Ni dvije diplome, ni dodatne kvalifikacije i usavršavanja, ni činjenica da su njihove struke deficitarne na tržištu rada – ništa državi nije važnije od podatka da su stariji od 30 godina života. Njima su vrata zapošljavanja u "zemlji znanja" zatvorena.
Tako je već godinu i pol, a intenzivno više od pola godine otkad je mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) onemogućena starijima od 30 godina (u lipnju 2016. godine uvedeno je ograničenje za one iznad 29 godina života, a prije toga granice na osnovi dobi nije bilo), ti se mladi bore da se ova diskriminatorna mjera ukine.
Građanska inicijativa "Pravo na SOR", koja okuplja oko 900 mladih, starijih od 30 godina, ne posustaje u upozoravanju nadležnih da im je, unatoč obrazovanju, pronalazak posla u Hrvatskoj nemoguća misija: zbog godina se ne mogu uključiti u SOR, a ne postoji nikakva druga mjera koja bi im omogućila godinu dana radnog iskustva, čime bi konačno stekli uvjete za polaganje stručnog ispita. A bez stručnog ispita ne mogu konkurirati na tržištu rada.
Poslodavci danas jednostavno ne žele primati mlade, kvalificirane ljude starije od 30 godina, kojima moraju osigurati primanja iz svog džepa, kada im država elegantno isporučuje kvalificirane ljude mlađe od 30 godina za koje sama plaća 2600 kuna. Taj zamršeni krug, kako je ovih dana najavila državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković-Knežević, trebao bi biti "otpetljan" 1. siječnja iduće godine, kada bi na snagu trebale stupiti nove mjere koje će, navodno, osigurati svima jednak pristup tržištu rada i jačanje pripravništva. Posebne se mjere navodno planiraju za starije od 30 godina te one s dva ili više zanimanja koji će tako proći više pripravništava i dobiti licencije za samostalan rad.
- To su zasad samo priče. Ništa od toga nismo vidjeli. Od 1. siječnja iduće godine uvode se nove mjere a mi još uvijek ne znamo jesu li one u skladu s našim zahtjevima, hoće li SOR nestati ili će ga zadržati. Naspram SOR-a mi nemamo nikakvu šansu. Bojim se da bismo opet mogli ostati negdje između – upozorava danas 31-godišnja Doroteja Nikolić iz Metkovića iz inicijative "Pravo na SOR", platforme koja je ovih dana ponovno zatražila žurne sastanke s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, ali i obrazovanja te zdravstva.
Naše sugovornice su u mnogočemu paradigma hrvatskog paradoksa zbog kojega se ne moramo čuditi što mladi ljudi bježe iz zemlje: visokokvalificirane, po dvije diplome ili kvalifikacije, mlade majke, a u prilog "privilegiranosti" braniteljske populacije dodajmo i da su obje djeca hrvatskih branitelja. Ipak, nemaju ni dana radnog staža u struci. Sve zato jer su se, zbog birokratskih igrarija, našle u onoj nesretnoj dobnoj granici, u "Nigdjezemskoj".
- Završila sam 2012. godine za magistra inženjera agroekonomike na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, udala se u Metković gdje sam skoro tri godine kao profesorica biologije i higijene u Srednjoj školi "Metković" radila kao nestručna zamjena. Nakon poroda i nakon što sam vidjela da se za moje zanimanje ne raspisuje nikakav natječaj za zapošljavanje, u Zagrebu sam upisala i sama platila usavršavanje za dentalnog asistenta. Nakon što sam završila, plan je bio zaposliti se putem SOR-a u tom zanimanju kako bih mogla odraditi pripravnički, položiti stručni ispit i dobiti licenciju za samostalan rad. Međutim, tada sam već napunila 29 godina života i "upala" u rubnu skupinu na koju se ta mjera više nije primjenjivala – priča svoju gorku stvarnost Doroteja Nikolić.
- Čak ni u Domu zdravlja nisu mi dopustili volontirati jer bi za mene morali plaćati 800 kuna za doprinose, pa sam im bila preskupa - nastavlja ona.
S jedne strane bez mogućnosti zapošljavanja kao magistra agroekonomike jer posla nema, s druge bez mogućnosti pristupa SOR-u jer je „prestara“, ova mlada majka sa svim svojim kvalifikacijama i dalje nema posla. Muž je također sezonski zaposlen, s upitnim nastavkom radnog odnosa.
- Nekome stiže Božić, a nama… Prebrodila sam smrt oca kada sam imala 17,5 godina, koji je preminuo od leukemije, sama sam se školovala i baš kad sam mislila da sam se izvukla, država te "zezne". SOR je farsa kojom se poslodavcima osigurava besplatna radna snaga. Nikoga ne podcjenjujem, ali ovom mjerom država godinu dana daje za konobare i trgovce koji se mogu obučiti poslu za 30 dana, a na nas koji imamo plan prakse po ordinacijama za godinu dana država je zaboravila – govori Doroteja.
Ovih joj je dana stigla "utješna" ponuda: od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pozvana je na posao u – javnim radovima.
- To je mjera namijenjena bivšim ovisnicima, socijalnim slučajevima, dugotrajno nezaposlenima, Romima. Samo u Metkoviću traže 150 ljudi. Baš ću se javiti da vidim hoću li dobiti taj zeleni kombinezon! Za SOR sam prestara, a za javne radove nisam. Meni je moj fakultet uteg – ne bez ironije kaže ona.
Svi "izolirani" ljudi stariji od 30 godina nisu lijenčine, dodaje, snalaze se, pa i ona sama uzgaja batat. Jedino što traže jest da im država omogući samo tih godinu dana da mogu odraditi pripravnički staž i ravnopravno konkurirati na tržištu rada.
