Nevjerojatni prizori iz Zadra: cijeli grad je pod vodom, voda nosi križeve s groblja, ljudi očajnički brane kuće i poslovne prostore... Ovakav naslov objavili smo prije točno godinu dana, 11. rujna 2017. godine i bilo je to zbilja strašno jer je tog dana Zadar pogodio katastrofalan povodanj.
Amerikanci imaju "svoj" 11. rujna 2001. kada su pogođeni nizom terorističkih napada, a Zadar ima "svoj" 11. rujna 2017. godine kada se na grad i okolna područja sručila enormna količina kiše koja je izazvala ogromne štete. Toga dana zadarsko područje evidentirano je kao rekordno na čitavom planetu po količini oborina koje su pale.
Trgovački centar Supernova, tek završena nova zgrada Poliklinike, srušeni mostovi u poplavljenom Ninu, uništena Solana, ugroženi pogoni Cromarisa, stambena zgrada u izgradnji na Murvičkoj ulici u Zadru iskriljena iz temelja, brojne poplavljene kuće, poslovni prostori, potopljene brodice, kataklizmične scene s gradskoga groblja gdje je bujica nosila križeve i otvarala grobove...
Zadar takvo što nije zapamtio, a godinu dana kasnije još je uvijek u sjećanju katastrofa nastala u svega nekoliko sati. Samo pukom srećom nitko nije poginuo, a još se tjednima nakon toga na zadarsko područje pokušao vratiti normalan život. Snaga prirode pokazala se prejakom unatoč svim ljudskim naporima da se obuzda.
Zadarsko se područje tada nakon Domovinskog rata prvi put opet susrelo s kriznom situacijom, a štete od elementarne nepogode još se uvijek saniraju. Novogradnja u Murvičkoj ulici jedna je od najvećih pojedinačnih šteta poplave i morala je biti u potpunosti uklonjena, te ponovno izgrađena, iz temelja. Na dan poplave iz prošle godine, novogradnja se polako približava gabaritima u trenutku kad je podzemna bujica iskrivila konstrukciju građevine.
Sad smo i to naučili
– Prema našem dinamičkom planu izgradnje nešto malo kasnimo, možda dva tjedna, ali sve ostalo je po planu. Izišli smo iz podzemnih etaža i sad će sve to ići brže. Znaju me često pitati "kako to ide kod vas sporo, a stambena zgrada investitora Ivana Jurjevića na bivšem Mesoprometu ima već pet-šest katova". Da, ali moj je tlocrt 4200 kvadrata, a njegov 850 kvadrata. Pa vi računajte koliko treba meni, a koliko njemu za jedan kat. Sad mi izlazimo iz "zemlje" tako da se i naš tlocrt duplo smanjuje pa će i naše etaže brže ići. To s poplavom je jedno životno iskustvo za koje bih volio da se nije dogodilo. Volio bih da živim u neznanju što se toga tiče, ali nešto smo naučili. I kod nas gdje nema bujičnih poplava kao u Slavoniji, može se dogoditi takva katastrofa. Sad smo i to naučili tako da smo kod sadašnjega građenja ostavili na etaži -3 i -2 uvjetno kazano rupe, ako bi se u iduća dva mjeseca dogodila slična pojava, da nam podrum poplavi i nikome ništa. Kasnije bi vodu ispraznili pumpama, očistili i sve bi prošlo bez posljedica. Kad se građevina digne za dva mjeseca do dovoljne težinske razlike, onda više bojazni nema i etaže se mogu zatvoriti – kaže dipl. arh. Željko Predovan.
Osim "bitke" na gradilištu, investitori zgrade na Murvičkoj ulici vode i pravnu bitku s osiguravajućom kućom oko nadoknade štete koja se procjenjivala i do 27 milijuna kuna.
