stdClass Object
(
[id] => 206384
[title] => U Hrvatskoj na smrt osuđene 1922 osobe
[alias] => u-hrvatskoj-na-smrt-osudene-1922-osobe
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Ministarstvo pravosuđa u Teksasu nedavno je objavilo kako je pogubilo jubilarnog 500. osuđenika. Ta američka savezna država najagilnija je u izvršavanju pogubljenja, a marljivo bilježe i posljednje riječi osuđenika. Tako su u arhivi dostupni opsežni dosjei svih usmrćenih. Posljednja pogubljena je Kimberly McCarthy, rođena 1961. godine.
Ta Amerikanka, utvrdio je Sud, u srpnju 1997. godine upala je u kuću 70-godišnje starice s ciljem da je orobi. Kimberly je nekoliko puta ubola žrtvu koja je potom preminula, ukrala je i koristila automobil i kreditnu karticu od starice. Toliko stroga kazna joj je odmjerena jer je sedam godina prije tog ubojstva osuđena zbog krivotvorenja.
- Samo se želim zahvaliti svima koji su me podržavali proteklih godina: velečasnom Campbellu koji me duhovno vodio, Aaronu, ocu mog sina Darriana i Mauriue, mojoj odvjetnici. Hvala vam svima. Ovo nije gubitak, ovo je pobjeda. Znate gdje idem. Idem doma biti s Isusom. Zadržite vjeru. Volim vas sve... - bile su njene posljednje riječi. Zanimljivo, mediji su pisali kako Kimberly tvrdi da su joj ubojstvo podmetnuli, pokušala je dokazati svoju nevinost, ali suci joj nisu povjerovali.
Zadavio djecu i ženu
Na smrtnu kaznu je osuđen i Jackson Lewis rođen 1959. godine. On je zadavio svoje dvije pokćerke, a potom i njihovu majku. Razlog? Razvod braka. Kad je saznao da će ga njegova tadašnja žena napustiti, najprije je jednu njenu kćer pitao što misli o tome. Ona je odgovorila “svejedno mi je”, a on ju je nezadovoljan odgovorom zadavio golim rukama. Pričekao je da u kuću dođe i druga kćer koja je na isto pitanje odgovorila drugačije, navodeći da voli očuha i da ga želi zadržati u svom životu. No, to joj nije pomoglo pa je i nju zadavio.
Potom je njihova tijela položio u krevete. Pričekao je da u kuću dođe i njegova tadašnja žena koju je isto zadavio. Jackson je i prije trostrukog ubojstva služio kaznu zatvora jer je ozlijedio jednu stariju osobu. Njegove posljednje riječi prije nego su mu ubrizgali otrov su bile “volim vas sve”, te da će se s voljenima vidjeti na “drugoj strani”. Također, rekao je da njegovo pogubljenje nije kraj nego novo poglavlje. Usmrćen je 7. veljače 2007. godine.
Zanimljiv je i slučaj Humberta Leala u koji se uključio i UN. Naime, Leal je optužen, a potom i osuđen da je oteo, mučio, silovao i ubio jednu 16-godišnjakinju iz San Antonija. “Kad su ga uhitili, na licu su mu našli ogrebotine”, navela je policija. Pogubljen je usprkos presudi Međunarodnog suda pravde iz 2005. godine, kojom je utvrđeno da su Sjedinjene Američke Države prekršile član 36 Bečke konvencije o konzularnim odnosima jer su osudile na smrt 51 meksičkog državljanina, među kojima je bio i Humberto Leal.
- Međunarodni sud pravde naredio je Sjedinjenim Državama da sudskim putem “provjere i preispitaju“ te presude i kazne i da utvrde da li su te osobe izvedene na sud i osuđene, a da im nije omogućen pristup konzularnoj pomoći - navedeno je u izvještaju UN-a o smrtnim kaznama.
Inače, od 193 države članice Ujedinjenih naroda njih 150 su ukinule smrtnu kaznu. No, u 25 država takva sankcija postoji, kazne se ponekad dosuđuju, ali se u načelu ne provode, tj. zatvorenika čeka doživotan boravak iza rešetaka.
Podatke o smrtnim kaznama u dvije Jugoslavije već desetljećima marljivo skuplja tim iz Srbije okupljen u Udrugu “Srbija protiv smrtne kazne” (SPSK).
