Nema povrata imovine: HEP vlasnik Peruče

Zemljište na kojem se nalazi akumulacijsko jezero Peruča i brana te postrojenja HE Peruča, neće biti na popisu imovine čiji povrat zahtijevaju vlasnici kojima su nekretnine oduzimane tijekom Drugog svjetskog rata ili u bivšoj državi, za vrijeme provedbe nacionalizacije.

Naime, ondašnje vlasti i HE Peruča, 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je donesena odluka da se na prostoru od oko 15 kilometara četvornih od Vrlike prema Hrvacama napravi akumulacijsko jezero, provele su eksproprijaciju, odnosno otkupljivale su zemljišta od vlasnika za - kako se onda govorilo, “pravičnu naknadu” i jednim manjim dijelom im osigurale tzv. poljoprivredna imanja u mjestu Čitluk kod Sinja, dok su drugi dobivali samo novac.

Radilo se o nekoliko tisuća mještana sela Satrić, Potravlje, Maljkovo Dabar, Koljane, Laktac, Ježević i druga. Dio stanovništva tih sela poslije se raselio diljem bivše države i u inozemstvo, u potrazi za poslom, jer su mahom živjeli od poljoprivrede i stočarstva. Dio se preselio u Sinj i okolicu Sinja. Prema dostupnim informacijama, nema podataka da je netko zatražio povrat imovine. Na području koje je potopljeno gradnjom akumulacije Peruča, bile su uglavnom oranice, livade i nešto vinograda.

Neki od dužnosnika bivše vlasti prisjećaju se kako je u to vrijeme više na cijeni bilo poljoprivredno zemljište nego građevinsko. Uspostavom hrvatske države, pristupilo se isplati razlike za eksproprirana zemljišta, tako da se može reći kako je u velikoj većini sada izvršeno kompletno obeštećenje. Država je preko HEP-a isplaćivala razliku od tzv. “pravične naknade” do realne cijene ekspropriranog zemljišta. Potom je izvršeno uknjiženje i HEP je sada i u stvarnosti vlasnik akumulacije, brane i HE Peruča.