Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i veza, ovog ponedjeljka će nazočiti potpisivanju ugovora o gradnji pelješkog mosta i pristupnih cesta između Hrvatskih cesta i kineske tvrtke "China Bridge and Road Corporationi", kao i potpisivanju ugovora o stručnom nadzoru nad izgradnjom između HC-a i Institut IGH-a, Centra za organizaciju građenja i Invest inženjeringa. Potpisivanju ugovora će nazočiti premijer Andrej Plenković i drugi ministri, a razgovor smo, zapravo, počeli ministrovim komentarom činjenice da, kako stvari stoje, konačno počinje "prava" gradnja pelješkog mosta?, piše Slobodna Dalmacija.
- Moram prvo izraziti zadovoljstvo što se mi se, kao ministru pružila prilika da sudjelujem u ovom povijesnom trenutku, koji će sigurno biti upisan u najznačajnije događaje naše novije povijesti. Izgradnja pelješkog mosta, našeg najznačajnijeg, ne samo infrastrukturnog nego i nacionalnog projekta, značit će ostvarenje dugogodišnjeg sna o cjelovitoj Hrvatskoj. Stanovnici Dubrovnika i Pelješca, Korčule, Lastova i Mljeta, ali i svi oni koji posjećuju hrvatski jug, za tri godine će prolaziti jednim od pet najvećih i najljepših mostova u Europi, ali tada i jedinstvenom Hrvatskom. Želio bih zahvaliti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, kao i cijeloj Vladi na njihovoj bezrezervnoj podršci ovom važnom projektu.
Od stručnijih detalja vezanih za sam ugovor koji potpisujemo, treba reći da se potpisuje ugovor za gradnju pelješkog mosta i pristupnih cesta, odnosno za prvu fazu projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Ugovor je vrijedan 2.602.010.338,40 kn s PDV-om, a rok završetka je tri godine od uvođenja u posao. Taj cjeloviti projekt sastoji se od četiri faze, a paralelno s pelješkim mostom gradit će se pristupne ceste mostu s kopnene i pelješke strane, od Duboke do Šparagovića i Zaradeže sve do Obilaznice Stona od Zaradeže do Prapratnog i od Prapratnog do mjesta Doli koja će imati dva tunela, vijadukt i most. Hrvatske ceste su već raspisale 480 milijuna kuna vrijedan natječaj za drugu fazu, a do kraja godine objavit će se natječaj i za radove na trećoj i četvrtoj fazi, odnosno za dio projekta koji se vraća prema kopnu i spoju prema Dubrovniku.
'Nevidljiva' prva godina
Kako će se radovi odvijati, što se može očekivati u prvih šest mjeseci?
- Radovi na pelješkom mostu odvijat će se u dvije faze, dakle radit će se paralelno pristupne ceste mostu i sam most. S tim da će se na dijelu mosta raditi prvo složeno temeljenje i zabijanje pilona tako da radovi neće biti vidljivi više od godinu dana jer će se, do tada, aktivnosti na samom mostu odvijati pod morem na dubini od 120 metara. Nakon toga slijedi i onaj vidljivi dio slaganja same konstrukcije mosta dugog 2,4 kilometra. Pelješki most bit će jedan od najvećih mostova u Europi, a njegova vizura uklopit će se i u okoliš Malostonskog zaljeva.
Hoće li se udovoljiti zahtjevu kineske tvrtke da im se omogući sidrenje broda-hotela za svoje radnike?
- Nisam još čuo za takav zahtjev, a ako ga dobijemo, vidjet ćemo koji će se koraci poduzimati oko toga.
Iako nema obvezu podugovaranja domaćih tvrtki, postoje li neizravni dogovori i informacije da će kineska tvrtka angažirati domaće podizvođače, imate li neke informacije o tome?
