Iako se očekivalo kako će na izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća u Bibinjama, koja je održana u srijedu navečer, biti donesena konkretna odluka o daljnjim koracima vezano uz sadnju plantaže rogača, protiv koje su se mještani pobunili zbog sječe borova, to se nije dogodilo. Razlog je dopis koji je na adresu Općine Bibinje jučer stigao iz Uprave za šumarstvo i kojim se potvrđuje kako je zemljište na kojemu će se saditi rogač po svemu pašnjak, a ne šuma.
Riječ je o ukupno 50 hektara zemljišta na području brda Sasavac kojeg su benediktinke zadarskog Samostana svete Marije dale u koncesiju tvrtki "Bio svijet" Marina Medića iz Neviđana za podizanje trajnih nasada ekološke plantaže sa 4020 stabla rogača. "Bio svijet" je za taj projekt ishodio sve potrebne dozvole i na temelju njih dobio osam milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova. Međutim, kada je počela priprema zemljišta za sadnju i krčenje šume, Bibinjci su se ovog tjedna digli na noge zbog pilanja borova koji ih, kako tvrde, štite od obližnjeg kamenoloma tvrtke "Lavčević" koji ih "truje godinama".
Samim time priča se pretvorila u prvorazredan skandal: investitor ima sve dozvole, uključujući i suglasnost Općine Bibinje na sadnju rogača koju je potpisao sadašnji načelnik Bruno Bugarija. On, pak, tvrdi da suglasnost nije dao jer nije znao što potpisuje, a mještani prosvjeduju protiv sječe borova na parceli čija je namjena do jučer također bila predmet spora.
Tu je dilemu u srijedu riješila Uprava za šumarstvo izrijekom kako je riječ o pašnjaku, iako je u prostornom planu Bibinja to zemljište kvalificirano kao šumsko. Tako je Općina ostala bez argumentacije u ovom slučaju jer vlasnik s pašnjakom može raspolagati kako želi, pa i posjeći sve borove. Zato je, kao idući potez na izvanrednoj sjednici vijeća, odlučeno da se angažira odvjetnik koji će zastupati interese Općine Bibinje. Kakve interese i što je točno ugroženo, htjeli smo pitali načelnika Bruna Bugariju, no, on jučer tijekom cijelog dana nije ogovarao na telefonske pozive.
Međutim, dan ranije u svojim javnim istupima, načelnik Bugarija rekao je kako sve što radi, radi zbog svojih sumještana koje "ilegalni kamenolom truje već godinama". Kako je moguće da kamenolom radi ilegalno, kako tvrde u Bibinjama, i zašto u tom slučaju nitko nije reagirao?
Naime, iako kamenolom ima koncesiju do 2022. godine, Općina je u više navrata tražila hitan inpekcijski nadzor, zadnji puta 1. veljače ove godine, i to od Sektora za rudarstvo Ministarstva gospodarstva. U tom dopisu s fotografijama stoji: "Još jednom apeliramo da se nešto poduzme jer su ljudi toliko frustrirani, te nas je strah da ne dođe do tragedije.
Buka i prašina iz ovog ilegalnog kamenoloma uništava zdravlje naših mještana, uništava našu jedinu vitalnu granu gospodarstva - turizam. I mi smo kao mještani ogorčeni na postupanje tj. NE postupanje ministarstva jer kamenolom radi cijeli dan i noć, u centru mjesta nam se događa ekološka katastrofa a nitko ne reagira. Mještani također traže dokumente na uvid kako bi dokazali na temelju čega i kojeg odobrenja je tvrtki Lavčević dopuštena eksploatacija kamena na toj lokaciji. Također zanima nas da li tvrtka zadovoljava studiju utjecaja zaštite okoliša, te na koji način možemo ovakve prizore sa fotografija spriječiti".
