LEGENDA SPORTSKOG NOVINARSTVA O SVOM JE TROŠKU BIO NA DAVIS CUPU U ZADRU Mićo Dušanović: Drago Ćosić je nevin! Pitam se tko ga toliko mrzi da mu je uništio život lažima!

LEGENDA SPORTSKOG NOVINARSTVA O SVOM JE TROŠKU BIO NA DAVIS CUPU U ZADRU

"Drago Ćosić je evidentno nevin! On ništa nije napravio. Pitam se, tko ga toliko mrzi da mu je na ovaj način uništio život" kaže Mićo Dušanović, legenda hrvatskog sportskog novinarstva i bivši Ćosićev kolega na HTV-u u razgovoru za Reflektor Slobodne Dalmacije.

Mićo Dušanović (rođen 1951.) na HTV-u je proveo 42 godine, a u mirovinu je otišao 2016., nakon odrađenih 16 Olimpijada i preko 5000 sportskih prijenosa. Dušanović je među rijetkim kolegama koje s pravom nazivaju novinarskim senatorima od kojih ste uvijek nešto mogli naučiti, koji je u televizijskim prijenosima funkcionirao kao živi sportski leksikon, pogotovo tijekom prijenosa njemu najdražeg tenisa, s kojim smo dijelili emocije pobjeda i poraza od Wimbledona Gorana Ivaniševića do Davis cupa.

Mićo Dušanović danas živi ugodnim životom umirovljenika, daleko od komentatorske kabine i sportskih mikrofona. Iako je prošle godine prihvatio angažman ekskluzivnog komentatora teniskih Grand slam turnira za hrvatski program Eurosporta, nakon sezone i pol program se ugasio, a Dušanović se vratio svojim omiljenim zanimacijama: povremenim partijama tenisa s prijateljima u Oroslavlju i Zagrebu i druženju sa četiri unučice.

S Dušanovićem smo razgovarali u Zadru nakon završetka polufinalnog susreta Davis cupa između Hrvatske i SAD-a. Infarktna završnica i prolaz Hrvatske u finale zahvaljujući fenomenalnom Borni Ćoriću Mićanovića su podsjetili na vrijeme kad je prenosio prvu i zasada jedinu pobjedu Hrvatske u tom prestižnom natjecanju, protiv Slovačke 2005. godine. Dušanović u Zadar nije došao na poziv organizator Hrvatskog teniskog saveza, niti kao gost domaćina SC Višnjik, niti kao gost komentator njegove bivše televizijske kuće koja je imala ekskluzivno pravo prijenosa meča. Došao je o svom trošku, kao zaljubljenik u tenis zajedno sa suprugom i tri dana pratio napete dvoboje na otvorenim terenima Višnjika.

- Bio je to pravi, tipični Davis cup susret, kakvog, izgled, više neće biti, jer su odlučili promijeniti format. Šteta, jer osvojiti Davis cup je nešto grandiozno u masovnom sportu kao što je tenis. Pogotovo za malu zemlju kao što je Hrvatska. Ovo nam samo govori koliko smo talentirani i gdje bi nam bio kraj da imamo sistema. Davis cup za igrače ima posebni naboj, oni u njemu daju sve od sebe, a gledatelji reagiraju kao i igrači. Kad su tako svi zajedno, kad smo svi jedno, onda smo nepobjedivi – kaže Dušanović na početku razgovora.

Možete li komentirati slučaj vašeg bivšeg kolege iz sportske redakcije HTV, Drage Ćosića, koji je nekidan dobio otkaz ugovora o radu pod sumnjom da je, kao glavni koordinator programa, preprodavao ulaznice za Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji?

- Mislim da je katastrofalno to što se dogodilo kolegi Ćosiću. Ne mogu shvatiti da jedna kuća može ovako nešto napraviti prema nekome tko je evidentno nevin. Drago Ćosić ništa nije napravio. Pitam se tko ga toliko mrzi da mu je uništio život lažima, tko mu je objesio metu na leđima?

Što želite reći, da je Ćosiću sve to namješteno?