- Meni savjetnica na HZZ-u kaže: "Dragana, ne znam što ću s tobom". Ja sam vam ona 30+ i kod mene je stanje totalna katastrofa – izravna je naša druga sugovornica, 31-godišnja Dragana Tolj iz Makarske, također mlada majka pred drugom diplomom.
Dragana je 2008. godine diplomirala upravno pravo, u vrijeme kada SOR-a nije ni bilo, a potom, nakon bezuspješnih javljanja na natječaje za posao, odlučila upisati još jedan fakultet. Prošle godine na studiju socijalnog rada postala je prvostupnica, a kada se prijavila na HZZ i pokušala uključiti u SOR, rekli su joj kako na to nema pravo jer je s 30 godina prestara. Nastavila je studij na diplomskoj razini, a do diplome i magisterija struke dijeli je danas pet ispita.
- Za zaposlenje na mjestu socijalnog radnika moram odraditi pripravnički staž godinu dana i položiti stručni ispit, a kako? Imam dijete, uskoro i dvije diplome, a sidim doma. Nas nitko neće uzeti jer je jeftinije od države dobivati novac za radnike. Sad čekamo te mjere od 1. siječnja iduće godine, a što ako ne budu donesene? Imam osjećaj kao da smo mi ljudi umirovljenici – kaže Dragana Tolj, dodajući kako takvima ne preostaje ništa drugo nego se iseliti.
- Sreća što živim u Makarskoj, pa uspijem tijekom sezone raditi nešto daleko od struke. Kako može biti mome ocu, koji se borio za ovu zemlju, gledati da njegova kći s dva fakulteta ne može raditi ni za 2600 kuna?! – poručuje ova obrazovana mlada žena koju država, kao i niz njezinih supatnika, umjesto širom otvorenih vrata za trud i upornost – kažnjava.
Čak 20.000 obespravljenih
Iz Inicijative "Pravo na SOR" dostavili su nam frapantne podatke iz kojih proizlazi da je pravo na SOR, zbog dobnih i drugih ograničenja, danas uskraćeno za gotovo 20 tisuća nezaposlenih osoba! Naime, kako kažu, prema podacima HZZ-a za listopad 2017. godine, na Zavodu je 21.278 osoba starijih od 30 godina i s manje od 12 mjeseci staža, od kojih 9147 ima srednjoškolski ili viši stupanj naobrazbe i mogli bi koristiti SOR kad ne bi bilo dobnog ograničenja.
- Ako ovima s manje od 12 mjeseci staža dodamo sve one s više staža pa i one koji rade, ali ne u struci, naša je procjena da postoji barem dvadesetak tisuća osoba dovedenih u situaciju da ne može raditi u struci zbog načina na koji je oblikovana mjera SOR-a. Samo u četiri dalmatinske županije više je od 2,5 tisuća nezaposlenih sa SSS-om, koji imaju manje od 12 mjeseci staža – izračunali su u Inicijativi "Pravo na SOR".
Uzalud im stručno obrazovanje
Među strukama čije (stalno) zaposlenje zahtijeva prethodno radno iskustvo u struci u kojoj su se školovali te položen stručni ispit, prema informacijama inicijative "Pravo na SOR", nalaze se profesori, psiholozi, sociolozi, knjižničari, etnolozi, arheolozi, ekonomisti, pravnici, socijalni radnici, farmaceutski tehničari, prvostupnici sestrinstva, dentalni tehničari, odgajatelji, učitelji i drugi. U strukama kao što su geodeti i građevinari potrebne su čak dvije godine stručnog osposobljavanja, a zdravstvenim radnicima staž nakon obrazovanja ključan je za dobivanje licencije. Ali, svi oni, ako imaju više od 30 godina života, u mjeru SOR-a nisu dobrodošli, čak i kada je riječ o deficitarnim zanimanjima.
Ministarstvo: Osnovali smo radnu skupinu
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava osnovalo je radnu skupinu za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja. Skupina je tijekom listopada i studenoga održala nekoliko sastanaka na kojima se, među ostalim, raspravljalo i o pripravništvu/stručnom osposobljavanju, s posebnim naglaskom na uključivanje osoba starijih od 29 godina koje su se obrazovale u profesijama za rad u kojima je preduvjet polaganje stručnog ispita - odgovorili su iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića na naš upit.
Dodaju i da se Ministarstvo intenzivno zalaže za jačanje pripravništva te da su počeli pripreme na izradi Programa potpora koji je nužni preduvjet za sufinanciranje pripravništva, posebno u privatnom sektoru.
- Time želimo nastaviti jačati mjere koje omogućuju trajno zapošljavanje, odnosno ostanak na tržištu rada. Uz to, radna skupina je u procesu kreiranja mjera koje će biti namijenjene stjecanju nužnog radnog iskustva za skupinu nezaposlenih osoba starijih od 29 godina, a namjera MRMS-a je u siječnju 2018. godine započeti njihovu provedbu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te ćemo u idućim tjednima intenzivirati aktivnosti vezane za dovršetak, kako strateškog dokumenta, tako i provedbenih uputa za mjere aktivne politike zapošljavanja – poručuju iz MRMS-a, ne navodeći konkretna rješenja.
Nakon što radna skupina definira paket mjera za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva, one će biti predstavljene javnosti. S inicijativom "Pravo na SOR" planiraju sastanak u prvoj polovici prosinca ove godine. Podsjećaju na to da su s njihovim predstavnicima održali sastanak u Ministarstvu u srpnju ove godine, kada su, uz ostalo, razgovarali o mogućnostima koje su im u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja na raspolaganju, poput potpora za zapošljavanje ili usavršavanje.