NA LJETO NAS ČEKA PROMETNI HOROR Kolona će biti od Slovenije do Zagreba, upitna i turistička sezona!

NA LJETO NAS ČEKA PROMETNI HOROR
Istovremeno kad je u Bruxelles stiglo pismo predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u kojem poručuje da se državljani Hrvatske ovih dana pitaju kako to da im je bilo lakše ući u Sloveniju i EU dok Hrvatska nije bila članica, predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez kaže da se problemi s gužvama na slovensko-hrvatskoj granici neće moći riješiti bilateralno - piše Jutarnji.hr.

- Hrvatska je kandidatkinja za Schengen i u drukčijem je položaju od Slovenije. Pravila su određena, riječ je o sigurnosnom pitanju i EU treba naći trajno rješenje - tvrdi Brglez.

Premijer Andrej Plenković jučer je na sjednici Vlade ustvrdio da je stanje na granicama, prije svega sa Slovenijom, neodrživo.

Tužba EU

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Miro Kovač kaže za Jutarnji da bi Hrvatska, nastavi li Slovenija sa sustavnim kontrolama, mogla zatražiti od EU i odštetu zbog štete što bi nastala za hrvatski turizam i zemlju koja ostvaruje 20 posto BDP-a u turizmu.

Slovenski predsjednik Borut Pahor odmah je reagirao nakon što je objavljeno pismo K. Grabar-Kitarović i kaže da podupire slovensku vladu i granične službe u provođenju europske uredbe.

- Provođenje uredbe o kontroli granica nije nimalo povezano s arbitražom - poručuje Ured slovenskog predsjednika.

U oštrom pismu u kojem je Grabar-Kitarović obavijestila europske čelnike što se proteklih dana događalo na hrvatskim granicama, predsjednica konstatira da je “način primjene spomenute Uredbe od nadležnih tijela Republike Slovenije prouzročio višesatne zastoje na graničnim prijelazima”.

Grabar-Kitarović je napisala i da je “takvo postupanje Slovenije u hrvatskoj javnosti stvorilo dojam ostvarenja neodgovornih najava nekih slovenskih političara kako Slovenija može prema Hrvatskoj poduzeti određene mjere i onemogućiti dolazak turista kao odgovor, svojevrsno sredstvo prisile ili retorzije, na stajalište RH u vezi s arbitražnim postupkom koji RH smatra nepovratno kompromitiranim i iza nas”. Predsjednica je izrazila i bojazan da bi nastavak ovakvog režima na granici stvorio veliki problem za hrvatski turizam u nadolazećoj sezoni, što bi se moglo odraziti i na hrvatski BDP.

Usko grlo

Prometni horor na graničnim prijelazima sa Slovenijom konačno je pokrenuo hrvatsku diplomaciju u pokušaju da uoči turističke sezone pokuša privoljeti Europsku komisiju da ublaži Uredbu i spriječi mnogo veće kolone na cestama nego što su viđene za ovaj Uskrs. U suprotnom, u najjačim udarnim turističkim vikendima kolona od graničnog prijelaza Bregana mogla bi se protezati do samog ulaza u Zagreb, u dužini od 12 kilometara. Najveće gužve i kolone mogle bi nastupiti na izlazu iz Hrvatske, i to na lokacijama gdje su naplatne postaje za izlazak s autocesta blizu graničnih prijelaza. Prije svega, riječ je o graničnim prijelazima Bregana i Macelj sa Slovenijom, Goričan s Mađarskom i Čarapine s Bosnom i Hercegovinom. Granični prijelaz Bregana tijekom uskrsnih blagdana pokazao se kao najveće usko grlo.

Kako bismo dočarali mogući ljetni crni scenarij na tom graničnom prijelazu, usporedili smo broj vozila koji je u ponedjeljak sišao s autoceste na naplatnoj postaji Bregana prema graničnom prijelazu Bregana s brojem vozila na istoj točki 20. kolovoza 2016. kada je bio jedan od udarnih vikenda za izlaz iz Hrvatske.

Naplata cestarine

 Na Uskrsni ponedjeljak na naplatnoj postaji Bregana prema Sloveniji izašlo je oko 8000 vozila. Na ulaz u Sloveniju čekalo se oko dva sata, a kolona se protezala od naplatne postaje do slovenske granice, što je oko 1,5 kilometara. Kroz naplatu Bregana je 20. kolovoza 2016. izašlo oko 16.000 vozila, u udarnom satu, od 11 do podneva, kroz sedam otvorenih traka prošlo je čak 1000 vozila, a blagajniku je bilo potrebno oko 60 sekundi za naplatu cestarine.

Ni hrvatski, ni slovenski policajac na graničnom prijelazu u tom vremenu ne može obaviti pregled dokumenata. Ako sadašnji sustav kontrole ostane i ljeti, uz ovakav pritisak kolona vozila će narasti od graničnog prijelaza do naplatnih kućica. A tada nastupa potpuni kolaps. U tom slučaju automobili više neće moći proći kroz naplatu, a brzinu naplate kontrolirat će policija i najvjerojatnije neće dopustiti otvaranje svih staza za naplatu, nego manji dio kako bi se smanjio pritisak na granične prijelaze. Tada će se stvoriti tri prometna uska grla - naplatna postaja i dva granična prijelaza, a rezultat je sve duža i duža kolona. U tom slučaju njezina dužina od 12 kilometara, sve do ulaza u Zagreb, nije nerealna. To se može očekivati i kod graničnog prijelaza Macelj gdje je naplatna postaja Trakošćan manje od kilometra udaljena od graničnog prijelaza.

EK je spreman pomoći, ali uredba ostaje na snazi

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker primio je pismo hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, na to će pismo i odgovoriti, ali EK nema poseban komentar o pismu.

To su jučer rekli iz Europske komisije u Bruxellesu ponavljajući da su spremni pomoći svim članicama u provedbi uredbe o sustavnim provjerama na graničnim prijelazima kako bi se ispunili sigurnosni ciljevi te uredbe i istodobno izbjegli negativni učinci na protočnost prometa.

“Nemamo poseban komentar u vezi s pismom. Primili smo ga i odgovorit ćemo na njega”, izjavila je glasnogovornica Mina Andreeva.

Glasnogovornica zadužena za pitanja migracija i unutarnjih poslova Tove Ernst i ovom je prilikom ponovila da je EK u stalnom kontaktu sa svim članicama i da je spremna pomoći kako bi se uredba implementirala na najbolji mogući način.

“Blisko surađujemo sa svim državama članicama kako bismo osigurali da se pravila provode što je moguće djelotvornije i na najbolji način i kako bi se izbjegao utjecaj na protočnost prometa. U tu je svrhu na inicijativu EK 12. travnja organiziran sastanak radne skupine za granice na razini stručnjaka. Komisija je na tom sastanku dala dodatna objašnjenja kako članice trebaju provoditi ta pravila i koje postupke treba slijediti ako se želi umjesto sustavnih kontrola prijeći na ciljane, na ograničeno vrijeme, uz uvjet da se pritom ne ugrozi ukupna sigurnost. U Bruxellesu ponavljaju da je uredba uvedena kao mjera za jačanje sigurnosti EU, da se od nje neće odustati, ali da ona pruža dovoljno mogućnosti da se izbjegnu negativni učinci njezine primjene. Sljedeći tjedan bi se trebao održati još jedan sastanak stručnjaka iz država članica na tu temu. (Augustin Palokaj)

Naslovnica Regional

Najčitanije