Na Sveučilištu u Zadru jutros je otvoren 2. međunarodni simpozij "Digitalna humanistika: zamašnjak vidljivosti kulturne baštine", kao dio znanstvenih aktivnosti vezanih uz projekt "Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom", čiji su organizatori Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Vestigia institut za istraživanje rukopisa sa Sveučilišta u Grazu.
Istraživači će na simpoziju poseban naglasak staviti na istraživanje kulturne baštine, i to pisane, odnosno rukopisne i stare tiskane građe i njihovih fragmenata, vodenih znakova, kao i istraživanja u klasičnoj filologiji, filologiji, primijenim umjetnostima itd. Dobrodošlicu sudionicima u ime Sveučilišta poželjeli su voditeljica simpozija doc. dr. sc. Marijana Tomić, prorektorica prof. dr. sc. Ivanka Stričević i pročelnik Odjela za informacijske znanosti doc. dr. sc. Franjo Pehar.
- Naše Sveučilište vuče korijene iz visokog učilišta koje je osnovano u Zadru u 14. stoljeću, najstarijeg u ovoj regiji, ali je ujedno i najmlađe integrirano sveučilište u Hrvatskoj, osnovano prije 15 godina. To bogato naslijeđe koje vučemo iz prethodnih stoljeća, napose u humanistici, dobro je za ovaj simpozij jer ćete tu pronaći velik broj studenata i profesora zainteresiranih za ovu i srodnu problematiku, rekla je prorektorica Stričević, pozivajući sudionike da ponovno dođu u Zadar. Važnu ulogu u organizaciji simpozija ima austrijski Vestigia institut, partner Sveučilišta u Zadru, koji je prije dvije godine Odjelu za informacijske znanosti posudio vrijedni konzervatorski stalak.
Njegov ravnatelj prof. dr. sc. Erich Renhart i sam je prošlu godinu proveo u Zadru radeći na projektu "Pisana baština". Na otvorenju simpozija rekao je kako deseti put u Zadru, demonstriravši i solidno poznavanje hrvatskog jezika. Uvažene goste pozdravio je i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić.
- Glagoljaška baština element je našeg kulturnog i nacionalnog identiteta. Novi pogledi na glagoljicu normalna su posljedica digitalnog doba u kojem živimo te nam omogućuju da našu kulturu komuniciramo na novi način. Svaka kultura je bogatstvo cijelog planeta, a da bismo mi čuvali našu potrebni su nam događaji poput ovog, istaknuo je Šimunić. Cilj simpozija je obuhvatiti teme iz područja definiranja i propitivanja digitalne humanistike kao znanosti, nadalje opisa, istraživanja i pristupa kulturnoj baštini u digitalnom okruženju, kreativnog korištenja kulturne baštine, kulturnog turizma te uključivanja zajednice u istraživanja kulturne baštine.
U kontekstu promišljanja o budućnosti istraživanja u području humanističkih znanosti, a polazeći od tradicije koju Sveučilište u Zadru njeguje upravo u području humanistike, osobiti je cilj ovog simpozija prikazati istraživačke metode i alate iz čim više polja i grana humanističkih znanosti kako bi se prepoznali glavni istraživački pravci, područja suradnje unutar humanističkih znanosti i izvan njih. Simpozij traje do srijede, kada će se iznijeti i njegovi zaključci.