- Podatke za bazu skupljamo 30 godina. Podaci nisu kompletni, naročito za razdoblje 1944. - 1951. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, smrtne kazne su izvršavane najčešće za ubojstvo i razbojništvo sa smrtnom posljedicom, ali i za terorizam. Od 1944. do 1951. smrtne kazne su izvršavane najčešće za razne oblike političkih krivičnih djela protiv naroda i države - odgovorili su nam iz udruge SPSK.
Smrtne kazne u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca su najviše izricane za ubojstvo, a izvršavale su se na razne načine, najčešće vješanjem ili streljanjem. Od 1918. do 1940. je izrečeno oko 904 smrtne kazne, a izvršena 291 smrtna presuda. U prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata, ističu u udruzi SPSK, smrtne kazne su u velikom broju svakodnevno izricane kolaboracionistima i ratnim zločincima, ali i “narodnim neprijateljima“, tj. svima onima koji su se protivili novom komunističkom režimu pa se tako procjenjuje da je izvršeno oko 10 tisuća smrtnih presuda.
Prema službenim podacima, od 1950. do 1958. godine u Jugoslaviji je smrtnih presuda bilo 229. Osim streljanja i vješanja prije 150 godina, ljude se pogubljivalo i na puno okrutnije načine: lomljenjem na kolu (kada bi se osuđenik stavio na veliko kolo, a potom bi mu slomili udove i tako ga ostavili da izdahne), odsijecanjem glave i šibanjem. Nabijanje na kolac, turska kazna, se bilježila i na ovim područjima što je iznimno slikovito opisao i Ivo Andrić u romanu “Na Drini ćuprija”. Vješanje u Jugoslaviji je ukinuto 1959. godine, pa je jedini zakonski način pogubljenja ostalo streljanje i to bez prisustva javnosti.
Baza podataka srpske udruge SPSK obuhvaća dosjee o smrtnim kaznama iz Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ, a bogata arhiva sadržava i slučajeve iz Hrvatske. Tako smo pronašli 36 osuđenika koji su osuđeni na smrt na nekadašnjem splitskom okružnom sudu, zatim 41 osoba koja je osuđena na Okružnom sudu u Šibeniku, u Dubrovniku 10, a u Zadru 17. U Zagrebu je od 1918. do propasti bivše Jugoslavije na smrt osuđeno 727 ljudi. U cijeloj Hrvatskoj na smrt je osuđeno 1922 osoba. Podaci su nepotpuni, upozoravaju nas iz srpske udruge SPSK, koja je podatke skupljala po sudovima, iz knjiga i republičkih arhiva.
Zločin koji je šokirao Jugoslaviju
- Godine 1970. na smrtnu kaznu je osuđen Nail Ikanović iz Cazinske krajine. On je, na nagovor ljubavnice iz Njemačke, sjekirom ubio suprugu i svoje troje djece. Ikanović je radio u Njemačkoj, a supruga i djeca bili su u BiH. Barovi i žene bili su mu razonoda. Kobne noći došao je iz Njemačke kući s namjerom da ubije suprugu. Pomračenog uma, kako su psiholozi kasnije potvrdili, ubio je i svoju djecu. Iste se večeri vratio ljubavnici.
Ujutro je Ikanovićev punac ušao u kuću i zatekao stravičan prizor. Dobio je srčani udar i umro. Ikanović je bio pedantan čovjek. Nikada ne biste pomislili što je bio u stanju uraditi. Od svih na smrt osuđenih najmanje je fizički podsjećao na ubojicu. To pomračenje svijesti koje ga je dovelo do toga da ubije djecu je strašno. No, smrtna kazna nad Ikanovićem nije izvršena jer se ubio u Centralnom zatvoru dok je čekao odluku o pomilovanju. Objesio se za rešetke zatvorskog prozora. Skupljao je novine i gurao pod madrac kako bi lakše dohvatio prozor.
Od tada su pooštrene mjere za čuvanje zatvorenika koji su čekali izvršenje smrtne presude. Tada je napravljena i posebna ćelija koja se zvala ćelija smrti. Bila je pregrađena rešetkom. S jedne strane je 24 sata boravio stražar, dok je u drugom dijelu bio osuđenik. Kako bi se spriječila samoubojstva osuđenih na smrt, u zatvorima se neko vrijeme primjenjivala praksa da se osuđenici lancem vežu za pod. Radijus kretanja bio im je ograničen - jedan je od medijskih izvještaja iz bivše Jugoslavije.
SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS
|
Dželati - službeni državni krvnici
Srpska udruga SPSK koja se bavi pitanjima smrtne kazne u bivšoj SFRJ, ali i kraljevini SHS, navodi da su na našim područjima između dva svjetska rata postojali i službeni državni krvnici - dželati: Alojz Sajfrid, Florijan Mauzner i Dragutin Hart. Poslije Drugog svjetskog rata, pogubljenja su vršili anonimni vojnici i pripadnici Narodne milicije, a i među njima je bilo krvnika: Lazar Šaraba, Paja Jockov i Milorad Golubović .
- Florijan Mauzner rođen je 1872. godine u selu Jalžabet, okrug Varaždin (Hrvatska), od oca Đure, strvodera, i majke Terezije. Obitelj se oko 1879. godine preselila u Bosnu, jer je otac našao zaposlenje kao strvoder u Zenici. Poslije smrti oca, oko 1890. godine, Florijan je s majkom prešao u Sarajevo, gde je Terezija vodila strvodersku radnju. Mnogo kasnije, ona mu je izdala potvrdu da je vješt tom zanatu.
Kao i mnogi europski krvnici, Mauzner je uvijek pri sebi imao fotografije vješanja i obješenih osuđenika, koje je vjerojatno potpisivao i prodavao zainteresiranima. Godine 1927. godine putovao je u Pančevo da tamo objesi Žarka Lackovića. Mauzner je kao krvnik službovao nepunih šest godina, a umro je iznenada, od srčane kapi, 21. listopada 1928. - opisuju put tog balkanskog krvnika. Inače, posao strvodera, mesara, bio je jedan od uvjeta da bi netko postao i službenim dželatom - krvnikom.
|
|
Po strance opasna Saudijska Arabija
Godišnje se u svijetu, prema službenim podacima iz 2011., pogubi oko 700 ljudi, ali se smatra da njih nekoliko tisuća biva pogubljeno u Kini. Podatke o smaknućima rado daju u SAD-u, ali ih taje u Egiptu, Iranu i Vijetnamu. “Prema nekim izvještajima, Irak je u prvih 40 dana 2012. godine pogubio 65 ljudi.
Prema Ministarstvu pravosuđa Japana, tri osuđenika su pogubljena 29. ožujka 2012; to su bila prva pogubljenja od 2010. Tijekom 2011. godine, u Saudijskoj Arabiji je pogubljeno najmanje 79 osoba. Njih 40 su bili gastarbajteri, a uskraćena im je zaštita po Bečkoj konvenciji i nisu poštovani standardi pravičnog suđenja” stoji u izvještaju UN-a, navodeći da smrtnu kaznu donosi vrijeđanje vjere, trgovina drogom...
|
|
Pogubljenja Okružnog suda Split
- M. B. je 1991. od okružnog suda u Splitu osuđen na smrt jer je osnovao “razbojničku družinu od jedanaest pustolova”. - Provaljivali su u zadružne prostorije i odnosili sve, naročito novac. Kotar Drniš strahovao je pred njima. M.B. inače je bio bogat i ugledan domaćin iz sela Ruževića - izvještavili su mediji, a u presudi je pisalo: “K.d. što ih je počinio M.B. su posebna društvena opasnost, pogotovu u ovo vrijeme kad smo svi angažirani u obnovi zemlje. Svi ti pljačkaški pohodi koji su bili usmjereni protiv interesa društvene zajednice, upozoravaju nas da se M.B. nikada ne bi mogao vratiti u društvo kao njegov koristan član. Zbog toga mu je i izrečena kazna smrti.”
- Luku Javorinu Okružni sud u Splitu je osudio 1949. godine na smrt jer je prouzročio željezničku nesreću o kojoj su pisali jugoslovenski i europski mediji. Naime, Luka je bio šef željezničke stanice u Plavnom kod Knina, a “zaspao je na dužnosti 14. 8. 1949. i time prouzročio sudar putničkog vlaka (1012) i teretnog vlaka (1077), a pritom je poginulo 21, a ozlijeđeno 19 osoba”. Djelo je okvalificirano kao teška povreda službene dužnosti. “On je odgovornu željezničku dužnost podredio osobnim zadovoljstvima i provodu, što je dovelo do teških posljedica. Streljan je 24. 10. 1949. u 17 h na mjestu zv. Korešnica kod Žrnovnice, kraj pripremljene rake. Nuđeno mu je da mu vežu oči. Upisan u matičnu knjigu umrlih sljedećeg dana.”
