Traže da se tete posebno educiraju za 'odgoj u vjeri'

Hrvatskim biskupima stalo je do vjeronauka u školi, ali isto tako do kvalitete odgoja i obrazovanja uopće.

U situaciji kada se najavljuje da će velik dio predmetnih kurikuluma u predstojećoj kurikularnoj reformi biti podvrgnut recenzijama i u Hrvatskoj i međunarodnih stručnim krugovima, biskupi se osjećaju pozvani izraziti Ministarstvu znanosti i obrazovanja očekivanje da će izbor stručnih i znanstvenih radnika koji će raditi recenzije biti transparentan kako bi se kvalitetno dovršio taj proces.

Poručio je to msgr. Đuro Hranić, osječko-đakovački nadbiskup i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evengelizaciju, jučer, posljednjeg dana zasjedanja Sabora HBK u Zagrebu. Biskupi su u kontekstu reforme istaknuli potrebu isticanja važnosti onoga što hrvatski obrazovni sustav čini hrvatskim: osobito hrvatski jezik i književnost, povijest i druge predmete koji štite i razvijaju sve dobro postignuto u hrvatskoj starijoj i novijoj povijesti.

- Stalo nam je da hrvatski odgojno-obrazovni sustav poštuje vrijednosti i kulturnu tradiciju naroda, da doista bude nacionalni, hrvatski sustav odgoja i obrazovanja koji će znati odgajati naše mlade da poštuju vlastiti identitet, povijest i kulturu – istaknuo je nadbiskup Hranić.

Požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje, izvijestio je da u Hrvatskoj trenutačno djeluje deset osnovnih te 12 srednjih katoličkih škola, koje roditelji u demokratskoj Hrvatskoj sada mogu slobodno birati ne zato što je "katolički" za njih ideološki, nego vrijednosni predznak.

Biskupi su na zasjedanju raspravljali o dokumentu "Odredbe HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama", oblikovanome 2013. godine i utvrđenome ad experimentum na sljedeće tri godine, ali je produžen do daljnjega jer postoje razlozi formalne i sadržajne naravi. Primjerice, kaže, nisu još definirana neka pitanja vezana za kurikularnu reformu u provedbenom smislu, na što inače obvezuje ugovor Vlade RH i HBK, poput potrebe definiranja što su glavni predmeti u katoličkim osnovnim i srednjim školama, a što izborni i slično.

Nadbiskup Hranić kazao je kako biskupi nisu zadovoljni stanjem vjerskog odgoja u javnim vrtićima, gdje bi tzv. odgoj u vjeri trebale provoditi tete odgojiteljice koje bi za to trebale biti posebno educirane.

- To često nije moguće, dosta je tu “scila i haridbi”, puno toga ovisi o ravnateljima i lokalnoj vlasti. Nismo zadovoljni, potičemo roditelje da prilikom upisa djeteta u vrtić zatraže “odgoj u vjeri” za svoje dijete jer to je njihovo neotuđivo ustavno pravo – poručuje nadbiskup Hranić.