Trend uređenja plaža već se godinama širi Jadranom. Prirodnu podlogu mijenja pijesak, gole kamene ulaze nasipava se šljunkom, a ručnici na tlu ustupaju mjesto ležaljkama. Građani Raba sad su se odlučili usprotiviti takvom modelu, no ne misle svi da je to nužno loše
Prirodne plaže na Rabu čine zavidnih 26,3 posto ukupne obale otoka u odnosu na ostatak hrvatske obale gdje je taj postotak četiri puta manji. To su plaže na koje nije utjecala ljudska ruka i koje su zadržale svoju prirodnu vizuru i ambijent. Ipak, do kraja godine ta brojka bi se mogla smanjiti.
Grad Rab je krenuo u realizaciju projekta kojim će se četiri rapske plaže - Padova I, II i III te Gradska plaža Rab - urediti i time izgubiti svoj dosadašnji prirodni status.
Ovaj trend uređenja plaža već se godinama širi Jadranom. Prirodnu podlogu mijenja pijesak, gole kamene ulaze nasipava se šljunkom, a ručnici na tlu ustupaju mjesto ležaljkama. Razlog su ponajviše turisti koji traže više sadržaja i veći komfor, ali nisu svi voljni pratiti taj trend. Građanska inicijativa “Čuvajmo rapske plaže” odlučila je ustati protiv takvog uređenja. Kako stoji na njihovoj Facebook stranici, upozoravaju da su Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba iz 2016. suprotne interesu građana i samoga Grada
Objavili su svojih deset argumenata s kojima traže povlačenje spornih Izmjena, a većinom su vezani uz netransparentnost provedbe samog postupka i uništavanje prirode.
Što je javni interes?
- Javni je interes izigran redefinicijom samog pojma ‘Uređenje’ u spornim Izmjenama, tako da se pod ‘Uređenje’ ne misli na redovno održavanje i dobrodošle popravke nego na mijenjanje obalne crte nasipanjem, odnosno gradnjom obale za proširenje plažnog kapaciteta te gradnja građevina na plažama i u moru - stoji na njihovoj Facebook stranici. Jedna od glavnih točaka im je i činjenica da će se uređenjem ograničiti pristup plaži. Mještani i turisti će biti u nemilosti koncesionara te će morati plaćati ulaz na plažama na kojima su se donedavno besplatno kupali.
Nije ograničeni pristup jedina stavka koja smeta građanima Raba, jer ih puno više bode činjenica da će doći do devastacije obale. Prema projektima predviđa se nasipavanje 17.000 kubika betona i kamenog nasipa na Banovoj vili i Škveru te preko 89.000 kubika kamena i još 12.400 kubika betona u Padovama. Takva količina materijala zahtijeva 12.800 kamiona, a kolona građevinskih vozila bi slikovito zauzela cijelu cestu od Zagreba do Raba.
U svojim argumentima su spomenuli i izbačene stavke iz Ciljanih izmjena, kojima je omogućena sama relizacija projekta.
- Izmjenama je izbačena obaveza izrade Studije procjene utjecaja na okoliš prije nasipavanja i mijenjanja obalne crte. Ne postoji Studija prihvatnog kapaciteta otoka koja bi opravdala predviđena povećanja kapaciteta, niti Lokalni program uređenja i upravljanja plažama, niti Konzervatorska podloga kao niti integralno planiranje smještajnih i plažnih kapaciteta - piše u njihovim argumentima.
Zbog svih tih nepravilnosti građanska inicijativa “Čuvajmo rapske plaže” održala je u travnju javnu tribinu na kojoj su izneseni brojni argumenti protiv tih intervencija, a nakon tribine održan je i prosvjed ispred Gradske vijećnice.
Rapski gradonačelnik Nikola Grgurić ističe kako je projekt o kojemu inicijativa govori prošlost, ali i naslijeđe od prošle gradske vlasti koje ga je zateklo na početku njegova prošlog mandata.
