Ivan je prvi poslao Ani zahtjev za prijateljstvo preko Facebooka.
Ana ga je prihvatila, iako je znala da je profil lažan i da mu to nije pravo ime. Iza lažnog imena bio je zapravo njezin prvi susjed, kuća do kuće, sa čijom se malodobnom djecom često znala igrati u dvorištu. Komunicirali su tako neko vrijeme, bez da je itko znao da su u vezi. Onda su odlučili početi tajno se sastajati.
Kasno navečer, kad bi Ivanu završio posao, Ana bi se iskrala kroz prozor kuće i odjurila na dogovoreno mjesto. Ivan bi je tamo pokupio svojim automobilom i odvezao na neko usamljeno mjesto. Usput bi razgovarali, zapalili cigaretu, Ana bi pričala o školi, a on o svom poslu, ona bi ga pitala za obitelj, suprugu, a on nju za školske predmete...
Jedne takve noći, oko tri sata iza ponoći, Ivan i Ana sjedili su u njegovom automobilu i razgovarali. Ivan je bio umoran i zamolio je Anu da mu izmasira leđa. Ana ga je poslušala i izmasirala mu leđa, a Ivan je pouvako prema sebi, zadigao haljinu i stupio s njom u spolni odnos...
Sve je trajalo pet minuta. Ivan ju je potom odvezao kući i putem joj rekao da o tome što se između njih dogodilo nitko ne smije ništa znati.
Ana se nakon toga osjećala ružno. Nije mogla više normalno spavati, imala je noćne more, nekoliko puta došlo joj je slabo. Nakon dva tri dana roditelji su primijetili da se nešto s njihovom Anom događa. U početku ništa im nije htjela reći, ali oni nisu imali mira. Pregledali su joj mobitel i shvatili da im kćerka već neko vrijeme razmjenjuje poruke s njima nepoznatom osobom. Opet su razgovarali s kćerkom i Ana im je sve ispričala...
Ivan i Ana su stvarne osobe, ali smo im za potrebe ovog teksta izmislili imena. Opisani događaj odigrao se prije tri godine, u srpnju 2015., u jednom mjestu pored Zadra, kada je oženjeni Ivan, otac dvoje malodobne djece, imao 25 godina, a Ana, koje je tek bila završila šesti razred osnovne škole, 12 godina i devet mjeseci.
Šokirani Anini roditelji prijavili su Ivana policiji, on je odveden u istražni zatvor gdje je proveo tri tjedna i onda je pušten da se brani sa slobode uz optužbu za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, odnosno za spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od 15 godina, opisanu i kažnjivu po članku 158. stavak 1 Kaznenog zakona. Za to kazneno djelo zapriječena je zatvorska kazna od jedne do maksimalno deset godina zatvora.
Na suđenju održanom na Općinskom sudu u Zadru, koje je zbog zaštite identita oštećenice bilo zatvoreno za javnost, Ivan se branio da između njega i Ane nije bilo spolnog odnosa, ali da su bili u njegovom automobilu i da su se dirali po intimnim dijelovima tijela. Vještaćenja su ga međutim demanirala, sutkinja Ivana Parać Krišto nije mu previše vjerovala, u potpunosti je prihvatila navode iz optužnice Općinskog državnog odvjetništva i krajem svibnja ove godine, na javnom čitanju osude, danas 28-godišnjaku iz mjesta u zadarskom zaleđu, odrezala – uvjetnu zatvorsku kaznu od jedne godine s rokom kušnje od tri godine!
Pritom je kao olakotnu okolnost uzela činjenicu da je Ivan, koji je očito svjesno namamio, zaveo i seksualno zloupotrijebio svoju prvu susjedu, djevojčicu od 12 godina i devet mjeseci, prethodno bio neosuđivan i da je otac dvoje malodobne djece.
Iako prvostupanjska, presuda sutkinje Parać Krišto skandalizirala je zadarske pravosudne krugove. Suci, odvjetnici i pravnici s kojima smo razgovarali zgražaju se nad sramotno malom sankcijom koju je sutkinja izrekla Ivanu za spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od 15 godina. Smatraju da uvjetnom osudom počnitelj zapravo nije kažnjen za dokazano djelo već da mu je izrečena "mjera upozorenja". Odnosno da je počinitelj gnjusnog zločina, sa uvjetnom zatvorskom kaznom od jedne godine na rok od tri godine, prošao praktički bez kazne.
