- Vodio sam grupu francuskih turista u Nin i kada smo došli do kipa Grgura Ninskog susreli smo se s grupom turista s engleskog govornog područja. Englezi su upitali svog vodiča koje se pismo nalazi na natpisu ispod Grgura, a on im je odgovorio: To vam je ono pismo kao u Grčkoj ili u Srbiji – ćirilica! - prepričava nam Vinko Bakija, predsjednik Udruge turističkih vodiča "Donat" iz Zadra.
Ovo iskustvo je doživio prošlo ljeto vodeći goste po našoj županiji. Izjavom stranog vodiča ostao je zatečen jer pismo na kojem je napisan natpis ispod spomenika u Ninu nije bila ćirilica nego glagoljica, najstarije hrvatsko pismo.
Zadarski licencirani vodiči već duže vrijeme upozoravaju na nedostatak kontrole stranih, ilegalnih i neovlaštenih turističkih pratitelja koji obavljaju usluge vođenja po Zadru, a koji jednostavno nisu obučeni za turističko interpretiranje u našoj zemlji.
- Strani nelicencirani vodiči stvaraju lošu, iskrivljenu i netočnu sliku o Zadru, našoj županiji i državi. Strani vodiči bez položenih ispita nisu u stanju predočiti i interpretirati našu povijest. Prijeđu preko mnogih bitnih činjenica, a često izmišljaju stvari jer nisu kompetentni za taj posao - govori Bakija, inače i profesor na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Upozorava da se praksom toleriranja nelicenciranih vodiča iz stranih zemalja radi negativno i polovično brendiranje Zadra.
Kako bi se upozorilo na problem zadarskih turističkih vodiča i smanjio negativni utjecaj nelicenciranih vodiča na turistički brend Zadra, Udruga "Donat" odlučila je u nedjelju 14. siječnja svim sugrađanima darovati besplatno razgledavanje Zadra. Akcija je pokrenuta u sklopu projekta "Upoznaj svoju zemlju", a obilazak kreće s Narodnog trga u 12 sati.
- Ovim činom upućujemo apel i poziv Ministarstvu turizma te Ministarstvu kulture da izrade Pravilnik o zaštićenim cjelinama i lokalitetima u kojem će usluge turističkog vođenja moći obavljati isključivo ovlašteni turistički vodiči koji su položili poseban dio programa za određenu županiju u RH - poručuje Bakija koji tvrdi kako, unatoč tome što postoji zabrana vođenja turističkih grupa za ilegalne vodiče, ne postoji nikakva kontrola. Turistički vodič koji ima licenciju za rad u Njemačkoj, primjerice, ne znači da je osposobljen taj isti posao raditi u Hrvatskoj. U Hrvatskoj bi, tvrdi Bakija, trebao također imati licenciju, odnosno potvrdu da je stručno osposobljen za posao vodiča u određenoj županiji u našoj zemlji.
- Pravilnik se jednostavno ne primjenjuje! Ne postoji nikakva kontrola ili sustav kažnjavanja nelicenciranih vodiča, a pri tome su postojeće kazne minimalne i simbolične. Tako za osobu koja nelegalno obavlja usluge vođenja ona iznosi 500 kuna, dok za pravnu osobu odnosno poduzeće propisana kazna je 2000 kuna - naglašava Bakija.
Članovi udruge u ovoj će godini posebno voditi brigu o tome hoće li se u sezoni kulturnog turizma, a to je od ožujka do lipnja, na "terenu" pojaviti inspektori.
- Pred nama je dugotrajna borba za postizanje vlastitih prava. Ja ne mogu voditi u Austriji ili Sloveniji, a oni kod nas to mogu raditi. Mi tražimo ista prava! - ističe Bakija, upozoravajući kako kupališni turizam koji prevladava u Zadru nije isti kao kulturni turizam koji trebamo razvijati.
- Hrvatska se pretvara u kupališnu koloniju istočne i sjeverne Europe i upravo se zbog toga uvelike zanemaruju kulturni spomenici i lokaliteti ovoga grada i županije. O tome koliko je kupališni turizam uzeo maha vidimo i tome što se uništavaju održivi oblici turizma - tvrdi Bakija kojeg smo upitali smatra li hoće li se u Zadru povećati broj ili struktura turista sada kada je njegova spomenička baština došla pod zaštitu UNESCO-a?
- Kupališnim turistima ulazak zadarskog fortifikacijskog sustava pod zaštitu UNESCO-a ne znači ništa, ali kulturnim turistima znači jako puno jer oni upravo traže takve lokacije i objekte. Također ta stavka pridonosi i pozitivnom brendiranju Zadra, ali i porastu kulturnih turista koji su veći potrošači, odgovara Bakija dodajući kako onim "mainstream" turistima, ovisnima o suncu i moru, to ništa ne predstavlja, jer oni neće htjeti vidjeti crkvu s. Donata ili obići zadarske bedeme, već će nastojati što ranije rezervirati svoje mjesto na plaži.
- U Zadru imamo manjak smjerokaza i markera kulturnih znamenitosti i povijesno kulturnih objekata pomoću kojih se kulturni turisti orijentiraju. Kad uđete na zadarski Poluotok, vi se ne možete sami orijentirati gdje je, primjerice, Sv. Donat ili katedrala, odnosno gdje su crkva sv. Šime, Trg pet bunara, Foša ili Morske orgulje. Uzmite za primjer grad Šibenik, tamo se turist ne može izgubiti jer u svakom trenutku zna gdje se nalazi, dok je u Zadru druga priča – govori Vinko Bakija, dodajući kako u Zadru postoje četiri mjesta na kojima se nalazi turistička tzv. smeđa signalizacija, ali su sve izvan zidina. Zašto je to tako?
- Ne znam, to morate pitati nadležne institucije, Turističku zajednicu ili nekoga drugog…