NAJLJEPŠOJ PLAŽI U ZADARSKOJ ŽUPANIJI PRIJETI DEVASTACIJA ZBOG (PRE)BRENDIRANOSTI Sakarun je pred kolapsom: krcat je smeća, nema WC-a, brodovi fekalije prazne u more, a vlasti nude rješenje: smanjimo broj gostiju za pola!

NAJLJEPŠOJ PLAŽI U ZADARSKOJ ŽUPANIJI PRIJETI DEVASTACIJA ZBOG (PRE)BRENDIRANOSTI

U zaglušujoćoj buci oko gotovo sveprisutne priče o "potrebi brendiranja" kao jedinom načinu spasa za hrvatski turizam, nevjerojatnim se čini da jednoj od najljepših prirodnih plaža na Jadranu prijeti devastacija zbog – prebrendiranosti!

Plaža Sakarun je u tolikoj mjeri poznata da prekrasna uvala na južnoj strani Dugog otoka jednostavno više ne može izdržati toliki broj kupača, što dovodi do čestih primjedbi gostiju, manje ili više opravdanih, da je Sakarun krcat smeća, s nedovoljnim brojem WC-a, neredovitim održavanjem i vjerojatnim pražnjenjem brodskih WC-a u more. Problem je toliko izražen da, pod dojmom zagušenosti Sakaruna, nitko više ne želi brendirati još neku od uvala ili plaža na Dugom otoku među kojima, tvrde otočani, ima i onih ljepših od Sakaruna.

- Ta je najezda glavni problem! Sakarun je "najlipša uvala na svitu" kada se tamo nalazi 500 kupača, ali kada je njih 1.500, to više nije kupanje! Radi se o prirodnoj plaži s ograničenim kapacitetima koji su davno nadmašeni, pa nas čeka borba za povratak ekološke ravnoteže u Sakarun. Turisti znaju prigovoriti da nema dovoljno WC-a, ali probajte zamisliti na što bi sličio niz kemijskih WC-a za 1.500 ljudi i to u zaštićenom krajobrazu, kaže Zoran Morović, načelnik Sali na čijem se području Sakarun nalazi.

Općinskog načelnika muči i jedna druga stvar: on tvrdi kako od svih tih brojnih posjetitelja prekrasne plaže i također sve brojnijih brodica na sidrištu, Općina nema nikakve koristi, a od nje se očekuje da brine o očuvanosti plaže i cijele uvale. Morović skreće pažnju da vlasnici dugootočnih apartmana preko sezone dobivaju tri dodatne uplatnice za odvoz smeća i podsjeća da Sakarunom upravlja Javna ustanova Natura Jadera s kojom Općina Sali ima potpisan ugovor o odvozu otpada, ali ne i njegovom prikupljanju.

- Mi ne gospodarimo plažom nego upravljamo zaštićenim krajobrazom, a jedini čistimo plažu više puta godišnje. Rekao bih da Sakarun nikada nije bio čistiji nego ove sezone, što nam priznaju i u Turističkoj zajednici Sali. S općinskim komunalnim poduzećem smo za tri ljetna mjeseca potpisali ugovor o odvozu otpada za 20.000 kuna, troškove postavljanja pet kemijskih WC-a od 30.000 kuna smo također mi snosili, postavili smo kante i košare za smeće koji se svakodnevno prazne, kaže direktor Nature Jadere Damir Perić smatrajući kako bi Općina Sali u Sakarunu trebala i prikupljati otpad.

S druge strane, Sali imaju jedan jedini kamion za odvoz smeća, iz čega je jasno da nisu ni približno kapacitirani za taj posao, a iz Općine upozoravaju da je Natura Jadera ta koja upravlja prostorom Sakaruna!

Ali, i direktor Perić misli da je broj gostiju prevelik i da predstavlja prijetnju:

- Nešto se mora promijeniti. Sve bi bilo u redu kada bi broj kupača bio prepolovljen, kaže Perić procjenjujući da preko sezone na plaži bude prosječno oko 1.000 ljudi.

Dio posjetitelja do Sakaruna dolazi turističkim brodovima: Natura Jadera svakome od njih naplati 7.000 kuna godišnje, a vlasnici su preuzeli i obvezu da "smeće koje proizvedu njihovi gosti" vrate na brod. Ipak, koliko se to poštuje, teško je reći.

