VIDEO: DOŠLI SU NAM I KITOVI Dva primjerka druge najveće životinje na Zemlji zalutala u Jadran

VIDEO: DOŠLI SU NAM I KITOVI

U nedjelju ujutro Institut Plavi svijet je primio dojavu o opažanju dva velika kita (hrvatsko ime vrste je 'veliki kit') zapadno od Lošinja. Istraživači su odmah izašli na more s ciljem prikupljanja podataka o ovom opažanju te utvrđivanja stanja opaženih životinja.

Kitove su opazili oko 3 nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja te su s njima proveli nešto više od dva sata. Utvrdili su da se radi o dvije odrasle jedinke čija veličina je procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi su izgledali u dobroj formi.

Na tijelu jedne životinje vidljive su ožiljci teške ozljede uzrokovane propelerom plovila.

Institut Plavi svijet

Institut Plavi svijet

Tijekom gotovo dva sata promatranja, životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije slijedećeg zarona.

Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu. 

Mogu doživjeti i preko 100 godina

Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na Zemlji! Oceanski primjerci mogu imati i do 27 metara dužine, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom je oko 20-23 metara. Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i preko 100 godina. Vrsta je kozmopolitska i obitava u gotovo svim morima i oceanima svijeta, pa tako i u Sredozemnom moru. 

U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom i središnjem dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu relativno rijetko. Osim "pravih" sredozemnih velikih kitova, nedavno je utvrđeno da tijekom proljeća i jeseni u Sredozemlje ulaze i veliki kitovi iz sjevernog Atlantika.  

Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko tisuća, a populacija ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti.  

Zalutale životinje su pod stresom

Istraživači Instituta Plavi svijet u više su navrata vrstu promatrali u Jadranu. Iako Jadransko more nije područje u kojem se ova vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline.

Naime, ovisno o prodoru morske vode tijekom proljeća u pojedinim dijelovima Jadrana dolazi do pojavljivanja veće količine planktonskih račića - krilla kojim se kitovi hrane. S pojavom krilla, izgleda, pojavljuju se i kitovi.

Institut Plavi svijet

Institut Plavi svijet

Zalutale životinje tada su zasigurno u stanju određenog stresa te im je potrebno osigurati nesmetani prolaz. Unatoč uvriježenom mišljenju kako će se kitovi „nasukati" ako im se ne pomogne, u Jadranu nije zabilježeno niti jedno nasukavanje velikog kita. Unatoč svojoj veličini ova vrsta se dobro snalazi i u plićim i zatvorenim prostorima. 

Stoga, ako opazite kitove ili druge velike sisavce, ne približavajte se i ne pokušavajte ih izvesti proganjajući ih, stvarajući buku motorima i slično. Takvo ponašanje životinje će uplašiti, a gubitak kontrole u trenucima panike može uzrokovati nasukavanje, poručuju iz Instituta Plavi svijet.

Naslovnica ZDtube

Najčitanije