- Presudu ne želim i ne mogu komentirati, kao ni sam sudski postupak jer je bio tajan. No želim reći da je Općinsko državno odvjetništvo nezadovoljno presudom i određenom sankcijom i da ćemo, čim dobijemo pisani otpravak presude, uložiti žalbu – kratko nam je izjavio vršitelj dužnosti predsjednika ODO-a u Zadru Ivica Škara.
- Presuda je za nas katastrofalna – kaže odvjetnik oštećenice Ive Brkić.
- Ne mogu se s njom složiti ni po pravnom ni po stvarnom kriteriju. To je strašno neočekivano blaga kazna za počinjenje teškog kaznenog djela. I ja i ODO očekivali smo neuvjetnu zatvorsku kaznu. Siguran sam da će se ODO žaliti na ovu presudu. Osobno smatram da svi oni koji su na bilo koji način spolno zlostavljaju djecu zaslužuju da iznutra vide kako izgleda zatvor – smatra odvjetnik Brkić.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević nije htjela komentirati konkretni zadarski slučaj, ali ističe da njezin ured već dugi niz godina upozorava na niz slabosti u sustavu zaštite djece od spolnoga zlostavljanja i iskorištavanja, kao što su, primjerice, neopravdano dugo trajanje sudskih postupaka i preblage kazne, te je u više navrata predlagao promjene.
- Ovaj je Ured potkraj kolovoza 2017. uputio inicijativu Ministarstvu pravosuđa za izmjenu Kaznenoga zakona s ciljem pooštravanja sankcija za počinjenje seksualnih delikata nad djecom i preporuku za poboljšanje zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Povod za to bile su relativno blage sankcije koje se u Hrvatskoj izriču za počinjenje seksualnih delikata na štetu djece. Slučajevi u kojima je počiniteljima seksualnih delikata nad djecom kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro ili je izrečena uvjetna kazna, nedvojbeno upućuju na propuste u sadašnjoj pravnoj regulativi – naglašava pravobraniteljica za djecu.
Stoga je predložila ministru pravosuđa izmjenu Kaznenoga zakona kako bi se sankcije za počinjenje seksualnog delikta na štetu djeteta (svake osobe mlađe od 18 godina) pooštrile te kako bi se onemogućilo da se zatvorska kazna za ta kaznena djela zamijeni radom za opće dobro. Predložila je nadalje i da se izmjenama Kaznenog zakona propiše da se uz osudu za spolni delikt na štetu djeteta obvezno izriče i mjera zaštitnog nadzora nakon punog izvršenja kazne zatvora te sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje uključuju kontakte djecom.
- Usto smo preporučili da Ministarstvo pravosuđa žurno osigura obveznu edukaciju svih sudaca koji donose odluke o kažnjavanju počinitelja seksualnog nasilja nad djecom, kako bi se upoznali s pojavnim oblicima i teškim posljedicama koje trpe djeca koja su bila žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, te kako bi se sukladno tome educirali o nužnosti primjerenoga kažnjavanja počinitelja. Vjerujemo da bi se takvom obveznom edukacijom mogla ujednačiti sudska praksa te bi se onemogućilo donošenje presuda u kojima se interesi počinitelja stavljaju ispred interesa djece-žrtava, što nerijetko susrećemo u sudskoj praksi – apelira pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević dodajući da "edukacija mora obuhvaćati i važnost izricanja sigurnosnih mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u kojima se dolazi u redoviti kontakt s djecom, kao i mjere zaštitnoga nadzora, nakon izvršenja kazne zatvora, kako bi se omogućilo praćenje i nadzor počinitelja seksualnih delikata nad djecom".
Nažalost, inicijativu Ureda pravobraniteljice za djecu Ministarstvo pravosuđa nije prihvatilo.
U 2017. prijavljeno 620 seksualnih delikata na štetu djece
Prema podacima MUP-a kojima raspolaže Ured pravobraniteljice za djecu, tijekom 2017. godine prijavljeno je 620 kaznenih djela spolne naravi počinjenih na štetu djece, što je u odnosu na 2016. manje za 27,3 posto. Najviše je prijavljeno kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju (185) i spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina (184). Po brojnosti slijede prijave kaznenih djela: upoznavanje djece s pornografijom (71), bludne radnje (40), spolni odnošaj bez pristanka (38), silovanje (28), spolno uznemiravanje (21), zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od 15 godina (19), mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (15), i podvođenje djeteta (13). Manji broj prijava odnosi se na kazneno djelo rodoskvrnuća (4), iskorištavanja djece za pornografske predstave (1), i spolne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina (1).