- Mi ne možemo ograničiti broj posjetitelja tako što ćemo naplaćivati ulaz kupačima, jer bi prethodno trebalo izraditi studiju, ograditi plažu, definirati ulaze. Za to naša Javna ustanova nema ovlasti, ovo nije koncesionirana plaža, ovo je ruralna plaža, kaže Perić dodajući kako je Natura Jadera dodijelila i šest koncesijskih odobrenja za ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, a korisnici tih odobrenja imaju svoje WC-e i kante za smeće i dužni su se brinuti o otpadu kojeg naprave.

Dakle, pitanje je kako smanjiti broj posjetitelja Sakaruna?

Direktor Nature Jadere najavljuje jedan od mogućih poteza:

- Jedan od naših prijedloga za sljedeću godinu će biti da smanjimo broj turističkih brodova s pet na tri i povećamo sadašnju cijenu od 7.000 kuna, kaže Perić.

Ali, nitko ne zna što bi se dogodilo kada bi se umjesto tri turistička broda i dogodine u Sakarunu pojavilo njih pet, jer ih Javna ustanova jednostavno ne može sankcionirati! A vrlo slično je i sa sidrištem za privatne brodice, kojih također svake godine ima sve više: mada načelnik Morović misli da je sidrište preblizu plaži i da bi ga trebalo udaljiti, a plažu zaštitnom mrežom ograditi, ostaje činjenica da je praktično nemoguće (čak i da nema sidrišta) vlasnicima privatnih brodica zabraniti dolazak na plažu Sakarun, sve dok je njen pravni status kakav je sada.

Zasada, nitko ne otvara pitanje koncesioniranja Sakaruna, što bi otvorilo mogućnost naplate ulaska i nešto precizniju regulativu oko odvoza i prikupljanja otpada. Razlog je jednostavan: svi su u strahu da bi to pokrenulo nezaustavljiv stampedo kojim bi jedna od najljepših jadranskih uvala uskoro bila pretvorena u – novo Zrće! A to nitko ne želi.

Ako stvari ostanu kakve jesu, preostaje samo varljiva nada da je broj posjetitelja Sakaruna dosegao svoj limit, ali je ta brojka od 1.500 ljudi već sada ogromno ekološko opterećenje. Ako se želi zaštiti Sakarun od moguće ekološke katastrofe, na tome će već ove zime zajednički morati poraditi Općina Sali, Javna ustanova Natura jadera, Zadarska županija i Ministarstvo zaštite okoliša. Njihov je posao pomalo bizaran: moraju pronaći rješenje za spas prebrendiranosti prekrasne uvale koju bi moglo upropastiti to što je isuviše poznata i posjećena!


Čišćenje "albanske plastike"

- Preko sezone je Sakarun prepun ljudi, ne bih bila iznenađena da ih povremeno bude i do dvije tisuće. Čišćenje je neredovito, a neodgovorni pojedinci, ali i naplavine posedonije, zakrcale su obale Sakaruna koje bi trebalo redovno čistiti, kaže Lucija Uglešić iz otočne udruge mladih koja je pred početak sezone znala organizirati čišćenje famozne "albanske plastike", otpada koji do Sakaruna morskim strujama stiže čak iz Albanije.

- Sve mailove s primjedbama turista na nečistoću oko Sakaruna koje nam šalju u Udrugu, proslijedimo na adrese Općine Sali i JU Natura Jadera, kaže Lucija.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

IZGRADNJA „LOVAČKE KUĆE” U POLAČI PRIJAVLJENA GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI „Nije bilo natječaja, ne zna se tko radi, plaća se na crno...” Tomislav Prtenjača: „Sve je u redu samo kada se ništa ne radi – više se neću kandidirati za načelnika!”

„Nije bilo natječaja, ne zna se tko radi, plaća se na crno...” Tomislav Prtenjača: „Sve je u redu samo kada se ništa ne radi – više se neću kandidirati za načelnika!”
Aktualni načelnik Polače Tomislav Prtenjača već je sada 99 posto siguran da se sljedeće godine više neće kandidi...
„Nije bilo natječaja, ne zna se tko radi, plaća se na crno...” Tomislav Prtenjača: „Sve je u redu samo kada se ništa ne radi – više se neću kandidirati za načelnika!”