Zanimljivo je da Splićanin koji je u svom golfu vozio dvije "cigle"' oblijepljene selotejp trakama nije bio puno oprezan, odnosno droga je pronađena na podu ispod stražnjeg sjedala, a ne u nekom posebno napravljenom skrovištu unutar vozila. Možda je razlog njegovoj neopreznosti to što se čak 16 godina nije pojavljivao u policijskim evidencijama za kaznena djela zloporabe narkotika.
Kalebićev igrač
U to je vrijeme, pak, upetljan u krijumčarsku grupu koju je vodio pokojni Željko Kalebić, a koji je bio osuđen na 20 godina zbog dilanja 12,5 kilograma heroina na splitskom području. Nedavno uhićenom 44-godišnjaku tada se, kako nam govore naši izvori u policiji, nije moglo dokazati ništa iako su "svi sve znali".
- Putovi kojima kokain dolazi dobro su poznati, nema tu neke filozofije. Izvor je u Južnoj Americi, a onda se raznim kanalima, brodovima, jahtama, pa čak i preko kruzera doprema u Europu koja je u zadnjih dvadesetak godina postala izdašno tržište. Uglavnom su odredišta luke u Španjolskoj i Nizozemskoj, a od tamo ga se distribuira u druge zemlje ovisno o potrebama tržišta.
Što se tiče Hrvatske odnosno Dalmacije, mi smo malo tržište, u nas ide samo onoliko koliko treba tako da mi i nemamo neke velike zapljene te droge. U Dalmaciji je situacija da ima puno pomoraca koji na ovaj ili onaj način uđu u taj lanac. No, bilo je i toga da neki dileri idu direktno, recimo, u Amsterdam i tamo kupe određenu količinu koju potom donose "doma".
Ima situacija i da se i kod nas dogode velike zapljene poput one u Rijeci 2008. godine, kada je u kontejnerima pronađeno 188 kilograma norefedrina, "baze" koja se koristi za proizvodnju kokaina, amfetamina i ecstasyja.
Procjena je da su Srbi i Crnogorci, što se tiče naše regije, vrlo visoko u tom krijumčarskom lancu, a Hrvati su još uvijek niže, služe kao mule, iako naravno ima izuzetaka - pojašnjava nam naš sugovornik iz policije, koji na razini Hrvatske izvrsno poznaje situaciju oko problema droga.
Tvrdi da je količina s kojom je uhićen Splićanin kod Šibenika dosta velika za splitsko tržište iako i tu, kao i u drugim dijelovima Dalmacije, s obzirom na povećanje broja, posebno mlađih i imućnijih turista, raste potreba za kokainom.
Kilo - 50.000 eura
- Normalno je da potražnja raste ako se poveća broj ljudi koji su ovdje došli uživati preko ljeta, a to se posebno odnosi na neke top otočne destinacije gdje dolazi bogatija klijentela. Računa se da kilogram kokaina stoji od 40 do 50 tisuća eura na tržištu ovisno o čistoći, a njegova nabavna cijena u Južnoj Americi je, po pričama, oko tisuću dolara.
No, ono što mene zabrinjava jest što policija posljednjih godina bilježi ponovni povratak heroina na ulicu, odnosno sve je više mlađarije, generacije mlađe od 1990. koja se opet kači na "žuto" - veli naš sugovornik.
Prema podacima Ureda za droge Vlade RH kokain se, u 2014. godini, prema najčešće zaplijenjenim drogama, nalazio na petom mjestu i s to najviše zabilježenih slučajeva u Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu. Po podacima MUP-a, u odnosu na godinu prije zabilježen je pad u količini zapljene kokaina.
Vikendima više šmrču
- Prema istraživačkom projektu "Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ (Doležal, 2013.) na uzorku od 582 ispitanika 28,3 posto ispitanika je izjavilo da im je kokain bio potpuno, vrlo lako ili lako dostupan u 2012. godini.
Prema "Istraživanju kvalitete života studenata“ (ERF, 2014.) 10,8 posto studenata je izjavilo da bi došlo vrlo lako ili lako do kokaina, dok 89,2 posto vrlo teško ili teško. Kao mjesto nabave najviše ih je izjavilo (41,7 posto) da im je dostupan u javnim prostorima zatvorenog tipa (klubovi, kafići…).
Potvrđen je značajan porast u konzumaciji kokaina vikendom u odnosu na radne dane te iako se njegova uporaba smanjila u 2011. godini, vratila se gotovo na jednaku stopu kao u 2009. - navodi se, među ostalim, na internetskim stranicama Ureda za droge.
Slobodna Dalmacija/ Zadarski.hr