- Najveći uzrok nesporazuma i strahova oko projekta uređenja plaža je način ulaska u projekt bivše gradonačelnice Rosande Krstinić Gušćić i dogradonačelnika Nenada Debelića s obzirom da je bio potpuno promašen i nezakonit. O tome govori i nepripremljena Prostorno planska dokumentacija što je temelj za potpisivanje ugovora o projektu, zatim izostanak javne tribine, potpuno krivi i neprihvatljiv projektni zadatak koji uključuje devastaciju obale ispod povijesne jezgre grada Raba brojnim umjetnim otocima, grijanim bazenima i kapacitetom od pet tisuća novih kupališnih mjesta, a moram spomenuti i neuključivanje Konzervatorskog odjela u Rijeci - rekao je Grgurić.
Gradonačelnik Grgurić ističe da je na početku svog prvog mandata krenuo s izmjenom projektnog zadatka te je obuhvat smanjen na predio koji je sada betoniran i nasipan te devastiran i neprimjeren. Grad je onda u proces izrade projekta uključio i Konzervatorski odjel u Rijeci, izradio Krajobraznu studiju i, kako kaže, odrađene su javne prezentacije radnih verzija projekta.
Što se tiče zatvaranja plaža, kaže kako do toga neće sigurno doći.
- Stav je i uvjet i mene kao Gradonačelnika, i ove Gradske uprave da iste moraju biti i bit će javne i jednako dostupne svima, bez zatvaranja i ograđivanja - rekao je Grgurić te dodao kako se uskoro očekuje prezentacija novog projekta s kojim će, kako kaže Grgurić, biti zadovoljni svi.
U pozadini uređenja plaže odvija se još jedan proces. Naime, uređenjem plaža otvara se mogućnost njihova davanja u koncesiju koju izdaju županijske službe, čime Grad Rab gubi upravljanje nad njima i veći dio prihoda. Ipak, Grgurić želi posebno naglasiti da će imati nekoliko uvjeta za sve koncesionare.
- Na postupak eventualnog koncesioniranja Grad Rab daje svoju suglasnost i mišljenje i na taj način također utječe na izdavanje istih. Projekt uređenja plaža podrazumijeva maksimalno vođenje brige o prirodi, uređenje betoniranih i devastiranih dijelova plaža koje ćemo pokušati urediti koristeći pritom najvećim dijelom prirodne materijale s tog područja, kako bi one plaže koje su trenutno u nereprezentativnom i devastiranom stanju poprimile izgled kakav naš otok, mještani i njihovi gosti zaslužuju - kaže Grgurić.
“Zauzeto do daljnjeg”
U konačnici je rad inicijative urodio plodom, a slična građanska akcija se odvila i na jednom drugom hrvatskom otoku. U Bolu na Braču mještani su ustali protiv odluke da se koncesija za plažu Zlatni rat dodijeli zagrebačkoj tvrtki Sport B d.o.o. Naime, kod njih je Skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela odluku da od 1. siječnja 2018. koncesiju za upravljanjem plažom Zlatni rat na 15 godina dobije navedena tvrtka. Sport B d.o.o. od osnivanja 2013. godine bilježi gubitak, nema ni kune prihoda, ne zapošljava niti jednog jedinog radnika i nema nikakve veze s otokom, a pobijedio je na natječaju s još tri tvrtke, od kojih je jedna imala vidno bolju i veću ponudu, dok su ostale dvije diskvalificirane zbog nepotpune dokumentacije.
Mještani Bola organizirali su građansku akciju pod imenom “Zauzeto do daljnjeg” u kojoj je nekoliko stotina sudionika s ručnicima za plaže ispisalo višemetarsku poruku “Zauzeto”, dok su drugi dio Zlatnog rata okružili svojim tijelima.
Bitne su tipizacije
Organizatorica prosvjeda bila je Ivana Bošković Ivičić, ravnateljica Centra za kulturu Bol, kao i Inicijativa mladih Bol. Oni su tražili poništenje cjelokupnog natječajnog postupka te izmjenu Zakona o pomorskom dobru tako da ne samo plaža Zlatni rat, nego i prirodno blago diljem Jadrana bude u ovlasti lokalnih zajednica. Jedan dio njihova cilja je ostvaren jer je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poništilo odluku o dodjeli koncesije zbog niza nepravilnosti u samom postupku provedbe natječaja.