- K. D. ubio je iz pištolja kćer od 19 godina jer je odbila da s njim i dalje vrši bludne radnje i zbog toga pobjegla od kuće, kao i njezinu tetku kod koje se sklonila. Molba za pomilovanje odbijena 19. 2. 1976. godine Odluka Predsjedništva SFRJ br. 226/7.
Izvori: Udruga SPSK, Marino Zurl (Na smrt osuđeni, Zagreb: August Cesarec, 1976.), Materijali Republičkog sekretarijata za pravosuđe i Generalnog sekretarijata Predsjednika, portal http://www.smrtnakazna.rs
|
|
Smaknuće Gutića
Dragoljub Gutić je strijeljan u Okružnom zatvoru u Beogradu 1969. godine. Teretilo ga se za teško razbojništvo. Njegov odvjetnik Veljko Guberina je u nekoliko navrata govorio o tom slučaju: “Veličina odvjetničkog poziva je u tome da se ostane uz svog branjenika i onda kada osjetiš da si usamljen u svojoj borbi, izložen jačini bijesa i ogorčenja sredine u kojoj živiš.
Dokle budem živ nikada neću prihvatiti i priznati da je smrtna kazna rješenje. Zločin bez obzira koliko bio ekstreman, smrtnom kaznom se ne rješava.” Ni Vrhovni sud, kao ni republičke vlasti Srbije nisu htjele pomilovati Gutića.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Arhivi iz ex yu republika otkrivaju koliko su smaknuća bila česta u bivšoj državi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2013-07-12 16:08:33
[created_by] => 39
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2013-07-12 16:36:47
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2013-07-13 16:08:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 9058
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] =>
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4795600 Threads: 7 Questions: 166523494 Slow queries: 72223
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 4893834
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/u-hrvatskoj-na-smrt-osudene-1922-osobe-206384
[printLink] => /sd-plus/spektar/u-hrvatskoj-na-smrt-osudene-1922-osobe-206384?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 208240
[name] => smrtnakazna
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => smrtnakazna
[link] => /tag/smrtnakazna
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Arhivi iz ex yu republika otkrivaju koliko su smaknuća bila česta u bivšoj državi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => U Hrvatskoj na smrt osuđene 1922 osobe
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-19-14-34-42-39
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => templates/site/images/no_image.png
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[galleryCount] => 0
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Ministarstvo pravosuđa u Teksasu nedavno je objavilo kako je pogubilo jubilarnog 500. osuđenika. Ta američka savezna država najagilnija je u izvršavanju pogubljenja, a marljivo bilježe i posljednje riječi osuđenika. Tako su u arhivi dostupni opsežni dosjei svih usmrćenih. Posljednja pogubljena je Kimberly McCarthy, rođena 1961. godine.
Ta Amerikanka, utvrdio je Sud, u srpnju 1997. godine upala je u kuću 70-godišnje starice s ciljem da je orobi. Kimberly je nekoliko puta ubola žrtvu koja je potom preminula, ukrala je i koristila automobil i kreditnu karticu od starice. Toliko stroga kazna joj je odmjerena jer je sedam godina prije tog ubojstva osuđena zbog krivotvorenja.
- Samo se želim zahvaliti svima koji su me podržavali proteklih godina: velečasnom Campbellu koji me duhovno vodio, Aaronu, ocu mog sina Darriana i Mauriue, mojoj odvjetnici. Hvala vam svima. Ovo nije gubitak, ovo je pobjeda. Znate gdje idem. Idem doma biti s Isusom. Zadržite vjeru. Volim vas sve... - bile su njene posljednje riječi. Zanimljivo, mediji su pisali kako Kimberly tvrdi da su joj ubojstvo podmetnuli, pokušala je dokazati svoju nevinost, ali suci joj nisu povjerovali.
Zadavio djecu i ženu
Na smrtnu kaznu je osuđen i Jackson Lewis rođen 1959. godine. On je zadavio svoje dvije pokćerke, a potom i njihovu majku. Razlog? Razvod braka. Kad je saznao da će ga njegova tadašnja žena napustiti, najprije je jednu njenu kćer pitao što misli o tome. Ona je odgovorila “svejedno mi je”, a on ju je nezadovoljan odgovorom zadavio golim rukama. Pričekao je da u kuću dođe i druga kćer koja je na isto pitanje odgovorila drugačije, navodeći da voli očuha i da ga želi zadržati u svom životu. No, to joj nije pomoglo pa je i nju zadavio.
