PUŠAČI ĆE USKORO JOŠ SKUPLJE PLAĆATI ZA SVOJ POROK 'Evo koliko bi sve cigarete trebale poskupjeti prve godine, koliko druge, a koliko treće godine'

PUŠAČI ĆE USKORO JOŠ SKUPLJE PLAĆATI ZA SVOJ POROK

Pušači u Hrvatskoj uskoro bi trebali plaćati skuplje cigarete kako bi se ozdravilo financijski sve bolesnije hrvatsko zdravstvo. Novi porezi, bez obzira na to kako će se zvati, pred vratima su hrvatskih građana i vrlo brzo može se očekivati uvođenje posebnih poreza na kupnju cigareta, a ako prođe prijedlog ministra zdravstva Milana Kujundžića, i na alkoholna pića, piše Globus.

Porez na mobitele više nitko ne spominje, a na upravo završenom kongresu poslodavaca u zdravstvu koji je organizirala Udruga poslodavaca u zdravstvu u Opatiji dr. Dražen Jurković iznio je posebno zanimljiv prijedlog kako doći do gotovo 4,5 milijardi kuna, što bi bila osnova za ozdravljenje zdravstva. “Prve godine trebalo bi uvesti posebni porez na rizično ponašanje po kojem bi cigarete poskupjele tri kune, druge godine četiri, a treće pet. Tako bi prve godine direktno u sustav moglo doći 1,15 milijarda kuna, druge 1,5, a treće 1,8 milijarda.”

Neslavan postotak

Dr. Jurković iznosi zabrinjavajuće brojke koje pokazuju da su Hrvati na samom vrhu po broju pušača, tako da puši čak 39 posto populacije. “Krajnje je alarmantna i brojka da se godišnje proda 400 milijuna kutija cigareta i naš je prijedlog da svi iznosi od posebnog poreza idu direktno HZZO-u, a ne državnoj riznici.”

Ministar Kujundžić predstavljajući novi zakon o zdravstvenoj zaštiti uporno tvrdi da sa 750 eura koliko se po glavi stanovnika u Hrvatskoj izdvaja za zdravstvo ne mogu očekivati vrhunske usluge za sve osiguranike i da je vrijeme da se, bez obzira na nepopularne mjere, razmisli kako doći do novca da se izbjegne kolaps sustava.

“Bio sam vrlo ponosan prije nekoliko dana kada su u Amsterdamu hrvatski liječnici proglašeni najuspješnijima po transplantacijama, jer naši liječnici i medicinsko osoblje rade u Hrvatskoj vrhunske zahvate. Istovremeno se povećavaju dugovi zdravstva u zemlji i trenutak je da svi zajedno otvoreno razgovaramo o tome kako sustav poboljšati i kako doći do neophodnih sredstava za to. Mislim da je najbolje povećati cijene cigaretama i alkoholnim pićima, jer će u konačnici i populacija biti zdravija”, rekao nam je ministar, dok dr. Jurković smatra da ne treba ići tako široko.

“Na svaku najavu novog nameta, bez obzira koji mu je cilj, pa i tako plemeniti da se ozdravi zdravstvo javlja se veliki otpor raznih lobija. Mislim da u ovom času nemamo snage boriti se i protiv lobija koji zastupa interese proizvođača alkoholnih pića i mobilnih operatera. Dovoljan bi bio i otpor jednog lobija, pa ako uspije to savladati, već bi bio veliki uspjeh.”

I dok podaci izneseni na kongresu u Opatiji, koji je okupio više od 400 predstavnika zdravstvenih institucija iz cijele Hrvatske, krajnje zabrinjavajući, prije svega oni da se dugovi gomilaju i već su prešli 8 milijardi, ministar Kujundžić ima niz planova da se vrati sjaj hrvatske medicine. Tako se uskoro sprema nabava prvog robota koji će se koristiti kod operacija karcinoma pankreasa. U Češkoj je dvanaest takvih robota, u Sloveniji su dva, a pokazali su se uspješnijima od samih operatera. Prvi hrvatski robot bit će smješten na KBC-u Rebro, ali će ga koristiti svi u Hrvatskoj. Intenzivno traju pripreme i da se počne s radovima na izgradnji nove zagrebačke bolnice u Blatu, koja bi u budućnosti bila mjesto nacionalne dječje i sveučilišne bolnice, s 1000 vrhunskih specijalista. Drugo je pitanje koliko je sve to na dugom štapu, u vremenima nestašice novca i gomilanja dugova.

HZZO u pozitivi

Bolnice i dalje iz mjeseca u mjesec generiraju dugove, a HZZO i ove godine nastavlja s pozitivnim poslovanjem. Očito je to rezultat menadžerskog rada sadašnjeg vodstva koje predvodi dr. Fedor Dorčić, što pokazuje da se i u vremenima velike financijske krize hrvatskog zdravstva može poslovati s dobitkom. “HZZO je u 2016. ostvario višak prihoda od 696,707.411 kuna, a na rezultat pozitivnog poslovanja najviše je utjecala uspješna naplata potraživanja iz ranijih razdoblja prema međunarodnim ugovorima. Ali, nastavili smo poslovati pozitivno i u prvih šest mjeseci ove godine”, kaže dr. Dorčić.

