SVEUČILIŠTE U SVOJ REDOVITI KURIKULUM UVODI KOLEGIJ KENDO - Studirajte u Zadru i budite samuraj!

Sveučilište u Zadru od ožujka postaje prva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja u svoj redoviti kurikulum uvodi kolegij – Kendo! Izuzmemo li kineziološke fakultete, koji po svojoj prirodi moraju imati ovakve programe, druga sveučilišta u Hrvatskoj imaju borilačke vještine jedino kao dodatne sportske aktivnosti, a ne i kao izborni kolegij unutar postojećih kurikuluma, čime je ovaj zadarski iskorak još zanimljiviji. Upisivanjem kolegija Kendo studenti će moći ostvariti 2 ECTS boda, a na nastavi će uz redovite treninge upoznati i širi društveni i kulturološki kontekst ove drevne japanske borilačke vještine.

Prvo pitanje nametnulo se samo od sebe: odakle kendo u kurikulumu Zadarskog sveučilišta? Odgovor nismo morali dugo tražiti. Njegovo je ime dr. sc. Marko Lukić. Inače je docent i pročelnik Odjela za anglistiku na Sveučilištu u Zadru, ali za ovu je priču jednako važno i da je predsjednik Hrvatskog kendo saveza i dugogodišnji zaljubljenik u ovu vještinu. Baš na stranicama "Slobodne" nedavno je objavljena priča o zadarskim samurajima iz kluba "Ouka", a među njima je i Lukić, koji su branili boje Hrvatske u Japanu, u budokanu u središtu Tokija pred 15 tisuća ljudi, gdje su na Svjetskom prvenstvu izazvali najveće majstore kenda.

'Prirodno okruženje'

Zbog toga je jasno što Lukić misli kad kaže da pokretanje kolegija Kendo "podjednako proizlazi iz sretnih okolnosti koliko i iz planski provedenih radnji".– Igrom slučaja, u Zadru već dugi niz godina postoji i djeluje Kendo klub "Ouka" koji, unatoč svojoj, neki bi rekli samozatajnosti, uspješno razvija ovu japansku borilačku vještinu i ostvaruje dobre rezultate na domaćim i na međunarodnim natjecanjima. Nakon Tokija, na predstojećem Europskom prvenstvu, koje se održava u Skoplju početkom travnja, nastupat će četvero članova kluba "Ouka". Pridoda li se tome sretna okolnost da sam i sam zaposlenik Sveučilišta u Zadru i da je sveučilišni kontekst na određeni način "prirodno okruženje“ za ovu borilačku vještinu, pokretanje kolegija kenda rezultat je te sinergije. Naime, unutar japanskog društva kendo se većinom prakticira i razvija u sklopu raznih sveučilišta, ili pak kao dio edukacije i fizičkih priprema japanskih policijskih postrojbi – objašnjava Lukić o vještini koja je Japancima svetinja, a u nas je gotovo nepoznata.

Ali, zato ne manjka onih koji o njoj žele naučiti. I samog je Lukića iznenadio probuđeni interes studenata.

– Predviđena upisna lista od petnaest mjesta popunjena je u jednom danu. Hoće li se interes studenata smanjiti kada se suoče s relativno napornim treninzima, vidjet ćemo. Postoji, naravno, i teorijski dio kolegija, koji se zasniva na povijesnom pregledu razvoja vještine, odnosno na kulturološku i drugu kontekstualizaciju kenda unutar japanskog društva. Ali u ovoj prvoj "eksperimentalnoj" fazi kolegij će ipak biti nešto više usmjeren na samo treniranje, dok će teorijski dio poslužiti kao nadopuna onoga što će se u praksi raditi – kaže Lukić, koji će na ovom kolegiju biti asistent.

Mali rizik od ozljeda

Što je kendo i po čemu je poseban? Kendo je složenica od dvije riječi, "ken" i "do". "Ken" je sablja, dok "do" označava put, tako da doslovno prevedeno kendo znači put sablje ili, ako idemo u dubinu, put sazrijevanja kroz usavršavanje vještine sablje. Ova specifična vještina nastala je u srednjem vijeku iz praktične potrebe samuraja da vježbaju mačevanje, a da se pritom ne ozlijede. S vremenom je ta vještina adaptirana na civile i usvojen je natjecateljski aspekt. Tako u borbi kendo borac – kendoka, zaštićen s desetak kilograma oklopa, bambusovim mačem nastoji pogoditi neprijatelja u četiri bodovne zone. Iako je riječ o full contact vještini, rizik od ozljeda je minimaliziran, a u fokusu je zapravo usavršavanje vještine mača.

– Vrijednosti koje proizlaze iz treniranja ove borilačke vještine neupitno se povezuju s općim ljudskim vrijednostima, neovisno o kojoj je zemlji riječ, i samim time čine ovu borilačku vještinu potencijalno vrlo vrijednom. I zato je uvrštavanje kenda u redoviti kurikulum prilika zadarskim studentima da iskušaju nešto novo – zaključuje zadarski samuraj.

Piše Ana Vučetić Škrbić
Snimio Luka Gerlanc/eph