Potom je njihova tijela položio u krevete. Pričekao je da u kuću dođe i njegova tadašnja žena koju je isto zadavio. Jackson je i prije trostrukog ubojstva služio kaznu zatvora jer je ozlijedio jednu stariju osobu. Njegove posljednje riječi prije nego su mu ubrizgali otrov su bile “volim vas sve”, te da će se s voljenima vidjeti na “drugoj strani”. Također, rekao je da njegovo pogubljenje nije kraj nego novo poglavlje. Usmrćen je 7. veljače 2007. godine.
Zanimljiv je i slučaj Humberta Leala u koji se uključio i UN. Naime, Leal je optužen, a potom i osuđen da je oteo, mučio, silovao i ubio jednu 16-godišnjakinju iz San Antonija. “Kad su ga uhitili, na licu su mu našli ogrebotine”, navela je policija. Pogubljen je usprkos presudi Međunarodnog suda pravde iz 2005. godine, kojom je utvrđeno da su Sjedinjene Američke Države prekršile član 36 Bečke konvencije o konzularnim odnosima jer su osudile na smrt 51 meksičkog državljanina, među kojima je bio i Humberto Leal.
- Međunarodni sud pravde naredio je Sjedinjenim Državama da sudskim putem “provjere i preispitaju“ te presude i kazne i da utvrde da li su te osobe izvedene na sud i osuđene, a da im nije omogućen pristup konzularnoj pomoći - navedeno je u izvještaju UN-a o smrtnim kaznama.
Inače, od 193 države članice Ujedinjenih naroda njih 150 su ukinule smrtnu kaznu. No, u 25 država takva sankcija postoji, kazne se ponekad dosuđuju, ali se u načelu ne provode, tj. zatvorenika čeka doživotan boravak iza rešetaka.
Podatke o smrtnim kaznama u dvije Jugoslavije već desetljećima marljivo skuplja tim iz Srbije okupljen u Udrugu “Srbija protiv smrtne kazne” (SPSK).
- Podatke za bazu skupljamo 30 godina. Podaci nisu kompletni, naročito za razdoblje 1944. - 1951. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, smrtne kazne su izvršavane najčešće za ubojstvo i razbojništvo sa smrtnom posljedicom, ali i za terorizam. Od 1944. do 1951. smrtne kazne su izvršavane najčešće za razne oblike političkih krivičnih djela protiv naroda i države - odgovorili su nam iz udruge SPSK.
Smrtne kazne u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca su najviše izricane za ubojstvo, a izvršavale su se na razne načine, najčešće vješanjem ili streljanjem. Od 1918. do 1940. je izrečeno oko 904 smrtne kazne, a izvršena 291 smrtna presuda. U prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata, ističu u udruzi SPSK, smrtne kazne su u velikom broju svakodnevno izricane kolaboracionistima i ratnim zločincima, ali i “narodnim neprijateljima“, tj. svima onima koji su se protivili novom komunističkom režimu pa se tako procjenjuje da je izvršeno oko 10 tisuća smrtnih presuda.
Prema službenim podacima, od 1950. do 1958. godine u Jugoslaviji je smrtnih presuda bilo 229. Osim streljanja i vješanja prije 150 godina, ljude se pogubljivalo i na puno okrutnije načine: lomljenjem na kolu (kada bi se osuđenik stavio na veliko kolo, a potom bi mu slomili udove i tako ga ostavili da izdahne), odsijecanjem glave i šibanjem. Nabijanje na kolac, turska kazna, se bilježila i na ovim područjima što je iznimno slikovito opisao i Ivo Andrić u romanu “Na Drini ćuprija”. Vješanje u Jugoslaviji je ukinuto 1959. godine, pa je jedini zakonski način pogubljenja ostalo streljanje i to bez prisustva javnosti.