- Nama je smetala netransparentnost provođenja natječaja. Svakom mještaninu Bola u interesu je kako će izgledati plaža i tko će na njoj zarađivati, a to bi trebali biti sami ljudi koji žive u tom mjestu - rekla je Bošković Ivičić. Iz samog prosvjeda na kraju je niknula i građanska inicijativa “Za Zlatni rat”.
To su dva uspješna primjera gdje su građani uspjeli obraniti svoje plaže. Ipak, obje su akcije nastale iz želja građana, ali pitanje je što žele sami turisti.
Eduard Maržić, poduzetnik i vlasnik poznatoga turističkog kampa Šimuni, smatra da hrvatska obala nije dovoljno uređena i da Hrvatska godinama ne iskorištava puni potencijal svojih plaža.
- Nama svako ljeto dolaze milijuni turista, a kada dođu u Bol ili Novi Vinodolski, nemaju se gdje kupati jer nema mjesta. Onda moraju doći ujutro i ostaviti ručnik kako bi samo našli mjesto. Turist iz Španjolske koji to vidi doći će jednom, ali ne i drugi put - rekao je Maržić.
Kao primjer dobrog uređenja naveo je vlastiti kamp za koji je rekao da je prije bio samo livada, a sad je vrhunski resort s golemom ponudom. Smatra da su prirodne plaže dobre, ali ne privlače turiste.
- Priroda je lijepa i netaknuta, ali to nije ono što turisti žele. Pa ni čovjek ne može danas hodati neošišan i neobrijan, nego mora biti uređen kako bi privukao druge ljude - slikovito je objasnio Maržić te dodao kako otprilike 60 posto turista dolazi zbog mora, ali ostalih 40 posto traži i neke druge, dodatne sadržaje.
Svoje su mišljenje dali gradski službenici, građani i poduzetnici, ali najbolju procjenu onoga što turisti stvarno žele mogu dati turistički stručnjaci. Dr. sc. Ivo Kunst, viši znanstveni suradnik na Institutu za turizam, smatra kako postoje različite vrste turista koji će prema vlastitim afinitetima odabrati plažu koja im je po mjeri.
- Domaće stanovništvo, isto kao i turisti, može birati prikladnu plažu ovisno o svojim preferencijama. Hoće li to biti jedna od prirodnih plaža ili neka od uređenih plaža, stvar je izbora pojedinca - rekao je Kunst te istaknuo kako i unutar podjele prirodna i uređena postoji još nekoliko unutarnjih podjela plaža. U sektoru prirodnih plaža mogu biti ronilačke, romantične, adrenalinske te plaže za pse, a u uređene spadaju party, obiteljske i urbane promenadne plaže. Uređene plaže ne znače nužno i betonizirane, a za sve navedene plaže nije potrebno plaćati ulaz. Jedina iznimka su resort plaže gdje koncesionar ima pravo unutar svog kompleksa naplaćivati ulaz.
- Tipizacija i tematizacija plaža omogućava različitim potrošačkim segmentima prikladan izbor plaže, ovisno o njihovim preferencijama. Na taj se način postiže veće zadovoljstvo korisnika jer se na istoj plaži nalaze uglavnom osobe kojima odgovaraju upravo značajke te plaže. Isto tako, tematizacija plaža podrazumijeva utvrđivanje maksimalnog prihvatnog kapaciteta za svaki pojedini tip plaže i jasno definirane minimalne standarde opremanja - objasnio je Kunst.
Za kraj je istaknuo kako uređenje plaže ne mora nužno utjecati na okoliš plaže, nego ga čak može i oplemeniti i zaštititi. Kao jedini problem vidi koncesijska odobrenja koja omogućavaju koncesionaru da naruši ambijentalnost same plaže stavljanjem suncobrana, ležaljki i ostalih sadržaja. No, što se tiče samog odabira turista, smatra kako oni većinom preferiraju plaže koje su opremljene različitim komunalnim, ugostiteljskim i zabavnim sadržajima, bile oni u kategoriji prirodnih ili uređenih plaža.