- U ovom se gradu kontinuirano uništava zelenilo, naš zeleni telefon ne prestaje zvoniti, a mi ne prestajemo slati dopise. Ali, nažalost, kad netko odozgo odluči što će biti povratka nema- kazala je Mirjana Galić-Tomić, magistra hortikulutre i dopredsjednica Udruge „Eko - Zadar" na konferenciji za novinare koju je ta udruga održala u ponedjeljak ispred crkve svetog Dominika.
To je još jedna u nizu rekacija na posječeni drvored fafarikula koji je stradao tijekom rekonstrukcije križanja Strossmayerove i Ulice Ivana Mažuranića na Vruljici, što je izazvalo burne reakcije građana i eko udruga jer je riječ o drvoredu visokih platana koje su tamo posađene 1981. godine, kada je započeta gradnja Tankerkomercove marine. Iako će, prema planu gradske vlasti, na tom mjestu biti zasađeno drugo bilje, poput kineskih jorgovana i stabala pinije, na današnjoj konferenciji ponovljeno je kako nisu autohtone i prilagođene životu u uvjetima povećanog saliniteta i suše zbog čega će za njihovo održavanje trebati ulagati previše truda, vode i energije.
- Umjesto toga, mi smo predložili naše autohtono bilje i grmove poput smrdele, planike, masline i mirte koji bi se nabavljali od domaćih proizvođača, naših ljudi koji ih najbolje poznaju i za koje pouzdano znamo da uspjevaju- kazala je Mirjana Galić-Tomić dodajući kako je ova udruga davno imala ideju parka u koji bi se presađivala stabla i biljke koji se, iz nekog razloga, moraju maknuti iz grada.
- Zašto se stabla ne mogu presađivati nego se moraju odrezati?! Zašto se na Musapstanu nije mogao osigurati dio parka za ovakvu namjenu, da se tamo presadi ono što u gradu smeta umjesto da to zelenilo uništavamo. Ako se takva stvar ne može realizirati, onda je to zaistra strašno. Meni je jasna politička situacija u zemlji i da su ljudi zagušeni svakodnevnim skandalima postali neosjetljivi na pitanje zelenila, ali ako je jedan general više volio biljke nego rat, pa nam je ostavio u naslijeđe veliki perivoj davne 1880 godine, dužni smo našoj djeci ostaviti barem tako zeleni grad kakvim smo ga primili, poručila je Galić-Tomić.
Vrlo brzo udruzi je stigao odgovor od zadarskog gradonačelnika Branka Dukića koji je, pak, od "Nasada" dobio pojašnjenje zašto su u zamjenu za fafarikule odabrane baš biljke koje Eko-Zadra smatra neprikladnima.
- Vrste koje smo naveli u popisu planiranog zelenila su sve redom provjerene i do sada sađene biljke u Zadru na svim lokacijama uz more. Pokazale su se vrlo zahvalne i otporne biljke na posolicu, ispušne plinove, sušu i insolaciju. To govorimo iz iskustva rada na terenu. Smrdela, tršlja, bušin, zelenika i ostale biljke (samonikle na otocima – biljne makije) ne sadimo uz ceste u gradskom urbanom zelenilu, jer na tim mjestima postanu bolesne, kržljave i deformirane- stoji u odgovoru "Nasada" gdje navode kako su u posljednje četiri godine u Zadru zasadili preko 1200 stabala na javnim gradskim površinama. Odnosno da se na svako posječeno stablo posade četiri nova stabla s ciljem ozelenjavanja gradskih površina".
Što se plana sječe za 2019. godinu tiče, a to je podatak koji je Eko-Zadar tražio od gradonačelnika,dobili su odgovor kako još uvijek nije poznat.
"Uklonjena stabla sadili su naši roditelji, naši djedovi i bake i ona su postala dio gradske svakodnevice i dio nas samih. Njihovim uklanjanjem nepovratno je promijenjena slika grada, a da građane nitko nije ništa pitao. Sada se postavlja pitanje do kuda takva devastacija ide, što je slijedeće. Hoće li se ukloniti i preostali drvored fafarikula u Strossmayerovoj? Da li onda na red dolaze stabla u ulici Miroslava Krleže i Put Dikla? Hoće li se građane uopće informirati o namjeravanim zahvatima i hoće li ih se išta pitati? Jer nije to samo pitanje stabala, pitanje je mnogo dublje, a tiče se prava na grad, prava na naš javni prostor.
Grad Zadar ne pripada pojedinim interesnim skupinama, već svim građanima i nedopustiva je bilo kakva samovolja- poručuju iz HNS-a.