- Te su se informacije spominjale u javnosti, a vjerujem da postoji interes investitora da uključi domaću operativu, tu ponajprije mislim na naše građevinske tvrtke i brodogradilišta. S obzirom na to da je Zakonom o javnoj nabavi propisano da glavni izvođač može angažirati podizvođače za izvođenje najviše do 30 posto ugovorenih radova, ta mogućnost itekako postoji. Iako mi to nismo mogli zakonski uvjetovati vjerujem da će tako biti, a taj će se proces onda odvijati uz odobrenje nadzora i naručitelja, odnosno Hrvatskih cesta.
Strabagova tužba ne odgađa početak gradnje, ali može li, ako dođe do privremene zabrane gradnje, pa i naknadnog uspjeha Strabaga u tužbi, doći do situacije u kojoj sredstva EU više neće biti na raspolaganju? Do kada se moraju povući sredstva iz EU fondova – pretpostavljam da će se most graditi iz avansnih sredstava fondova EU-a (ili nekim drugim sredstvima?), a da će se završna akreditacija i potvrda novca EU-a dobiti naknadno?
- Ugovorom o dodjeli nepovratnih sredstava, koji smo u lipnju prošle godine potpisali s Hrvatskim cestama i SAFU-om definirano je razdoblje provedbe projekta od lipnja 2016. do siječnja 2022., a financiranje Projekta traje najdulje 18 mjeseci od datuma završetka provedbe projekta, odnosno do kraja 2023. Tim je Ugovorom definirana i mogućnost povlačenja avansa, a plaćanja će se raditi po izvršenim situacijama.
Čiovski most
Neki analitičari tvrde kako se Strabag odlučio na ovaj potez jer je dobio mig iz EU-a, kako bi se spriječio jači ulazak kineskih tvrtki na tržište EU-a?
- Takve informacije nemam i ne mogu to komentirati. Svatko se bori za svoje interese, a naš jedini interes je sagraditi pelješki most i spojiti razdvojeni teritorij Hrvatske.
Strabag je, nakon svih komplikacija, i glavni izvođač radova na mostu Čiovo. Hoće li most biti gotov do 1. lipnja, 1. srpnja ili 15. srpnja?
- Taj nam je projekt zadao velike glavobolje i svi znamo za probleme koji su bili. Ali znam i koliko je taj projekt važan za sve stanovnike Čiova i Trogira pa moram priznati da sam sad mirniji. Nakon što je posao preuzeo novi izvođač, projekt dobro napreduje. Bio sam prošli tjedan u Trogiru da se uvjerim da je to doista tako i ono što sam vidio čini me optimističnim. Rade se pristupne ceste, slaže se konstrukcija mosta i polako se ocrtava vizura mosta, radi se u više smjena, što bi se reklo, "punom parom" i vjerujem da će most biti u funkciji do polovine srpnja.
Jedan od većih prometnih problema u Hrvatskoj svakako je sezonska gužva na relaciji Split-Omiš. Možete li najaviti ubrzanje izgradnje te obilaznice? Što radite kako bi se riješili ostali gorući prometni problemi na splitskom području?
- To je projekt koji se nalazi na visokom mjestu naših prioriteta jer smo svjesni problema, osobito u ljetnim mjesecima. Projekt je zbog velike vrijednosti i složenosti, planiran fazno, a u fokusu je Hrvatskih cesta užurbana priprema premještanja D8, odnosno dionice Solin-Omiš jer su se, nažalost, aktivnosti na projektu ponovno pokrenule tek unatrag nešto više od godinu dana.
Hrvatske ceste će ovu godinu pokrenuti natječaj za radove na Obilaznici Omiša, a nastavljaju i s aktivnostima za pripremu radova Obilaznice Splita i trenutno projektiraju dio od Solina do Stobreča.
Mi smo, osim toga pripremili čitav niz odluka i zaključaka koji će bit predloženi za usvajanje na sjednici Vlade koja će se održati u Splitu. Između ostaloga, naći će se i prijedlog aktivnosti za uvrštavanje tog projekta na popis strateških projekata. Ne bih sada htio baš sve otkrivati, ali predloženo je više odluka koje će itekako biti u skladu s prometnim potrebama splitskog područja.