- Stvari koje mu se pripisuju su nemoguće. Nemoguće je preprodati kartu za finale Svjetskog prvenstva u nogometu, pogotovo ne za nekoliko tisuća eura što se sada govori. Karte o kojima je riječ nikada se nisu ni prodavale, one se podijele određenim ljudima i udruženjima kod svakog velikog projekta. Koliko takve karte vrijede na tržištu bespredmetno je razgovarati jer se ne prodaju, ali to nema veze s Dragom Ćosićem. On je bio šef prijenosa iz Rusije, glavni koordinator emisija iz Moskve i Zagreba. Preprodajom karata sigurno se nije bavio.

Otišli u mirovinu s HTV-a 2016., nakon 42 godine rada. U ove dvije godine HTV je napustilo mnogo mladih i talentiranih novinara, pogotovo iz informativnog, ali i sportskog programa, koji su prešli u konkurentske kuće. Kako gledate na taj ipak veliki odljev novinara s HTV-a?

- Mislim da je riječ o jednom cikličkom procesu karakterističnom za velike kuće kao što je HTV. U njima s vremena na vrijeme dolazi do kriza, možda je i previše ljudi, možda je vođenje lošije, možda će se tek neke stvari pokazati. Kad su kod nas mlađe kolege htjele otići iz sportskog programa uvijek smo ih nastojali zadržati, ali nismo uvijek uspijevali. Neki su smatrali da na HTV-u nisu dovoljno cijenjeni, tražili su da se prema njima bolje odnose, ne nužno da budu bolje plaćeni. Neki su odlazili iz avanturizma, a neki iz zbog bolje zarade. Kod HTV-a na žalost nema toga da nekome tko je brend kuće ponude, recimo, 10 posto manje od konkurencije i tako ga pokušaju zadržati. Ali i to je stvar odrastanja.

Što mislite pod "odrastanje"? HTV je ipak najstarija televizijska kuća u Hrvatskoj.

- HTV se još nije uklopio u kriterije tržišta. Dugo godina su bili jedini, no sada je konkurencija velika i HTV treba proći transformaciju, morat će i on početi dovoditi ljude sa strane ili se više truditi da zadrži postojeće. Mislim da je to proces odrastanja ili će doći u veliku krizu. Sporta u programu ima premalo, gledatelji su zbog toga prisiljeni gledati druge televizijske kuće i programe. Nema više onih sportskih vikenda koja smo voljeli gledati, a ja sam ih osobno uživao raditi. Sport je uvijek vrlo gledan program, pogotovo u kućama koje žive od pretplatnika. Sport je jedan od tri sadržaja koje gledatelji najviše ističu kod ocjene kvalitete programa.

HTV je baš ove godine izgubio prava prijenosa hrvatske reprezentacije, ali i utakmica Lige prvaka. Formula 1 je odavno nestala s programa, a sve je manje i tenisa, skijanja, odbojke...

- Ne znam kako je do toga došlo, kako su tekli pregovori i što sve stoji iza toga, ali izgleda da je HTV za sada na tržištu sportskih sadržaja izgubio bitku.

Bili ste brend sportskog programa, vaši prijenosi tenisa, plivanja, odbojke, hokeja i vaterpola pamte generacije gledatelja. Zašto se HTV tako lako odrekao vaših usluga premda ste još godinama mogli pratiti vrhunska sportska natjecanja?

- To je pitanje za vodstvo kuće, to je stvar politike programa, direktora i šefova. Oni donose programe i brinu o tome jesu li gledatelji zadovoljni ponuđenim. Za mene su, po svemu sudeći, procijenili da sam prestar i da gledatelji ne žele više da radim. Drugog objašnjenja nemam. Jednostavno nisam im više bio dobar.

To mi zvuči nevjerojatno!

- Kad sam odlazio rekao sam da je moja kuća meni dala sve i da ću ja njoj dati sve. Ne ljutim se na nikoga.

Vidite li nekog mlađeg kolegu kao svog nasljednika?

- Nikad o kolegama nisam govorio na takav način. Svako je pomalo sujetan i ima ego pa ne bih ocjenjivao kako tko što radi. Ali svatko tko me pitao za neki savjet, uvijek sam bio spreman pomoći. I da radimo zajedno ako treba, da iskoriste moje iskustvo. Jedna od stvari koju HTV također nema za razliku od sličnih televizijskih kuća vani je ta savjetnička uloga starijih i iskusnijih kolega koji mogu raditi s mlađima. Ali uvijek u četiri oka, nikada o tome nisam javno govorio.