Baza podataka srpske udruge SPSK obuhvaća dosjee o smrtnim kaznama iz Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ, a bogata arhiva sadržava i slučajeve iz Hrvatske. Tako smo pronašli 36 osuđenika koji su osuđeni na smrt na nekadašnjem splitskom okružnom sudu, zatim 41 osoba koja je osuđena na Okružnom sudu u Šibeniku, u Dubrovniku 10, a u Zadru 17. U Zagrebu je od 1918. do propasti bivše Jugoslavije na smrt osuđeno 727 ljudi. U cijeloj Hrvatskoj na smrt je osuđeno 1922 osoba. Podaci su nepotpuni, upozoravaju nas iz srpske udruge SPSK, koja je podatke skupljala po sudovima, iz knjiga i republičkih arhiva.
Zločin koji je šokirao Jugoslaviju
- Godine 1970. na smrtnu kaznu je osuđen Nail Ikanović iz Cazinske krajine. On je, na nagovor ljubavnice iz Njemačke, sjekirom ubio suprugu i svoje troje djece. Ikanović je radio u Njemačkoj, a supruga i djeca bili su u BiH. Barovi i žene bili su mu razonoda. Kobne noći došao je iz Njemačke kući s namjerom da ubije suprugu. Pomračenog uma, kako su psiholozi kasnije potvrdili, ubio je i svoju djecu. Iste se večeri vratio ljubavnici.
Ujutro je Ikanovićev punac ušao u kuću i zatekao stravičan prizor. Dobio je srčani udar i umro. Ikanović je bio pedantan čovjek. Nikada ne biste pomislili što je bio u stanju uraditi. Od svih na smrt osuđenih najmanje je fizički podsjećao na ubojicu. To pomračenje svijesti koje ga je dovelo do toga da ubije djecu je strašno. No, smrtna kazna nad Ikanovićem nije izvršena jer se ubio u Centralnom zatvoru dok je čekao odluku o pomilovanju. Objesio se za rešetke zatvorskog prozora. Skupljao je novine i gurao pod madrac kako bi lakše dohvatio prozor.
Od tada su pooštrene mjere za čuvanje zatvorenika koji su čekali izvršenje smrtne presude. Tada je napravljena i posebna ćelija koja se zvala ćelija smrti. Bila je pregrađena rešetkom. S jedne strane je 24 sata boravio stražar, dok je u drugom dijelu bio osuđenik. Kako bi se spriječila samoubojstva osuđenih na smrt, u zatvorima se neko vrijeme primjenjivala praksa da se osuđenici lancem vežu za pod. Radijus kretanja bio im je ograničen - jedan je od medijskih izvještaja iz bivše Jugoslavije.
SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS
|
Dželati - službeni državni krvnici
Srpska udruga SPSK koja se bavi pitanjima smrtne kazne u bivšoj SFRJ, ali i kraljevini SHS, navodi da su na našim područjima između dva svjetska rata postojali i službeni državni krvnici - dželati: Alojz Sajfrid, Florijan Mauzner i Dragutin Hart. Poslije Drugog svjetskog rata, pogubljenja su vršili anonimni vojnici i pripadnici Narodne milicije, a i među njima je bilo krvnika: Lazar Šaraba, Paja Jockov i Milorad Golubović .
- Florijan Mauzner rođen je 1872. godine u selu Jalžabet, okrug Varaždin (Hrvatska), od oca Đure, strvodera, i majke Terezije. Obitelj se oko 1879. godine preselila u Bosnu, jer je otac našao zaposlenje kao strvoder u Zenici. Poslije smrti oca, oko 1890. godine, Florijan je s majkom prešao u Sarajevo, gde je Terezija vodila strvodersku radnju. Mnogo kasnije, ona mu je izdala potvrdu da je vješt tom zanatu.
Kao i mnogi europski krvnici, Mauzner je uvijek pri sebi imao fotografije vješanja i obješenih osuđenika, koje je vjerojatno potpisivao i prodavao zainteresiranima. Godine 1927. godine putovao je u Pančevo da tamo objesi Žarka Lackovića. Mauzner je kao krvnik službovao nepunih šest godina, a umro je iznenada, od srčane kapi, 21. listopada 1928. - opisuju put tog balkanskog krvnika. Inače, posao strvodera, mesara, bio je jedan od uvjeta da bi netko postao i službenim dželatom - krvnikom.
|
|
Po strance opasna Saudijska Arabija
Godišnje se u svijetu, prema službenim podacima iz 2011., pogubi oko 700 ljudi, ali se smatra da njih nekoliko tisuća biva pogubljeno u Kini. Podatke o smaknućima rado daju u SAD-u, ali ih taje u Egiptu, Iranu i Vijetnamu. “Prema nekim izvještajima, Irak je u prvih 40 dana 2012. godine pogubio 65 ljudi.
