ZADARSKI STRUČNJACI NA PANELU O VULGARIZACIJI KULTURNE BAŠTINE Ovakvim turizmom gubimo grad! Najlakše je ljudima natrpati brod za Kornate, dati im loše uvozno vino i ribu i tako na njima zaraditi. No dugoročno je to porazno!

ZADARSKI STRUČNJACI NA PANELU O VULGARIZACIJI KULTURNE BAŠTINE
Panel - 'Ritam kulturizma': Lovro Jurišić, Vanja Čvrljak, Mladen Masar, Vinko Bakija, Pavao Pavuša Vežić, Igor Kulenović

– O utjecaju turizma na kulturnu baštinu treba više promišljati. Ovakvim turizmom gubimo ono što je najvažnije za kulturni identitet – gubimo grad! Porazna, vidljiva posljedica toga je grad Dubrovnik, a za petama su mu Split, Šibenik i Zadar. Gradovi se pretvaraju u turistička naselja, a stanovništvo se iz grada u prevelikom broju iseljava, riječi su umirovljenog prof. dr. sc. Pavuše Vežića, izgovorene na panel-raspravi na Zadarskom sveučilištu u sklopu studentske manifestacije "Ritam kulturizma".

Tema koju su sudionici rasprave otvorili imala je naziv "Vulgarizacija kulturne baštine", a osim profesora Vežića, u raspravi su sudjelovali Igor Kulenović (arheolog i profesor Sveučilišta u Zadru), Lovro Jurišić (Zadarska županija), Mladen Masar (Gradska knjižnica Zadar), Vanja Čvrljak (TZ Benkovac) te Vinko Bakija (predsjednik Udruge turističkih vodiča grada Zadra "Donat").

Seoba u predgrađa

Kad se građani presele u predgrađa, kao što je u raspravi spomenuto, čiji postaje ili ostaje grad, u ovom konkretnom slučaju, njegov uži centar, Poluotok? Ostaju mu tek štekati, hosteli, hoteli, apartmani, restorani i suvenirnice, prilagođeni mainstream turizmu, potražnji i, kako je rekao Vinko Bakija, "ideologiji low cost rasta". Vulgarizacija turizma, o čemu je na raspravi bilo govora, zapravo označava grubo, neprimjereno i pretjerano pojednostavljivanje kvalitete proizvoda, usluga i iskustava. Ne samo da se u tom slučaju kultura i turizam teško mogu obgrliti i jedan drugome biti prijatelj, nego se, prema riječima Vanje Čvrljka, turizam pretvara u tsunami koji ruši kulturnu baštinu.

– Stalno slušamo i čitamo o povećanju broja turista i broju noćenja, brojke konstantno rastu, mi se oslanjamo na kvantitetu, nikako na kvalitetu. Zapravo, najlakše i jest strpati što veći broj ljudi na brod za Kornate, dati im loše uvozno vino i ribu i tako na njima zaraditi, no dugoročno je to porazno i ne ostavlja mnogo generacijama koje dolaze iza nas – ustvrdio je Čvrljak iz TZ-a Benkovca.

Na buduće generacije i ono što im ostavljamo, osvrnuo se i Lovro Jurišić iz Zadarske županije, spomenuvši obnovljenu kulturnu baštinu u sklopu njihovih nedavno realiziranih projekata: Maškovića han, Mali arsenal, obnova Vrata sv. Krševana, obnova bedema, kao i budući Plavo-zeleni centar u Bibinjama, Pčelarski centar u Poličniku...

Već spomenuto iseljavanje stanovništva iz grada u periferiju nije jedina migracijska posljedica tzv. mainstream turizma, koji je danas kod nas aktualan, dotaknuo se toga Igor Kulenović.

– Ako će nam turizam biti motor svega, mi smo propali. Ne može nam industrijska ponuda definirati živote, a sve se svelo na to da Dalmatinci jedino što znaju jest ugošćavati ljude. Je li turizam taj koji depopulira i ljude tjera iz gradova? Vjerojatno da, jer on je zapravo jedina aktivnost, jedina mogućnost ekonomske aktivnosti kojom su se ljudi u Dalmaciji prisiljeni baviti. Širi se u sve pore, do te mjere da ljudi koji se ne žele turizmom baviti odlaze živjeti u druge gradove. Turizam bi trebao biti jedna od prostornih aktivnosti, a ne i jedina – kazao je Igor Kulenović.

