U nedjelju ujutro Institut Plavi svijet je primio dojavu o opažanju dva velika kita (hrvatsko ime vrste je 'veliki kit') zapadno od Lošinja. Istraživači su odmah izašli na more s ciljem prikupljanja podataka o ovom opažanju te utvrđivanja stanja opaženih životinja.
Kitove su opazili oko 3 nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja te su s njima proveli nešto više od dva sata. Utvrdili su da se radi o dvije odrasle jedinke čija veličina je procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi su izgledali u dobroj formi.
Na tijelu jedne životinje vidljive su ožiljci teške ozljede uzrokovane propelerom plovila.
Institut Plavi svijet
Tijekom gotovo dva sata promatranja, životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije slijedećeg zarona.
Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu.
Mogu doživjeti i preko 100 godina
Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na Zemlji! Oceanski primjerci mogu imati i do 27 metara dužine, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom je oko 20-23 metara. Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i preko 100 godina. Vrsta je kozmopolitska i obitava u gotovo svim morima i oceanima svijeta, pa tako i u Sredozemnom moru.
U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom i središnjem dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu relativno rijetko. Osim "pravih" sredozemnih velikih kitova, nedavno je utvrđeno da tijekom proljeća i jeseni u Sredozemlje ulaze i veliki kitovi iz sjevernog Atlantika.
Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko tisuća, a populacija ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti.
Zalutale životinje su pod stresom
Istraživači Instituta Plavi svijet u više su navrata vrstu promatrali u Jadranu. Iako Jadransko more nije područje u kojem se ova vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline.
Naime, ovisno o prodoru morske vode tijekom proljeća u pojedinim dijelovima Jadrana dolazi do pojavljivanja veće količine planktonskih račića - krilla kojim se kitovi hrane. S pojavom krilla, izgleda, pojavljuju se i kitovi.
Institut Plavi svijet
Zalutale životinje tada su zasigurno u stanju određenog stresa te im je potrebno osigurati nesmetani prolaz. Unatoč uvriježenom mišljenju kako će se kitovi „nasukati" ako im se ne pomogne, u Jadranu nije zabilježeno niti jedno nasukavanje velikog kita. Unatoč svojoj veličini ova vrsta se dobro snalazi i u plićim i zatvorenim prostorima.
Stoga, ako opazite kitove ili druge velike sisavce, ne približavajte se i ne pokušavajte ih izvesti proganjajući ih, stvarajući buku motorima i slično. Takvo ponašanje životinje će uplašiti, a gubitak kontrole u trenucima panike može uzrokovati nasukavanje, poručuju iz Instituta Plavi svijet.
