U zadnjih nekoliko godina zadarska je bolnica u više navrata raspisala natječaj za nove specijalizacije, a jedna od najpotrebnijih bila je iz hitne medicine. Uporno, iz natječaj u natječaj, tražilo se od tri do pet kandidata, zadnji put krajem travnja ponovno petero. Međutim, na ovaj natječaj, kao i na one raspisane ranije, nitko se nije javio.
Priča o nedostatku liječnika u hitnoj medicini, bilo da govorimo o hitnim prijamima u bolnicama ili u zavodima za hitnu medicinu, i manjku interesa za specijalizaciju iz te grane ponovno se aktualizirala nakon nedavnog tragičnog slučaja u Zaprešiću.
Manjak liječnika
Bez obzira na to bi li život mladog Mattea bio spašen da je u timu Hitne koji je prvi stigao na mjesto nesreće bio liječnik ili je mladić preminuo od nepoznate srčane mane, neosporna je činjenica da sustav hitne medicine u Hrvatskoj kronično pati od manjka liječnika i da će, ako je suditi po interesu za specijalizacije, biti još gore.
Zamjenik ravnatelja zadarske bolnice dr. Edi Karuc kaže nam da nije iznenađen ovakvim razvojem događaja jer samo potvrđuju trend koji je sveprisutan zadnjih desetak godina, a to je da mladi liječnici najviše biraju manje zahtjevne specijalizacije koje, prije svega, imaju budućnost u privatnoj praksi. Hitna medicina nije ni jedno od toga. Za početak, riječ je o relativno novoj specijalizaciji u kojoj još dosta toga nije do kraja definirano i, jasno, rad u hitnoj medicini izrazito je stresan i iscrpljujući, pogotovo ako bi se radio cijelu karijeru, a plaćen je kao i svaki drugi liječnički posao. U tome, kad se sve zbroji i oduzme, i leži najveći dio problema.
– Ako želimo da nam liječnici rade u hitnoj medicini, za to ih trebamo stimulirati. Ne samo novčano, nego i beneficijama koje bi odgovarale težini posla koji rade. Ovdje kod nas svi su plaćeni isto, i oni koji rade i oni koji ne rade, bez obzira na to koliko im je specijalizacija zahtjevna. Moj je osobni stav da onoga tko vrijedi trebate platiti, to jedino može dovesti do nekog pomaka. A da treba nešto poduzeti, to je činjenica, i to hitno – kaže dr. Karuc, inače specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.
Ista je priča i u Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije, gdje su ovog ljeta muku mučili kako pronaći 12 dodatnih liječnika koji bi radili u ljetnim timovima za vrijeme turističke sezone. Pokušavali su ih privući na razne načine, ali bez puno uspjeha jer hitna medicina više jednostavno nije atraktivna. Prije samo nekoliko godina većina je liječnika željela doći raditi na more, a sada radije biraju manje stresan posao, u miru ambulante. U Zavodu su se na kraju snašli preusmjeravanjem ljudi na najkritičnije punktove, ali dugoročno, problemi ostaju.
Odskočna daska
– Mladim liječnicima posao u hitnoj samo je odskočna daska dok ne nađu neku bolju specijalizaciju i to je činjenica. Ne znam koliko je dobro da mladi liječnik odmah nakon izlaska s fakulteta dobije bolničku specijalizaciju, prije nego što upozna sustav, način na koji funkcionira i njegove probleme. Jer vi s takvim iskustvom sutra u bolnici možete puno bolje razumjeti i pacijenta i kolegu koji vam ga šalje – kaže ravnatelj Zavoda dr. Predrag Orlović, dodajući kako je posao liječnika u hitnoj izrazito stresan i bez velike mogućnosti za napredovanje, što je za većinu mladih danas demotivirajući faktor.
Ipak, dobra je vijest u cijeloj priči kako je Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije nedavno dobio svoju prvu specijalizanticu, liječnicu iz Benkovca koja se javila na natječaj specijalističkog usavršavanja doktora medicine koji se odvija u sklopu Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali". Iako su bila dva otvorena mjesta za specijalizacije u Hitnoj, u Zadru su prezadovoljni i sa samo jednom kandidatkinjom, pogotovo što je rad u izvanbolničkoj hitnoj medicini njezina velika želja. A prema svemu sudeći, takvi su liječnici danas prava rijetkost...