Iako na poslovima prijevoza i sortiranja pošiljaka imaju čak 4472 zaposlena, Hrvatska pošta (HP) prije nekoliko mjeseci sklopila je višemilijunski ugovor s vanjskim pružateljem usluga, tvrtkom H T Z d.o.o. iz Zagreba, i to za poslove prijevoza pošiljaka, uglavnom između sortirnica u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, piše Jutarnji list.
Razlog zbog kojeg javnost o tom vrijednom poslu dosad nije imala prilike previše čuti, jednostavan je: Hrvatska pošta vanjskog je suradnika uzela mimo Zakona o javnoj nabavi, poslavši poziv izravno na adrese četiri potencijalna kandidata i izabravši, tako barem tvrde, najjeftiniju od četiri pristigle ponude.
Koliko je točno iznosila ponuda tvrtke H T Z d.o.o., Hrvatska pošta odbija otkriti, uz tvrdnju da riječ o “podacima koji su u ugovoru klasificirani kao povjerljivi” zbog čega bi Pošta, kad bi ih otkrila, izravno kršila ugovor o suradnji.
Ipak, priznaju da je ugovor iz ove godine, sklopljen u mandatu trenutačnog predsjednika Uprave Hrvatske pošte Ivana Čule, zapravo obnova starog ugovora sklopljenog prvi put 2016. godine, također mimo Zakona o javnoj nabavi, u vrijeme dok je čelnik Hrvatske pošte bio Josip Udiljak.
Logističke usluge
Iz Ureda za korporativne komunikacije HP-a i za ovaj stari ugovor odbijaju otkriti njegovu vrijednost, ali prema podacima koje ima Jutarnji list, vrijednost posla ugovorenog za 2016. godinu navodno je bila 5,5 milijuna kuna, na koliko se otprilike procjenjuje i vrijednost posla u 2017. godini.
Uprava Hrvatske pošte pritom ne vidi ništa sporno u činjenici da su oba ugovora velike vrijednosti sklopljena mimo Zakona o javnoj nabavi, pozivajući se pritom na mišljenje Ministarstva gospodarstva koje je od tog tijela zatražila i zaprimila u lipnju 2016. godine.
HP se, naime, 6. lipnja 2016. godine obratio Upravi za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, zatraživši od njih potvrdu da javni naručitelj, a sukladno s odredbama dviju europskih direktiva (2014/24EU i 2014/25EU), ima zakonsku mogućnost logističke usluge, među kojima su i usluge prijevoza pošiljaka, nabaviti bez provedbe postupka javne nabave, na što im je Ministarstvo gospodarstva 27. lipnja odgovorilo potvrdno.
“Radi se o predmetu koji je izuzet od primjene Zakona o javnoj nabavi i to sukladno Direktivi 2014/25/EU i mišljenju Ministarstva gospodarstva, odnosno Uprava za sustav javne nabave od 27. lipnja 2016. godine”, stoji u pojašnjenju HP-a na upit Jutarnjeg lista.
Mišljenje Ministarstva gospodarstva Hrvatska pošta zatražila je u vrijeme kad je na snazi još bio stari Zakon o javnoj nabavi, onaj koji u sebi nije imao objedinjene preporuke iz europskih direktiva, a što se kasnije ispravilo donošenjem novog Zakona koji je na snagu stupio 1. siječnja 2017. godine.
S obzirom na potvrdno mišljenje Ministarstva gospodarstva, Hrvatska pošta 2016. godine prvi put sklapa ugovor s vanjskom tvrtkom H T Z d.o.o., a potom krajem 2017. godine obnavlja ugovor, također u višemilijunskom iznosu.
Definicija izuzeća
Ipak, ako se Zakon o javnoj nabavi, kao i upit koji je HP postavio Ministarstvu gospodarstva pročitaju nešto pažljivije, čini se da je državna tvrtka preslobodno protumačila legislativu kojom si je omogućila zaobilaženje javne nabave.
Naime, iako Zakon o javnoj nabavi doista u Poglavlju 2, članku 31. propisuje da logističke usluge mogu biti izuzete od javne nabave, HP pritom zaboravlja napomenuti da se isti članak odnosi isključivo na “javne naručitelje”.
Hrvatska pošta pritom je u posebnoj skupini “sektorskih naručitelja” za koje su izuzeća propisana posve drugim člankom, definiranim u Poglavlju 3, članku 36.
Tu je pak definicija izuzeća puno strože definirana na način da sektorski naručitelji, a onda i Hrvatska pošta, izuzeće od postupka javne nabave mogu ostvariti u slučajevima kupnje vode, energije ili goriva za energiju, kao i za projektne natječaje koji ne uključuju obavljanje sektorske djelatnosti - a što usluge prijevoza pošiljaka zasigurno jesu, jer je to jedna od osnovnih djelatnosti Pošte.
Pa ipak, Hrvatska pošta i 2017. godine ugovara vanjskog izvođača kako bi im obavljao njihovu osnovnu djelatnost, pozivajući se pritom na mogući kolaps sustava zbog 25-postotnog rasta količine i volumena pismovnih pošiljaka.
“Podizvršitelj je angažiran od 2016. u trenutku značajnog rasta količina i volumena pošiljaka. Tržište paketa je u kontinuiranom porastu na globalnoj razini, a to prati i tržište RH. Rast pošiljaka očekujemo i dalje, naročito paketnih. Količina paketa raste 25 do 30 posto godišnje”, stoji u odgovoru HP-a.
Novi radnici
Zanimljivo je pritom da se ovogodišnje sklapanje višemilijunskog ugovora s vanjskom tvrtkom događa paralelno s procesom nabave novih osobnih i dostavnih vozila u vrijednosti 105 milijuna kuna, među kojima 178 novih poluteretnih i teretnih vozila upravo za potrebe prijevoza pošiljaka.
Dodatno, HP je u posljednjih šest mjeseci zaposlila 450 novih radnika upravo na tim poslovima pa se upitnim postavlja angažiranje vanjskog suradnika, i to posebno mimo očiju javnosti, odnosno postupka javne nabave.
U HP-u poručuju da u praksi ne vide baš ništa sporno.
“Ubuduće ćemo i dalje nabavljati vozila, obnavljati vozni park, ali istodobno, u skladu s potrebom, koristiti i usluge podizvršitelja. Naš posao je logističko-dostavni i mi smo odgovorni za to da ga radimo težeći izvrsnosti i da smo građanima na usluzi. Bez obzira na vaš jednokratni upit i pokušaj da se radi od redovne poslovne teme senzacija, mi ćemo i dalje raditi”, poručuje HP.