiranja modela naplate naknade za korištenje voda koji bi stimulirao isporučitelje vodnih usluga koji su proveli određene mjere u pogledu smanjenja gubitaka iz vodoopskrbnih sustava kojima upravljaju, te kako bi te gubitke sveli na prihvatljivu razinu".
"U 2018. godini Ministarstvo će u suradnji s Hrvatskim vodama izdvojiti sredstva da se otvori posebna financijska omotnica za pripremanje projektne dokumentacije za rekonstrukcije i sanacije vodoopskrbne mreže. Do poskupljenja vode neće doći", tvrde u Ministarstvu.
Pritom su naveli kako je obveza naplate naknade za korištenje voda propisana već Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva čija primjena je počela 2010.
"Razlog odgode novog modela plaćanja naknade je bila isključivo reakcija nespremnosti isporučitelja da se započne sa sanacijom gubitaka iz vodoopskrbnih sustava na način da se pripreme odgovarajući projekti sanacije gubitaka koji bi se sufinancirali iz sredstava EU. Odgode primjene navedene obveze nisu dovele do odgovarajućih rezultata u pogledu smanjena gubitaka.
Naime, razlika između zahvaćenih i potrošačima, putem vodoopskrbnih sustava isporučenih količina vode, na pojedinim sustavima iznosi više od 70-80 posto, a prosjek Hrvatske je tada 2009. godine bio 46 posto, a sada je već blizu 49 posto", rekli su nam u Ministarstvu. Na pitanje o mogućim "penalima" koje nam može propisati EU jer nismo ovaj sektor "doveli u red" nismo dobili komentar.