Prema Ministarstvu pravosuđa Japana, tri osuđenika su pogubljena 29. ožujka 2012; to su bila prva pogubljenja od 2010. Tijekom 2011. godine, u Saudijskoj Arabiji je pogubljeno najmanje 79 osoba. Njih 40 su bili gastarbajteri, a uskraćena im je zaštita po Bečkoj konvenciji i nisu poštovani standardi pravičnog suđenja” stoji u izvještaju UN-a, navodeći da smrtnu kaznu donosi vrijeđanje vjere, trgovina drogom...
|
|
Pogubljenja Okružnog suda Split
- M. B. je 1991. od okružnog suda u Splitu osuđen na smrt jer je osnovao “razbojničku družinu od jedanaest pustolova”. - Provaljivali su u zadružne prostorije i odnosili sve, naročito novac. Kotar Drniš strahovao je pred njima. M.B. inače je bio bogat i ugledan domaćin iz sela Ruževića - izvještavili su mediji, a u presudi je pisalo: “K.d. što ih je počinio M.B. su posebna društvena opasnost, pogotovu u ovo vrijeme kad smo svi angažirani u obnovi zemlje. Svi ti pljačkaški pohodi koji su bili usmjereni protiv interesa društvene zajednice, upozoravaju nas da se M.B. nikada ne bi mogao vratiti u društvo kao njegov koristan član. Zbog toga mu je i izrečena kazna smrti.”
- Luku Javorinu Okružni sud u Splitu je osudio 1949. godine na smrt jer je prouzročio željezničku nesreću o kojoj su pisali jugoslovenski i europski mediji. Naime, Luka je bio šef željezničke stanice u Plavnom kod Knina, a “zaspao je na dužnosti 14. 8. 1949. i time prouzročio sudar putničkog vlaka (1012) i teretnog vlaka (1077), a pritom je poginulo 21, a ozlijeđeno 19 osoba”. Djelo je okvalificirano kao teška povreda službene dužnosti. “On je odgovornu željezničku dužnost podredio osobnim zadovoljstvima i provodu, što je dovelo do teških posljedica. Streljan je 24. 10. 1949. u 17 h na mjestu zv. Korešnica kod Žrnovnice, kraj pripremljene rake. Nuđeno mu je da mu vežu oči. Upisan u matičnu knjigu umrlih sljedećeg dana.”
- K. D. ubio je iz pištolja kćer od 19 godina jer je odbila da s njim i dalje vrši bludne radnje i zbog toga pobjegla od kuće, kao i njezinu tetku kod koje se sklonila. Molba za pomilovanje odbijena 19. 2. 1976. godine Odluka Predsjedništva SFRJ br. 226/7.
Izvori: Udruga SPSK, Marino Zurl (Na smrt osuđeni, Zagreb: August Cesarec, 1976.), Materijali Republičkog sekretarijata za pravosuđe i Generalnog sekretarijata Predsjednika, portal http://www.smrtnakazna.rs
|
|
Smaknuće Gutića
Dragoljub Gutić je strijeljan u Okružnom zatvoru u Beogradu 1969. godine. Teretilo ga se za teško razbojništvo. Njegov odvjetnik Veljko Guberina je u nekoliko navrata govorio o tom slučaju: “Veličina odvjetničkog poziva je u tome da se ostane uz svog branjenika i onda kada osjetiš da si usamljen u svojoj borbi, izložen jačini bijesa i ogorčenja sredine u kojoj živiš.
Dokle budem živ nikada neću prihvatiti i priznati da je smrtna kazna rješenje. Zločin bez obzira koliko bio ekstreman, smrtnom kaznom se ne rješava.” Ni Vrhovni sud, kao ni republičke vlasti Srbije nisu htjele pomilovati Gutića.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/u-hrvatskoj-na-smrt-osudene-1922-osobe-206384
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=979ddc63ea1cae727b41c28e7a1f69d384db4f23
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=U+Hrvatskoj+na+smrt+osu%C4%91ene+1922+osobe&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fu-hrvatskoj-na-smrt-osudene-1922-osobe-206384
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fu-hrvatskoj-na-smrt-osudene-1922-osobe-206384
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Arhivi iz ex yu republika otkrivaju koliko su smaknuća bila česta u bivšoj državi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 16:34
