FOTO: PREDSTAVLJENO VELEBNO DJELO RUSKO-HRVATSKOG SLIKARA Samostan sv. Frane nakon 70 godina opet dobio "Posljednju večeru"!

Povijesnu blagovaonicu samostana sv. Frane u Zadru od nedjelje ponovno krasi velika slika "Posljednje večere". Na mjestu gdje se u 16. stoljeću nalazila freska istog motiva, koju je u 17. stoljeću pa sve do kraja Drugog svjetskog rata zbog trošnosti zamijenila replika Jacopa Tintoretta, sada stoji 7,5 metara duga i 2,7 metara visoka "Posljednja večera" rusko-hrvatskog slikara Aleksandra Zvjagina.

– Iznimno sam zahvalan za povjerenje koje mi je ukazano. Ova slika je dokaz da svaki umjetnik može biti alat Božjih ruku. S fra Bernardinom Škuncom sam dogovorio skicu za četiri minute, a sve ostalo sam prepustio radu Božjih ruku – kazao je autor na hrvatskom jeziku, istaknuvši da mu je velika čast što njegova slika krasi blagovaonicu jednog tako starog i značajnog samostana, uz opasku da su franjevci odvijek razumjeli i znali cijeniti umjetnost. Sliku je počeo raditi prošle godine, a na svoje mjesto postavljena je početkom lipnja.

Ikonografsko tumačenje

Što pak Zvjaginova slika ikonografski predstavlja, objasnio je fra Bernardin Škunca, bivši gvardijan zadarskog samostana, istaknuvši kako je ovo jedan od rijetkih slikarskih primjera koji motiv Posljednje večere ne prikazuje po ustaljenom kanonu u povijesti umjetnosti, nego kroz novo tumačenje "Posljednje večere" koju je teološki objasnio, kako je rekao, najveći teolog Joseph Ratzinger, odnosno papa u miru Benedikt XVI. On je definitivno utvrdio da je Isus slavio Pasku sa svojim apostolima na židovski način, jer je i sam bio Židov, ali je svoju Posljednju večeru ipak održao na drukčiji, svoj način, kazao je Škunca pozivajući se na Ratzingera.

– Za razliku od takozvanog starog kanona, koji se naslanjao na starozavjetni i koji je Posljednju večeru prikazivao po uzoru na židovsku tradiciju blagovanja Paske, ova slika prikazuje novu, Isusovu matricu, u kojoj su u centru apostoli i Isus s kruhom i čašom vina, što simbolički utjelovljuju tajnu vjere, a ne pečeni janjici i gozba na stolu – kazao je Škunca, dodajući kako osobito uspjelim smatra prikaze lica svih apostola u "zanosnom času" koja snažno izražavaju važnost događaja.

Ispred stola Posljednje večere autor je naslikao simbol ribe s grčkim natpisom IHTIS koji su prvi kršćani koristili kao akronim za sintagmu Isus Krist Sin Božji Spasitelj. Desno od stola prikazani su sv. Franjo te zadarski zaštitnici sv. Anastazija (Stošija) i sv. Krševan. U lijevom dijelu slike prikazana je Bogorodica kako kleči, a iza nje likovi anđela Gabrijela i sv. Mihovila. Cijela kompozicija smještena je na tri velika spojena platna.

Dugo čekanje

– Ova blagovaonica, kao i dobar dio samostana, bili su srušeni u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu. Kada smo mi kao djeca ovdje došli, od blagovaonice su bili ostali samo zidovi. Od slike na zidu ostale su samo dvije krpe, ali je ispod nje izvirila stara, ali prilično oštećena freska. Tako je to stajalo više od 70 godina, evo, sve do današnjih dana, kada je naša blagovaonica opet dobila svoju "Posljednju večeru" – kazao je na kraju predstavljanja gvardijan samostana fra Stanko Škunca.

Sliku je pred okupljenim vjernicima blagoslovio provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru fra Andrija Bilokapić.

I.N.