Nakon punih 11 godina pauze, u Zadru je u utorak navečer svečano otvorena uređena i obnovljena Galerija umjetnina zadarskog Narodnog muzeja, čijih je 210 izloženih eksponata zorno posvjedočilo o bogatstvu kojim Galerija raspolaže i koja u depoima, uslijed kroničnog nedostatka izložbenog prostora, čuva još nekoliko tisuća umjetničkih predmeta.
Postav nazvan „Izbor iz zbirki Galerije umjetnina“ je raspoređen u šest dvorana, prvi put je zastupljena i fotografija, a autorice takvog izložbenog koncepta su Ljubica Srhoj Čerina i Nevena Štokić, uz suradnju Koraljke Alavanja. Autorica oblikovanja postava i vizuala izložbe je Ljubica Marčetić Marinović.
- Kao prva i jedina institucija takve vrste, zadarska je galerija bila i galerija slika i zbirka moderne i suvremene umjetnosti, pa njezin fundus obuhvaća razdoblje od 14.stoljeća do suvremenosti. Utemeljena 1948., u pustom i bombardiranjem razrušenom gradu s oko pet tisuća stanovnika, Galerija je, uz Narodno kazalište, značila početak kulturnog i društvenog života grada. Kao što je splitski gradonačelnik Ivo Tartaglia napisao za splitsku galeriju: „Galerija umjetnina nije luksuz, već namirenje jedne nacionalne, kulturne i socijalne potrebe“ – kazala je na otvorenju Ljubica Srhoj Čerina, voditeljica zadarske Galerije umjetnina.
- Naš „stalni postav“ se kroz desetljeća spremao u depoe za potrebe velikih izložbi: retrospektiva, salona mladih, trienalla slikarstva „Plavi salon“, te ugledne međunarodne izložbe fotografije „Čovjek i more“, koja je upisala Zadar u fotografsku kartu svijeta. Galerija je stagnirala u Domovinskom ratu, '97. je otvoren novi postav „Hrvatsko slikarstvo i kiparstvo 19. i 20. stoljeća“ koji je, zbog dotrajalosti prostora i ugroženosti fundusa, morao biti spremljen u Muzej grada Zadra. Galerija je potpuno iselila svoje prostore 2006.godine – navela je Srhoj Čerina kronologiju događaja.
U šest izložbenih dvorana postavljeno je više cjelina: Zadarske slikarice na prijelomu stoljeća, Uljepšani građanski svijet 19.stoljeća, Intimizam i poetski realizam, Slikarstvo strukturiranog krajolika, Zadarski fotografi iz fundusa Galerije umjetnina, Geometrija u svakodnevici, Biafranstvo sedamdesetih, Lirska apstrakcija, informel, materično slikarstvo, Hiperrealizam te Postmoderni obrat.
Veliko zanimanje izazvala je fotografija koja je prvi put u postavu i kojoj je posvećena jedna od šest dvorana. U vitrinama su izložene manje fotografije zadarskih fotografa 19.stoljeća, dok su na zidovima čak 42 fotografije, od Ante i Zvonimira Brkana, Jose Špralje, Abdulaha Seferovića, Miljenka Domijana, Ante Jaše i Borisa Guine do izvanrednih radova Zvonka Kucelina, Mladena Radolovića Mrlje, Stipe Suraća, Mare Milin, Željka Mršića i drugih.