'Alternativna medicina pomaže samo onima koji ju prodaju"

Ako se odluke u medicini donose na temelju osobnih dojmova, neutemeljenih teorija ili financijskih interesa, onda je to jako loše. Treba nam medicina u kojoj će se svaka odluka temeljiti na dokazima iz visokokvalitetnih istraživanja. A ako takvih istraživanja nemamo, onda ih treba provesti. Jedino na takav način možemo postići bolje zdravlje i bolji zdravstveni sustav – smatra Livia Puljak, izvanredna profesorica i znanstvenica Medicinskog fakulteta u Splitu, koja je proteklog vikenda, na svečanosti u Cape Townu, u Južnoafričkoj Republici, dobila nagradu Chris Silagy za izniman doprinos Cochraneu, neprofitnoj međunarodnoj organizaciji posvećenoj pružanju najnovijih informacija o učincima zdravstvene skrbi.

Puljak je dobila nagradu u konkurenciji od čak 37 tisuća suradnika iz 130 zemalja koji sudjeluju u radu Cochranea.

– Vrlo sam počašćena ovom nagradom. Cochrane iznosi pouzdane i pristupačne informacije o zdravlju u obliku sustavnih preglednih članaka bez ikakvog utjecaja komercijalnih sponzora i sukoba interesa. Znanstveni radovi koje izrađuje Cochrane priznati su kao međunarodni zlatni standard za visokokvalitetne, pouzdane informacije – objašnjava nam.

Ona u hrvatskom Cochraneu vodi volonterski projekt prevođenja sažetaka Cochrane sustavnih pregleda na hrvatski jezik, te niz drugih projekata za promociju medicine utemeljene na dokazima i popularizaciju znanosti. Veli kako ova nagrada ne bi bila moguća bez timskog rada i doprinosa brojnih kolega koji također sudjeluju u tim projektima. Osnivanje Cochrane centra kod nas potaknuli su profesori Ana i Matko Marušić.

Poput njih, Livia se bavi dokazima u medicini. Upitali smo je kako je moguće da se pacijentima propisuju neke terapije koje nisu utemeljene na dokazima.

– Neki liječnici nisu informirani jer ne prate najnovije i najpouzdanije znanstvene informacije. Nekad su informirani, ali postoji uvriježeni način na koji se nešto radi ili pritisak kolega. U nekim se slučajevima radi o osobnim tvrdoglavim uvjerenjima koja se ni na koji način ne mogu opravdati, gdje liječnici ne priznaju dokaze iz istraživanja. Primjerice, kad liječnici pacijentima propisuju homeopatske proizvode, za koje je proveden niz istraživanja, i osim što je takva terapija u teoriji posve besmislena, ona je i nepotreban trošak. Neki ljudi vjeruju da su iznad dokaza, da oni bolje znaju što treba pacijentima. Često iza takvih ljudi stoje skriveni interesi, bilo politički, bilo financijski.

Što je s alternativnim načinima liječenja? Koliko je opasno riskirati takvim pristupom?
– To je šarlatanstvo kojem smo izloženi u enormnim razmjerima. Svatko danas može na tržište staviti neko čudotvorno sredstvo protiv mršavljenja, mirišljavu kremicu koja će riješiti sve vaše probleme s kožom, fantastičan šampon protiv gubitka kose i niz drugih sredstava kojima se obećavaju brda i doline. Nažalost, ljudi na to nasjedaju i šteta nije samo u golemoj količini potrošenog novca. Neke alternativne terapije su štetne.

Za mnoge takve terapije nemamo nikakvih istraživanja o njihovim mogućim učincima i posljedicama. Alternativna medicina je isto industrija koja na vrlo okrutan način iskorištava ljudske slabosti, nemoć, neznanje i patnju kako bi prodavala proizvode i dijagnostičke testove koji nisu utemeljeni na znanstvenim dokazima, ali dobro zvuče u reklami. Alternativna medicina pomaže samo onima koji je prodaju.

U borbi protiv zloćudnih bolesti javljaju se eksperimentalna liječenja. Kako ih komentirate?
– Nova eksperimentalna liječenja su nam nužna, ne samo za liječenje zloćudnih bolesti, nego i za sve druge bolesti. Ali nužno je da se ti eksperimenti provode u strogo kontroliranim uvjetima, u okviru visokokvalitetnih istraživanja. Bez takvih eksperimenata teško je dobiti bolje lijekove, i zahvaljujući njima uspjeh liječenja brojnih zloćudnih bolesti kontinuirano se povećava. Ono što nikako nije dobro jest da se na bolesnicima eksperimentira s kojekakvim alternativnim terapijama koje nisu prethodno prošle nužne provjere i izvan su znanstvenih pokusa.

Kojim smjerom ide dalje hrvatski Cochrane?
– Ove godine hrvatskom Cochraneu dodijeljen je status nezavisnog centra – najviša moguća međunarodna razina za neku Cochrane skupinu. Zaslužio je to to zbog izvanrednih postignuća u promicanju medicine utemeljene na dokazima i time je postao jedan od samo 17 međunarodnih Cochraneovih centara i jedini u regiji. Nastavit ćemo sa svojim edukativnim aktivnostima za studente, pacijente i zdravstvene radnike, prevođenjem sažetaka Cochrane istraživanja na hrvatski jezik, prevođenjem glasovnih zapisa Cochrane istraživanja i drugim projektima popularizacije znanosti, kao i uključivanjem naših partnerskih udruga.

Sve to je teško ostvarivo bez podrške našeg Medicinskog fakulteta u Splitu, Sveučilišta, jedinica lokalne samouprave i Ministarstva zdravlja i drugih ustanova zaduženih za zdravlje i znanost. Nažalost, rad hrvatskog Cochranea je mnogo više prepoznat, podržan i nagrađen u inozemstvu nego kod nas.

Dosta putujete ne odvajajući se od supruga i malene. Kako opisujete novu ulogu, majke i znanstvenice?
– Ako ima volje, ima i načina. Putovanja s malim djetetom su mnogo teža, ali sve je moguće uz dobru organizaciju i spremnost na prilagodbu. Moja mama Mara i suprugŽeljko Bockovac su mi velika podrška u svemu, pa tako i u radu i u brojnim putovanjima. Bez njih to ne bi bilo moguće i jako sam im zahvalna i sretna što ih imam.