Ekstremne vrućine kojima smo proteklih dana izloženi mnogi teško podnose, a najgore je kroničnim i srčanim bolesnicima.
No, slučaj iz Sarajeva dokazuje kako su opasnostima toplotnog udara izloženi i mladi te posve zdravi ljudi, poput mladića koji je prije desetak dana trčao po vrućini te se srušio i ostao na mjestu mrtav, donosi 100posto.hr.
I u Hrvatskoj se bilježi porast intervencija ekipa Hitne medicinske pomoći.
Kako doznajemo u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, bilježi se povećan broj intervencija. Dijelom su razlog toga vrućine, no porast broja hitnih medicinskih stanja pripisuje se i činjenici da je u Hrvatskoj u punom jeku turistička sezona, pa je samim time i veći broj ljudi u zemlji, više je prometnih nesreća, bolesnika...
"Hitna medicinska služba (HMS) od posebne je važnosti tijekom turističke sezone kada dolazi do znatnog povećanja intenziteta prometa na cestama, ali i porasta broja posjetitelja i gostiju u priobalju i na našim otocima. Od 14. lipnja 2017. na hrvatskim prometnicama dežuraju dodatni timovi HMS-a koji su do 30. srpnja imali 1.733 hitne intervencije tijekom kojih su uspješno zbrinuli 351 ozlijeđenu i 1.477 oboljelih osoba. U istom razdoblju iz tri helikopterske baze, Divulje, Krk i Dubrovnik, zbrinuta su ukupno 224 hitna pacijenata. Također, porast broja pacijenta bilježe i hitne ambulante županijskih zavoda za hitnu medicinu u gradovima, kao i objedinjeni hitni bolnički prijemi i to za 40 do 60 posto više u odnosu na broj pacijenata izvan turističke sezone", kažu za 100posto u Zavodu za hitnu medicinu.
Najčešće su intervencije zbog ozljede u prirodi, posljedica vrućine, nesvjestice, uboda insekata, povišene temperature te dehidracije. S obzirom na pojačan promet, česte su i intervencije nakon prometnih nesreća, a dolazi i do iznenadnog srčanog zastoja kod vozača automobila.
"Apeliramo na vozače da na put ne kreću u najtoplijem dijelu dana i da unose dovoljno tekućine", zaključuju liječnici.
Upozorenja su uobičajena kao i proteklih godina - potrebno se lagano i prozračno odijevati, unositi više tekućine u organizam, izbjegavati jaku i tešku hranu kao i alkmoholna pića, te se nikako ne izlagati suncu u najtoplijem dijelu dana. Pogotovo bi trebalo, koliko je god moguće, tijekom ekstremnih vrućina izbjegavati velike fizičke napore koji mogu dovesti do dehidracije ali i drugih, mnogo ozbiljnijih zdravstvenih problema.