Ovim stihovima otkrio je kako će okončati suđenje u Haagu?

U svojoj prepisci s predsjedateljem Sudskog vijeća Carmelom Agiusom, a koju je Slobodna Praljak osobno dostavio hrvatskim medijima, preminuli je general, zapravo, između redaka najavio svoj čin na kraju postupka u Haagu.

Izmoren u pokušajima da dokaže svoju nevinost, ali i svoje stvarno materijalno stanje bitno za podmirenje troškova suđenja, u svom posljednjem pismu dostavljenom medijima od 8. ožujka ove godine Praljak piše 'skupljam zadnje krhotine vlastitog uma i smisla i nije onda neobično što mi se pokatkad čini da sam ja, Slobodan Praljak, ipak samo dvorska luda iz tamo neke Hrvatske'.

I u tom posljednjem (barem prema onome što je pokojni Praljak uputio medijima) obraćanju Agiusu spominje se Sokratova sudbina.

"Padaju mi na pamet svi oni postupci od Sokrata naovamo u državama i društvima u kojima su milijuni prije mene proglašeni krivi iz nekih viših materijalističkih razloga."

U jednom od posljednjih pasusa jest zapravo i poruka kako će on okončati ovo suđenje:

"Gospodine predsjedniče, u 73. godini života, nakon skoro trinaest godina pritvora (na pravdi Boga), između mene i moga fisisa pokidane su skoro sve niti. Meni je preostala samo meta ta fizika, samo 'riječ' kao protežnost u vremenu i slaba i krhka nada i vjera i želja da istina postoji i da ju je moguće spoznati. U sitne noćne samotne sate 'dok vlaga snova hvata dušu moju' (Ujević) utičem se Shakespeareu i njegovu sonetu broj 66."

A evo i soneta koji je Praljak uputio predsjedniku Agiusu:

Sit svega toga vapim smrt smirenja,
Kad gledam Vrijednost ko bokče rođenu,
I ništavnost u ruhu uzvišenja,
I tvrdu Vjeru sramno pogaženu,
I Čast predivnu sramotno izdanu,
I Savršenost grubo sramoćeno,
I djevičansku Krepost prokurvanu,
I u krzmanju Snagu razdrobljenu,
I Umjetnost od vlasti zauzdanu,
I Ludost kako nadzire Umnika,
I Istinitost Glupošću nazvanu
I ropče Dobro gdje dvori Silnika.
Sit svega toga, ostavio sve bih,
Kad smrću ljubav napustio ne bih.

Svoja pisma Praljak je potpisivao uz navođenje titula: profesor filozofije i sociologije, diplomirani inženjer elektrotehnike, diplomirani kazališni i filmski režiser.