Posljednjih godina informatizacija je segment u koji se mnogo ulagalo, ali se i isplatilo. Projekt eZdravstva koji je proglašavan jednim od najnaprednijih tehnoloških rješenja u području eZdravstva na razini Europske unije u HZZO-u ističu ključnim preduvjetom omogućavanja kvalitetnije zdravstvene usluge za osiguranike. Projekti eRačun i eNalaz, kao osnove za plaćanje računa pokazali su se iznimno uspješnima baš kao i zajednički projekt s Ministarstvom zdravstva slanja “SMS podsjetnika” na zakazane prve preglede i dijagnostičke postupke.

Iako sve više odlazak liječnika u inozemstvo predstavlja veliki problem za hrvatsko zdravstvo, dr. Dorčić kaže da istovremeno u Hrvatskoj gotovo da i nema nezaposlenih zdravstvenih radnika.

Stimulacije

Da bi se ipak spriječio odlazak najboljih kadrova, ministar Milan Kujundžić u novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti predvidio je da se ubuduće posebno nagrađuju i stimuliraju oni najvredniji. “Hrvatski su liječnici i svi koji rade u sustavu vrlo cijenjeni u svijetu, ali treba učiniti sve da ih se zadrži u Hrvatskoj. Zato ubuduće treba vrednovati rad i stimulirati one koji najviše rade.” U pripremi su tako i novi kolektivni ugovori koji će sigurno izazvati lavinu reakcija, a ministar tvrdi da su i dalje otvorena vrata za sve prijedloge i sugestije.

Bolovanja su također uvijek tema koja kod građana izaziva veliku pažnju, a nedavne aktivnosti HZZO-a urodile su plodom da se kontrolama značajno smanje bolovanja. Prostora za to ima i dalje, a sprečavanjem lažnih bolovanja štedi se novac za daleko korisnije stvari, poput kupnje skupih novih lijekova. “Dostupnost novih terapija u skladu s medicinskim indikacijama, uključujući i posebno skupe lijekove. Predviđeni trošak za novih 16 lijekova stavljenih na Popis u 2017. godini je 105 mil. kuna godišnje”, govori dr. Dorčić uz naglasak da hrvatski građani imaju na raspolaganju mnoge skupe lijekove koje teško mogu nabaviti i osiguranici iz daleko bogatijih država.

Rokovi plaćanja

I dok je HZZO u plusu, druge brojke koje pokazuju stanje hrvatskog zdravstva nisu tako ohrabrujuće. Rok plaćanja već je dosegnuo kod nekih 900 dana, bolnice svaki dan gomilaju nove dugove. Mnogo se u zadnje vrijeme govorilo i o poskupljenju dopunskog osiguranja, ali su prijedlozi dočekani na nož. Hrvatski su građani ionako prenapregnuti zbog raznih poreza i davanja, ali ostaje činjenica da će se nešto morati promijeniti ako osiguranici očekuju iste ili još kvalitetnije usluge. Konkurencija između HZZO-ai privatnih osiguravatelja osjeća se i kod dopunskog osiguranja, pa je dr. Dražen Jurković iznio prijedlog da se poveća trošak privatnih osiguravatelja kako ne bi rušili cijenu koju određuje HZZO. Na kongresu u Opatiji moglo se čuti i da država ne podmiruje svoje obaveze kada je riječ o refundiranju troškova dodatnog osiguranja za one skupine koje su oslobođene plaćanja, što također stvara dodatne probleme.

”Brojke već godinama jasno pokazuju neodrživost postojećeg sustava zdravstva. Dugovi rastu neumoljivo, rokovi plaćanja sve su duži, a nedostaje i konkretnih reformskih mjera”, kaže Dorčić, koji ipak vodeći tako financijski jaku ustanovu kao što je HZZO pokazuje da se mogu učiniti pomaci koji bi hrvatsko zdravstvo vodili u slijepu ulicu.

A vrhunski menadžeri u hrvatskim zdravstvenim ustanovama bez obzira na rezultate slabo su plaćeni, kao uostalom i medicinske sestre i liječnici. Tako direktori najvećih ustanova imaju plaću 12.000 kuna, rukovoditelji županijskih bolnica 10.000, dok šefovi domova zdravlja oko 8000. “O svim tim problemima koji tište zdravstvo moramo što prije otvoriti opću raspravu, jer krivi je stav da država ima, ali ne daje. Većina europskih država izdvaja pet do osam puta više za zdravstvo, a mi smo daleko iza toga”, kaže dr. Kujundžić, piše Globus.

Naslovnica Forum

Najčitanije