Naći će se tu i dodjela nepovratnih sredstava za nabavu autobusa za Promet Split. Znamo da im je to itekako potrebno, a to je jedan od projekata koje smo također pripremili ovu godinu i kroz koji ćemo gradovima dodijeliti nepovratna sredstva za oko 170 autobusa. Split bi ih trebao dobiti 34.
Dubrovački terminal
Što je s gradnjom putničkog lučkog terminala s koncesionarom u Dubrovniku, zadnji natječaj je neslavno propao?
- Projekt izgradnje putničkog terminala nije realiziran jer do sklapanja ugovora sa zainteresiranim koncesionarom nije došlo zbog nepostojanja pravne osnove. Međutim, Lučkoj upravi Dubrovnik potrebna je izgradnja putničkog terminala, a Grad Dubrovnik zaslužuje reprezentativan putnički terminal. Kako će on izgledati arhitektonski i koje će sadržaje imati, odgovore će dati Dubrovnik kroz svoj urbanistički plan u suradnji s Lučkom upravom.
Kako komentirate kritike zadarske oporbe glede cijene koncesije luke u Gaženici?
- Treba pojasniti da se budućem koncesionaru ne dodjeljuje cijela luka Gaženica, nego samo pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti na jednom dijelu te infrastrukture i suprastrukture, a za što on plaća naknadu. Ponuđena cijena rezultat je javno provedenog natječaja, a na temelju modela koji je izabrala Lučka uprava i studije koju je izradio Pomorski fakultet. Brojke o kojima govori oporba su temeljene na drugom projektu koji nije ni realiziran.
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu upućen je u saborsku proceduru, a veliki otpori lokalnih taksi-prijevoznika dolaze upravo iz Splita i Dubrovnika? Jeste li odlučni u provođenju tog zakona, postoje li "diplomatski" razgovori s "tradicionalnim" taksi-prijevoznicima?
- Odlučni smo u tome da našim građanima omogućimo dostupniji, kvalitetniji i jeftiniji taksi-prijevoz. Odlučni smo i u tome da uklonimo što je moguće više nepotrebne administracije i da obrtnicima olakšamo poslovanje, kao i u tome da potičemo otvaranje novih radnih mjesta. Posla ima, to je jasno s obzirom na trenutnu situaciju na tržištu. Mi razgovaramo tijekom cijelog procesa i pripreme, uključeni su tu bili i predstavnici strukovnih udruženja. Tijekom javnog savjetovanja dobili smo više od šest tisuća komentara, što predmeta koji su fizički dostavljeni, što onih koji su dostavljeni u e-savjetovanju. Tolika brojka, koliko je meni poznato, nikad nije zabilježena, a to govori o velikom interesu za ovaj zakon. Živimo u modernom digitalnom društvu i zakonodavstvo moramo početi usklađivati sa stvarnim životom i potrebama građana, zbog njih smo tu i za njih to i radimo.
Jeftiniji taksi
Smatrate li da će se Uber prilagoditi ovom zakonu koji mu nalaže da mora plaćati koncesije i druge troškove kao i svi drugi taksisti, hoćete li država kažnjavati sve one koji se ne budu pridržavali zakona? Taksisti su, naime, protiv vas osobno podigli kaznenu prijavu zbog toga što državna tijela do sada nisu, po njihovu viđenju, adekvatno kažnjavala one tvrtke koje nisu poslovale sukladno odredbama o taksi-prijevozu?