Na ovaj dopis Općine Bibinje odgovoreno je kako će biti proveden žurni inspekcijski nadzor eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena Sridnjak, ali je li on proveden i s kojim rezultatima, nije poznato. Zanimljivo je, kažu nam Bibinjci, da je u Prostornom planu Zadarske županije iz 2006. godine, u članku 28. izmjena i dopuna tog plana, stoji kako se "kamenolomi na teritoriju Grada Zadra (Jadran, Put) i općine Bibinje (SAS, Lavčević) gase i nije dozvoljena eksploatacija na tim lokalitetima. Prostori tih kamenoloma prenamjenjuju se u druge funkcije što će se regulirati prostornim planovima uređenja grada odnosno općine".
Tek naknadno, izmjenama i dopunama plana iz 2014., data im je koncesija do 2022. godine, koja je i sad na snazi. Što se događalo u kamenolomu od 2006. do 2014. godine i temeljem čega je radio tih osam godina ako je predviđeno njegovo zatvaranje, jučer nismo uspjeli dobiti odgovor.
Medić: Ako će to smiriti Bibinjce, ostavit ćemo još jedan pojas borove šume!
Iako je u projektu udovoljeno zahtjevu Općine Bibinje da se oko mjesnog groblja ostavi borovi pojas u širini od 50 metara prema mjesnom groblju, investitor Marin Medić iz "Bio svijeta" jučer nam je potvrdio kako je spreman napraviti još jedan ustupak prema mještanima.
- Ukoliko će to pomoći da se smire razmirice, mi ćemo na sjevernoj strani parcele, prema kamenolomu, ostaviti još jedan zaštitni pojas borova u dužini od 50 metara, što je ukupno oko 30 tisuća kvadrata. O tome smo već obavijestili Agenciju za plaćanja u poljoprivredi i Ministarstvo poljoprivrede, imamo njihovu suglasnost ako će to zadovoljiti mještane Bibinja i ukoliko je to pravi problem. Jer iz svega što se događa zadnjih dana, ni meni više nije jasno je li uopće problem u rogaču ili je pravi problem u kamenolomu - rekao nam je Medić čiji je projekt, koji se financira sredstvima sredsvima Europske unije, već sada ugrožen zbog nemoguće situacije u koju je doveden.
- Ovo što mi se događa je nevjerojatno. Radim sve po zakonu, imam sve dozvole i dokumente, poštenu i jasnu namjeru da tamo zasadim kulturu koja će mi već nakon deset godina donositi urod od 50 kilograma po stablu, za koje već sada imam osigurano tržište. Za ovu sam se investiciju zadužio u bankama, u pitanju su ogromni novci i bankovne garancije, i što se duže odgađa početak projekta, to je veća šteta koja nam se nanosi jer nas košta sredstava koje ne može pravdati. Zato sam spreman još i na taj kompromis ostavljanja borovog pojasa, ako je zaista u tome problem. Ako je stvar u tome da sam ja kao privatni investitor došao raditi u Bibinje i da to nekome smeta, u tom ću slučaju pokrenuti pravnu državu - kazao nam je Medić.
DIGLI BUNU Plaču za borom štetočinom
Zanimljivo je da su mještani Bibinja digli bunu zbog sječe alepskog bora, alohtone vrste bora u Dalmaciji koja je zapravo prava "kanta benzina" kad su u pitanju ljetni požari. Naime, i premijer Plenković je baš prošle godine istaknuo kako bi trebalo ciljano vaditi alepski bor i saditi poljoprivredne kulture kako bi se Dalmaciju preventivno zaštitilo od katastrofalnih požara. Alepski bor je i snažan alergen, ali i stanište za razvoj borova prelca, još jednog nametnika koji ima i visoku alergijsku reakciju kod ljudi. Osim toga, alepski bor je za svako zemljište, a pogotovo poljoprivredno, običan nametnik koji iscrpljuje zemlju i širi se kao korov. Čak je i njegova energetska vrijednost razmjerno niska, a nema posebnu vrijednost ni u drvnoj industriji.