– Problem je i taj što se turizam danas sveo na kratke dolaske, primjerice azijskih gostiju koji vrijeme provode nekoliko sati trčeći za vodičem i škljocajući fotoaparatima. Ne upoznaju grad, ne borave u njemu, ne upoznaju sredinu, a u tome i jest čitava bit turizma. Inače je on čista industrija – sažeo je profesor Vežić.

Moderatorica rasprave bila je profesorica Božena Krce Miočić, koja je navela pozitivan primjer Istre, odnosno njezina rebrendinga kojim se smanjio broj noćenja, no kvaliteta proizvoda i same ponude izrazito je porasla.

– Istra zapravo konstantno raste već 30 godina jer se prvenstveno oslanja na iskonsko, domaće i autohtono. Njihovo maslinovo ulje na svjetskom je vrhu, svoj pršut mnogo vještije stavljaju u ponudu nego mi... – nadovezao se Vežić.

Vanja Čvrljak spomenuo je sve veći razvitak Ravnih kotara, želeći naglasiti kako se i tamo stvara kvalitetna ponuda autohtonih proizvoda, poput vina i meda, ali i kuća za odmor.

Velika platežna moć

– Danas u i oko Benkovca imate 50 vila za odmor u kojima se osjećate kao da ste negdje u Provansi. Gosti koji tamo plaćaju smještaj srednje su i velike platežne moći. Ponuda sunca, mora i rat šugamanima im je dojadio, pobjegli su od kruzera i mogu i žele si priuštiti ponudu koju mi njima nudimo. Osim toga, dosta mladih u zaleđu danas vidi perspektivu u bavljenju poljoprivredom, nije sve tako crno, pogotovo kada se usporedimo sa Slavonijom – kazao je Čvrljak.

Ipak, velika većina turista koji u Zadar dolaze ne mogu sebi priuštiti lokalne proizvode, zato se ponuda prilagodila potražnji, odnosno mainstream turizmu, rajčici iz Maroka, lignjama iz Patagonije...

– Gosti koji dolaze u Zadar zbog specifičnog (medicinskog, sportskog, edukativnog, kulturnog...), a ne mainstream turizma, mogu platiti proizvode iz Ravnih kotara. Zato je vrijeme da zasučemo rukave i da baš njih privučemo jer oni neće ostati jedan do dva dana, nego će radi Kotara, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka ostati ovdje sedam dana i platiti punu cijenu za naše proizvode. No, zaključit ću jednom izrekom – za motikom i za knjigom teško da će se tko dobrovoljno mašiti! – poentirao je na kraju panela Vinko Bakija.

Škrinja svetog Šime od marcipana
Mladen Masar poznati je zadarski kreativac koji radi u Gradskoj knjižnici i često s ironičnim odmakom progovara o ovdašnjoj turističkoj situaciji. Na panelu je s prisutnima podijelio jednu zanimljivu ideju:
– Kada već pitate kako je moguće pomiriti kulturu i turizam, moram reći što sam neki dan čuo na radiju. Naime, netko se u Splitu dosjetio napraviti čokoladicu u obliku katedrale svetog Duje i sada je prodaje. Ono što mi sad u Zadru, primjerice, možemo jest – izraditi škrinju sv. Šime od marcipana.
Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

STUDENAC PREUZIMA SONIK Lanac od 88 zadarskih "kvartovskih dućana" u 100 postotnom udjelu preuzeli novi vlasnici iz Poljske, 500 radnika ima novog poslodavca. Nikola Sorić: Integracija sa Studencem omogućit će nam uzajamni razvoj!

Lanac od 88 zadarskih
Zadarski lanac trgovina Sonik, preuzeo je maloprodajni trgovački lanac Studenac, vijest je to koja je odjeknula ...
Lanac od 88 zadarskih "kvartovskih dućana" u 100 postotnom udjelu preuzeli novi vlasnici iz Poljske, 500 radnika ima novog poslodavca. Nikola Sorić: Integracija sa Studencem omogućit će nam uzajamni razvoj!