Zadar će do kraja ove ili u prvom dijelu iduće godine dobiti dopunjeni i izmijenjeni Prostorni plan uređenja, odnosno sadašnji PPU iz 2004. godine, dakle, proći će četvrte izmjene od vremena kada je usvojen.
Niz je razloga zbog kojih je Gradsko vijeće Zadra u svibnju donijelo odluku o izmjenama ovog temeljnoga gradskoga prostornog dokumenta: od potrebe za tehničkim prilagođavanjem PPU-a novim zakonskim propisima preko usklađivanja Plana sa stanjem u prostoru i prilagodbi novim potrebama, što znači da bi se ovim izmjenama požurilo za životom i životne potrebe stanovništva do, primjerice, definiranja zona za izgradnju desalinizatora i solarnih energana na "gradskim" otocima i dopuna planskih rješenja u dijelu planiranih lokacija luka posebne namjene i luka otvorenih za javni promet.
Po širokom spektru motiva za izmjene i dopune plana moglo bi se zaključiti da će, teoretski, Zadar doživjeti drastične i vrlo konkretne izmjene i intervencije. Pa i po broju navedenih institucija i ustanova koje će biti pozvane da sudjeluju u izmjenama i daju prijedloge – a radi se, za sada, o čak 28 tijela državne uprave, javnih poduzeća i različitih drugih javnih službi, izmjene u prostoru bi trebale, barem na papiru, biti dubinske, značajne, vidljive i, nadajmo se, korisne.
Svi navedeni razlozi za izmjene Plana u jednom se dijelu oslanjaju i na neke druge planske dokumente grada, poput Strategije razvoja urbanog područja Zadra od 2014. do 2020., koja je zacrtala vrlo konkretnu viziju razvoja Zadra. Koliko će se od ciljeva iz tog dokumenta provući kroz novi prostorni plan tek će se vidjeti, a to, naravno, ovisi o prijedlozima izmjena koji stignu.
Za sada je, recimo, izvjesno da će Županijska lučka uprava zatražiti uklapanje svojih potreba uređenja luke lokalnog značaja u uvali Bregdetti kako bi konačno ta gradska lučica bila uređena na adekvatan način jer je sada gotovo potpuno nefukcionalna za korisnike komunalnih vezova, kojih u Zadru ionako kronično nedostaje te je jednostavno rečeno – ružna i neuredna.
Upravo je prostor obale i priobalja u dobrom dijelu Zadra jedan značajan, a neiskorišten i zapušten resurs. Ako bude sreće i pameti, upravo je sad prilika da se u tom dijelu nešto značajno promijeni.
U prvom redu riječ je o priobalnom području u zapadnom dijelu Zadra, od Dikla do lukobrana uvale Jazine, Đige. Taj ogromni dio zadarske obale u većem je dijelu izvan funkcije, a zbog prometnica uza samo more, cesta koja vodi kroz Diklo do Đige, i više nego opasan. I što je možda važnije – teško da bi i jednom drugom gradu tako ogroman dio obale, od Dikla i Puntamike do uvala Draženica i Maestral bio zapušten i neuređen, bez pristojnih plaža koje Zadru kronično nedostaju, s očajnim prometnim rješenjima, bez ozbiljnih uređenih komunalnih vezova, ako hoćete i bez komercijalnih marina, bez zelenila, bez bilo kakvih ozbiljnih sadržaja, bez lukobrana, a s improviziranim drvenim mulićima ili onima koje je betonirala još JNA.
I do sada su postojale ideje i prijedlozi planova kako da se taj atraktivni dio grada uredi i prepusti građanima i turizmu na upotrebu. Već smo nekoliko puta pisali o zanimljivom planu koji je davnih godina izradio zadarski arhitekt Ante Uglešić na zahtjev "Tankerkomerca". Njihov prijedlog nikada nije prihvaćen, ali zato jeste, recimo, Urbanistički plan uređenja obalnog pojasa Diklo. No, taj dokument, u naravi, prošao je gore nego Uglešićeva ideja – Plan koji bi temeljito uredio obalni pojas Dikla je usvojen još 2013. godine, ali se u ovih pet godina, ništa, ama baš ništa nije dogodilo u tom prostoru. Ako ne računamo neka čudnovata zdanja uz more za koje su investitori uspjeli ishoditi građevinske dozvole, zdravoj pameti unatoč. Ali to je već neka druga tema.
Međutim, na primjeru Dikla i tamošnjeg aktualnog plana (pre)uređenja može se zaključiti da će i nove izmjene zadarskog Prostornog plana, ma kako bili motivirani i koliko sudionika uključivali, biti tek mrtva slova i crte na papiru ako iza njih ne stoji ozbiljna vlast koja će znati kapitalizirati, i to na ispravan način i prvenstveno na zadovoljstvo svojih građana, ogromne resurse s kojima ovaj grad raspolaže.
O tome koliko je sadašnji aljkavi pristup prostoru s kojim raspolažemo donio štete i nereda u prostoru, a potom i potpuno na krivi način odredio i turistički razvoj Zadra, što se sad već vraća kao bumerang u glavu, ne treba ni govoriti. Pa na kraju: što bi i mijenjali planove kad nismo kapac promijeniti vlast koja bi ih trebala provoditi?