Eurosport vas je prošle godine anagažirao kao komentatora za tenis, odnosno četiri Grand Slam turnira. U međuvremenu se program ugasio, što se dogodilo?

- Vlasnici Eurosporta su Amerikanci koji su kupili prava za Olimpijske igre, četiri Grand slam turnira i Bundesligu. To je jak i skup program kojeg sve zemlje nisu mogle pratiti na svojim platformama. Kad je Eurosport krenuo u Hrvatskoj reakcije su bile iznimno dobre, ali onda je došlo do problema u suradnji s drugim domaćim platformama. Vodstvo kuće se nije uspjelo dogovoriti oko emitiranja programa na drugim platformama i Eurosport na hrvatskom jeziku je nakon sezone i pol ugašen. Šteta za gledatelje, jer će ostati bez prijenosa velikih sportskih događanja i natjecanja.

Imate li novih ponuda? Hoćemo li vas gledati i slušati na nekoj drugoj sportskoj televiziji?

- Nemam, a da ih i ima ne znam bi li ih prihvatio. Naime, ja sam veliki protivnik komentiranja da bi se komentiralo. Ako posao sportskog komentatora usporedite s glumačkim vidjet ćete mnoge sličnosti. Glumci se trude da završe akademije da bi na koncu neke produkcije pokupile ljude s ulice za glavne uloge u nekim serijskim programima. Sportske televizije danas emitiraju milijune sati sportskog programa kojeg treba novinarski pratiti, ali nemaju toliko kvalitetnih ljudi pa ih popunjavaju s ljudima koji nisu novinarski školovani. Ne u smislu novinarskog fakulteta, nego novinarskog drila u sportskim redakcijama. Nekada ste morali 10 godina raditi u sportskoj redakciji da biste dobili priliku komentiranja u živo. Danas prve prijenose rade ljudi nakon pet minuta iskustva, a u takvom ambijentu ja ne mogu raditi.

U svojoj bogatoj karijeri što biste istaknuli kao profesionalni vrhunac i sportski događaj koji nećete zaboraviti?

- Svojim profesionalnim vrhuncem i najvećim novinarskim dostignućem smatram ratni "Program za slobodu" čiji sam bio urednik od 1991. do veljače 1992. godine, odnosno do međunarodnog priznanja Hrvatske. Nakon toga smo vraćeni u sportske redakcije jer smo morali krenuti s pripremama s prvi nastup Hrvatske na Olimpijskim igrama. Uređivanje tog programa bio je veliki izazov, uspjeli smo pobijediti u tzv. "informativnom ratu" i istinu prenijeti našim gledateljima i cijelom svijetu. U tome smo bili velika pomoć našim momcima na bojišnici.

Što se tiče sportskih događaja, sigurno da ne mogu zaboraviti sva četiri finala Gorana Ivaniševića u Wimbeldonu, kako one poraze tako i onu fenomenalnu pobjedu, kao i pobjedu naše reprezentacije u Davis cupu. Bile su tu i brojne plivačke medalje, ali i uspjesi u odbojci koja se nažalost više toliko ne prati a jako je cijenjen sport u svijetu.

Izvještavali ste s 16 Olimpijada, a 17. iz Rija prenosili ste iz studija. Zašto?

- Radio sam prijenose iz studija jer me kuća nije htjela poslati u Rio. Zapravo je tražila da sam platim troškove puta i dnevnica, a ja to nisam mogao, pa sam Rio honorarno pratio iz studija. Da sam otišao u Brazil vjerojatno bih bio među rekorderima po broju prijenosa s Olimpijada od tamo prisutnih novinara.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

TKO ĆE VODITI MJESNE ODBORE U TRI VELIKA ZADARSKA KVARTA? Bore Poštar: "Sudbina Relje je u mojim rukama – evo s kim nećemo surađivati!" O Bilom brigu i Maslini odlučuju nezavisni Marin Pijaca i Mate Zorica

Bore Poštar:
Kvartovske se izbore često naziva malo jačom anketom koja pokazuje gdje je tko pred sljedeće lokalne izbore, ali...
Bore Poštar: "Sudbina Relje je u mojim rukama – evo s kim nećemo surađivati!" O Bilom brigu i Maslini odlučuju nezavisni Marin Pijaca i Mate Zorica