- Tvrdnje da Ministarstvo do sada nije adekvatno kažnjavalo one koji nisu radili po zakonu jednostavno nije točno. Do sada smo izrekli oko 10 milijuna kuna kazni svima onima koji nisu radili prema zakonu i činili sve što smo mogli da to spriječimo. Ali na to se ne treba vraćati. Ono što je puno važnije je da smo mi sada pripremili Zakon koji će otvoriti nova radna mjesta i koji će svima onima koji se žele baviti tom djelatnošću, omogućiti da to naprave puno jednostavnije i jeftinije. Dakle, svi će raditi prema istim uvjetima, a oni kojih ih se ne budu pridržavali podlijegat će puno višim kaznama i uz naše inspektore, moći će ih kontrolirati i komunalni i prometni redari, službenici carinske uprave i MUP-a. Ono što je važno reći je da smo se odredili za liberalizaciju taksi-tržišta, koja će našim građanima omogućiti dostupniji i jeftiniji taksi-prijevoz, to je bio naš cilj.
Nakon što se fiskalizira račun Ubera, od preostalog iznosa 25 posto ne ide taksistu ili njegovoj tvrtki nego se uplaćuje na račun nizozemske kompanije Uber. Treba li se na tih 25 posto plaćati određeni porez?
- Svi koji posluju u Hrvatskoj, koji su registrirani u Hrvatskoj moraju plaćati porez i poštovati pozitivne propise. Bilo kakvo izbjegavanje propisa kažnjivo je i na to ne možemo pristati, piše Slobodna Dalmacija.
Velika ulaganja u male luke
U Tkonu je u ponedjeljak potpisan više od 32 milijuna kuna vrijedan ugovor za sufinanciranje izgradnje Luke Tkon, a najavljen je veliki ciklus ulaganja u lučku infrastrukturu iz fondova EU-a, prvi put planiraju se ulaganja u svih sedam obalno otočnih županija. Možete li nešto više reći o tim planovima?
- Svake godine iz Proračuna izdvajamo sredstva za financiranje lučke infrastrukture. Počeli smo s 45 milijuna kuna 2016., u 2017. smo to povećali na 53, a ove godine osigurali smo čak 65 milijuna kuna. Prvi put lučku infrastrukturu financiramo i iz fondova EU-a, a govorim o iznosu od 176 milijuna kuna koji će biti uložen u sve naše obalne županije. Ovo je samo prva “runda” od ukupno 80 milijuna eura koje ćemo lukama dodjeljivati do 2023.
S Tkonom smo počeli, a sad nas čeka potpisivanje ugovora za Crikvenicu, Cres, Stomorsku, Sućuraj, Omiš, Korčulu, Orebić... Svi koji žive uz more znaju da je luka duša svakog primorskog mjesta, luka je tamo gdje se odvija život. Ova nepovratna sredstva označit će početak novog velikog vala ulaganja u male luke diljem Jadrana, a trebali bi im osigurati bolju povezanost i izvan sezone i omogućiti razvoj turizma i drugih gospodarskih aktivnosti. Teško je imati kvalitetan život ako vam je sve daleko, a ovime želimo našim otočanima omogućiti pristup svim aktivnostima kao i na kopnu.
Pomladit ćemo flotu
Postoje kritike korisnika usluga Jadrolinije zbog toga što ljetni vozni red na snagu stupa relativno kasno, hoće li se to „ubrzati“? Koji su strateški planovi u poslovanju Jadrolinije?
- Plovidbene redove utvrđuje Agencija za obalni linijski pomorski promet, a osluškujući potrebe pojedinih otoka i razvoja turizma, usuglašeno je da se neki sezonski plovidbeni redovi uvedu i prije nego što je bilo planirano.
Jedna od glavnih zadaća nove Uprave Jadrolinije je modernizacija flote i u tom smislu su već poduzeti koraci i raspisani natječaji za nabavku i gradnju novih brodova. Prosjek starosti brodova Jadrolinije je velik, a s obzirom na važnost povezivanja otoka i činjenicu da se svake godine bilježi sve veći broj putnika, otvara se potreba pomlađivanja Jadrolinijine flote.