Nakon dugih 26 godina čekanja, Zadar se jučer vratio u Kneževu palaču. Ili, da budemo još precizniji, Kneževa se konačno vratila svom gradu, a u nju se vratio život!
U to su se uvjerili svi koji su je jučer imali priliku razgledati nakon što je i službeno otvorila svoja vrata. U punom sjaju, na obnovljenih i oplemenjenih dvije tisuće metara četvornih atraktivnog kulturnog prostora, Zadar je na jednom mjestu, u samom srcu povijesne gradske jezgre, dobio objedinjene muzejske, koncertne, multimedijalne i ambijentalne dvorane koje Kneževoj palači sada vraćaju mjesto koje je oduvijek imala u životu grada.
Neprocjenjiva vrijednost
Završetak obnove, koja je trajala 24 mjeseca, velika je priča za grad Zadar, ali i najveći projekt za koji su dobiveni milijuni iz strukturnih fondova. Od ukupno 44 milijuna kuna, koliko je cijela obnova koštala nakon što se podvuče konačna crta, skoro 37 milijuna dobiveno je iz fondova.
A sama vrijednost i značaj ovoga objekta za život grada neprocjenjiva je. Prvi spomen Kneževe palače povijesni izvori bilježe još u 13. stoljeću, dugi niz godina je oplemenjivala kulturni život grada, a zbog iznimne kulturno-povijesne vrijednosti 1978. godine uvrštena je u Registar nepokretnih spomenika RH. Sve do početka Domovinskog rata u palači su se nalazile Gradska knjižnica, glazbeno-baletna škola i koncertna dvorana, a u njoj je bio smješten i mješoviti zbor "Petar Zoranić" te djevojački zbor "Juraj Baraković". No, u granatiranju je teško stradalo sjeverno i zapadno krilo palače, a tri koncertne dvorane su uništene. Iako je palača prije šest godina građevinski obnovljena, izuzev improviziranog izložbenog prostora "krletki" u prizemlju koje su je držale na životu, ostala je pusta.
Sve do jučer, kada je konačno ponovno prodisala punim plućima.
U prizemlju, baš u prostorima nekadašnjih "krletki" sada se nalaze izložbene dvorane gdje je postavljena izložba "Kabinet čuda", koja predstavlja sve odjele zadarskog Narodnog muzeja. No, na jedan vrlo neobičan i nesvakidašnji način, bez klasičnog muzejskog pristupa i znanstvenog pogleda, bez informacija o izlošcima. Svakom posjetitelju ostavljena je sloboda da sam promatra, zaključuje i, naravno, pita što ga zanima o izlošcima koji su, prije muzeja, u kabinetima čuda svojih domova kroz povijest sakupljali bogati Zadrani.
- Kabineti čuda su nukleusi iz kojih su se razvili najveći svjetski muzeji, od British museuma do Louvrea. I baš zato se nadamo da će Kneževa plača biti taj nukleus za jedan veliki muzej - kažu nam kustosi dok nas vode kroz izložbu.
Iako Narodni muzej u svom fundusu ima više od 80 tisuća izložaka, za ovu izložbu izabrano ih je više od tisuću. Spužve, ptice, koralji iz Prirodoslovnog odjela, nakit i nošnje iz Etnološkog, iz Muzeja Grada Zadra razni uporabni predmeti te umjetnine iz Galerije umjetnina... I to onih koji se najrjeđe izlažu i baš zato su posebno zanimljivi. Poput svetog Jurja, zaštitnika izvučenog s pramca galije iz bitke kraj Lepanta 1571. godine kojega sada prvi put možemo vidjeti izvan staklene vitrine. I to do travnja, kada ovaj izložbeni prostor mijenja postav i ugošćuje temeljitu izložbu o poslijeratnoj obnovi Zadra, a nakon toga u lipnju stižu djela Marca Chagalla.
Za razliku od prizemlja, na katu palače je stalni postav: šest salonskih priča u šest dvorana svjedoče o povijesti grada, ali ponovno u neobičnom postavu koji izbjegava povijesnu kronologiju i ostavlja svakom izlošku da priča svoju vlastitu priču. Tu su Minijatura obitelji Borelli i dva Skvarčinina portreta, Mojsije pred faraonom i Sloga, dvije velike kompozicije čiji je autor Franjo Salghetti-Drioli koje galerija ima na trajnu posudbu iz Moderne galerije u Zagrebu, kompletna neorococo soba bogate obitelji Luxardo, neobarokni namještaj iz Kule Jankovića obitelji Desnica, pokućstvo o kojem je pisala Ida von Reinsberg-Düringsfeld...
Bogati program
Na katu je, identična i kao prije 25 godina, obnovljena Zadranima iznimno važna i posebna Koncertna dvorana Braće Bersa, sa 140 mjesta i sjajnom modernom tehnologijom koja tom prostoru omogućuje da, izuzev čiste koncertne namjene, postane tonski i video studio s najvišim standardima i platnom na kojemu će se moći prenositi opere iz Metropolitana. U danima koji slijede glazbeni program iznimno je bogat, od nastupa svjetske pjevačke zvijezde, kontratenora Andreasa Scholla, uz pratnju Edina Karamazova, do Jazz orkestra HRT-a i plesnih izvedbi Zadarskog plesnog ansambla. Večer otvorenja udomila je lumino-akustičnu instalaciju zadarskih umjetnika Bojana Gagića i Miodraga Gladovića, koji su i Multimedijalnu dvoranu u susjedstvu oživjeli zvukovima grada koje će sami posjetitelji moći aktivirati sviranjem po bojama ili, pazite sad, listovima fikusa! Riječ je o iznimno zanimljivoj instalaciji koja pruža autentični zvučni doživljaj s gradskih ulica, pijace ili rive, i to dodirom. Tako se može čuti glas piljarice sa zadarske pijace, odnosno zvuk crkvenih zvona ili žamor s Kalelarge.
U svakom slučaju, program je i više nego atraktivan, a Kneževa palača čeka otvorenih vrata...
Uz šest izložbenih, u prizemlju Palače još su i Kutna dvorana gdje se uz projekciju filma Vlade Zrnića „Zadar nije za dar“, mogu pogledati i fotografije „Godine stradanja“ s izložbe istog naziva priređene prije više od dva desetljeća. Uz nju su edukativna dvorana, te radionica za djecu i suvenirnica u kojoj će zadnji filigranski meštar u gradu, poznati zadarski zlatar Anđelo Shtjefni, demonstrirati ovu vrijednu i posebnu tehniku izrade srebrnog nakita. Cijelim ophodnim putem oko atrija "prati" vas 14 monitora na kojima se, u ovoj originalnoj videogaleriji, izmjenjuju crtice iz prošlosti grada...