– Održana su dva ročišta na kojima je osiguravajuća kuća uglavnom išla na odugovlačenja. Na zadnjem ročištu dostavili su nekakvu dodatnu ekspertizu iz Slovenije, temeljenu na pogrešnim podacima... Prema osiguravajućoj kući, u Zadru je taj dan palo 98 litara kiše, a svi znaju da je palo najmanje 470 litara, odnosno da je u samo dva sata toga ponedjeljka palo skoro 200 litara kiše. To je prava sprdačina jer se u odgovoru na tužbu pozivaju na to da je nestalo struje i da nije bilo elektronskog mjerenja kiše između 8 i 12 sati, pa su njima tu ravne crtice, odnosno za njih tada nije palo ništa. A Hidrometeorološka postaja u Zadru u to je vrijeme oborine mjerila klasičnom metodom koja je sasvim releventna, ali eto za osiguravatelje nije padala kiša... Očekujemo da će Trgovački sud u Zadru do kraja godine imati presudu, kakvu ne znam, ali će biti. Nakon toga će vjerojatno slijediti žalbe i onda nastaju problemi jer se na Visokom trgovačkom sudu čeka godinama da slučaj uopće dođe na red. Možda su se nadali da ćemo mi otići u stečaj, ali na njihovu žalost to se neće dogoditi. Mi radimo, prodaja ide odlično. Jurjević nam je sa svojom zgradom u tom dijelu išao naruku jer je cijenama s kojima su izišli pomogao da i mi još dignemo svoje cijene, pa ćemo tom razlikom cijena pokriti trošak rušenja konstrukcije – kazao je Predovan.
Obnavljaju se ninske plaže
Velike štete imali su i u Ninu gdje je bujica poplavila stari dio Nina, a uništena su i dva mosta, kao i prekrasne ninske plaže.
– Provedena je javna nabava i 28. kolovoza donesena odluka o izvođaču radova – Spegra Inženjering iz Splita. Sad je mirovanje 15 dana i ako ne bude žalbe, potpisali bi se ugovori do kraja mjeseca i trebali bi početi radovi za Gornji i Donji most. Bile su tri ponude na svakom mostu za vrijednost radova od 10,5 milijuna kuna za Donji most i 15 milijuna kuna za Gornji most, bez PDV-a. Što se tiče ostalih radova, napravili smo projektnu dokumentaciju za zaobilaznicu preko Solane, a s jednim i drugim mostom paralelno ide i sva infrastruktura. Plažu Ždrijac smo sanirali i ove je godine bila u funkciji, za što smo dobili dosta pohvala. Imali smo povećanje broja gostiju ove godine za 6 posto u dolascima i 5 posto u noćenjima. U planu je uređenje Kraljičine plaže od 10. mjeseca do iduće turističke sezone. Prebrodila se turistička sezona, a sad slijedi nastavak obnove velikih šteta koje smo pretrpjeli – ističe ninski gradonačelnik Emil Ćurko.
Ogromne štete imala je i nova zgrada Poliklinike koja se nakon tri desetljeća obnove trebala otvoriti, da bi se 11. rujna u nju sručilo četiri i pol milijuna kubika vode. Saniran je podrum i gotovo cijelo prizemlje, za što je utrošeno pet milijuna kuna koje je Ministarstvo zdravstva dodijelilo za saniranje. Najviše je u rujanskoj poplavi stradala Poliklinika, ali i operacijske sale na Kirurgiji, te su oštećenja pretrpjeli i drugi odjeli, među kojima Transfuzija i ljekarna.
Popisane štete od poplava u Zadarskoj županiji iznosile su 322 milijuna kuna, a pola od toga odnosilo se na štete na infrastrukturi koja je u vlasništvu gradova i općina. Šteta na županijskim cestama bila je oko 17 milijuna kuna. Većina šteta je sanirana, čak je i veliki trgovački centar Supernova obnovljen, pa čak i dodatno proširen novim zdanjem.
Zadar će još dugo pamtiti 11. rujna 2017. godine, kad ga je pogodio povodanj zbog kojeg je bio najkišovitije mjesto na svijetu. Od te nedjelje navečer do ponedjeljka navečer sveukupno je u Zadru palo 285 milimetara kiše. No to nije bio i rekord jer su još veće količine oborina pale na Zadar prije 31 godinu, bilo je to 10. rujna 1986. godine. U rujnu 1986. izmjerena su 352 milimetra oborina u 24 sata. Nažalost, tada je bujica odnijela i žrtvu jer je poginula 6-godišnja djevojčica koju je povodanj povukao u odvodni kanal.