ISTRAŽILI SMO KOLIKO KOŠTAJU NEKRETNINE U GLAVNOJ GRADSKOJ JEZGRI Kvadrat poslovnog prostora na Kalelargi 12.000 eura? Nekima realno, većini - znanstvena fantastika! Agencije za nekretnine tvrde: najveće cijene su 6.500 tisuće eura...

ISTRAŽILI SMO KOLIKO KOŠTAJU NEKRETNINE U GLAVNOJ GRADSKOJ JEZGRI

Visine cijena poslovnih prostora na Poluotoku otprilike se srodne pitanju ima li života izvan Zemlje. Vjerojatno ima, ali kakvog – ne zna se. Poslovni prostori na Poluotoku prodavali su se i kupovali, ali nekad davno. Zadnjih godina, oni koji su se domogli poslovnih prostora u staroj gradskoj jezgri, ako su bili u prvoj zoni: Kalelarga, Stošija, Klaićeva, Četiri kantuna, pa i Varoš, ili su ih koristili sami ili bi ih davali u (unosan) najam. Prodavao je malo tko (osim onaj tko nije bio iz razno-raznih razloga primoran), a shodno tome i kupovalo se malo ili nimalo.

Poznati zadarski ugostitelj, vlasnik ugostiteljskog objekta na Poluotoku i predsjednik županijske Obrtničke komore Stipe Knežević kaže kako je važno razlikovati poslovne prostore u staroj gradskoj jezgri jesu li u vlasništvu privatnih osoba, grada Zadra ili države.

- Njihova vrijednost ovisi o poziciji, odnosno o frekvenciji. "A zona" da je tako nazovemo je prvi red Kalelarge, zatim Klaićeva, od Četiri kantuna prema Narodnom trgu, Forum... Tamo se može postići cijena i do 60 eura po kvadratnom metru mjesečno za najam. Prodaje koliko ja znam ima puno manje i jako je rijetka. Nekad se za kvadrat poslovnog prostora na Kalelargi znala postići cijena od 12 tisuća njemačkih maraka, kasnije se ta cijena pretvorila u euro, pa se kvadrat prodavao i za 12 tisuća eura za kvadrat što je vjerojatno najviša cijena ikad postignuita u Zadru, a slične su cijene postignute još samo u Dubrovniku. Za prostor od 50 kvadratnih metara to bi bio iznos od 600 tisuća eura, što je stvarno velika cifra. Međutim, činjenica je da na tako frekventnim pozicijama rijetko tko prodaje, uglavnom se daje u najam koji je također vrlo unosan. Dosta je poslovnih prostora na razne načine u pretvorbi pretvoren u privatno vlasništvo, što je opet priča za sebe. Ja osobno ne znam nekoga tko bi sad prodao poslovni prostor u frekventnoj zoni. A opet, ukoliko prostor nema štekat za ugostiteljstvo, neisplativ je pa makar bio u frekventnoj zoni. Ono što nam nedostaje je strategija na razini grada, kakvi nam sadržaji i gdje točno trebaju. Da nam se ne dogodi Dubrovnik koji se pretvorio u isključivo u turistički grad. Izgubimo li život po potrebi građana na Poluotoku, dogodit će nam se to isto – kaže Knežević.

S obzirom da je i sam vlasnik ugostiteljskog objekta na Poluotoku – restorana Stipe – pitali smo ga otvoreno: kad bi prodavao (što ne bi) koliko bi procijenio vrijednost vlastite nekretnine?

- Realno oko 3 tisuće eura po kvadratu. Moj je lokal malo "uvučen", ima vlastitu terasu, ali nije na glavnoj ulici i to odmah utječe na cijenu. Ali sve to ovisi o tome tko želi takav prostor i koliko je za to što želi spreman izdvojiti novca – kazao je Knažević.

Njegov kolega, predsjednik Udruženja obrtnika Zadra, trgovac Mladen Malta, kaže kako se obično u užoj gradskoj zoni prodaje ono što nije atraktivno, a ono što vrijedi vlasnici ne prodaju već zarađuju na unosnoj najamnini zadržavajući pri tom vrijednost nekretnine.

- Što se tiče najma, on se kreće od 15 do 30 eura po kvadratu, a prodajne cijene nekretnina... To je već teže odrediti. Ukoliko je netko spreman platiti veći iznos to obično znači da ima novaca i da je spreman na to da će mu povrat uloženog trajati 10 pa i 20 godina. Takvi su primjeri zbilja rijetki, osobno ja ne znam da je netko u zadnje vrijeme kupio neki veći poslovni prostor u gradskoj jezgri. Osobno mislim da je cijena od 12 tisuća eura za kvadrat nerealna. Možda takvu cijenu postiže kvadrat na Stradunu, ali na Kalelargi, to je još uvijek "znanstvena fantastika". Mada ništa nije nemoguće, jer su cijene rastom turizma također išle gore, što ne znači da će doći i do vremena kad će stagnirati, odnosno padati. Omjer ponude i potražnje najbolje bi mogle znati agencije za nekretnine, mada je pitanje koliko i tamo raspolažu valjanim informacijama, a koliko se sve svodi na to koliko je netko spreman platiti za ono što želi – kazao je Malta.

U zadarskim agencijama za prodaju nekretnina i po internet oglasnicima ponuda poslovnih prostora na Poluotoku, u staroj gradskoj jezgri, gotovo je zanemariva u odnosu na broj nekretnina koje se nude za najam. Ono što nije zanemarivo je svakako cijena. U ovom trenutku, na Polotoku se prodaje svega desetak poslovnih prostora, među kojima i jedan hotel. Cijena te nekretnine s pogledom na Sv. Donat od 182 metra kvadratna površine je 975 tisuća eura, odnosno 5300 eura po kvadratu. Najskuplji poslovni prostor u toj skromnoj ponudi je lokal na Forumu čija je cijena po kvadratu 6500 eura, a traži se 294 tisuće eura za 45 kvadrata. U Kampo Kaštelu je cijena nešto niža, ali još uvijek visoka u odnosu na druge lokacije: 3300 eura za kvadrat poslovnog prostora.

- Lokacija i površina diktiraju atraktivnost i cijenu, ali i namjena prostora, jer ugositeljski objekt sa terasom ili odvjetnički ured nemaju istu vrijednost. Sve ovisi o tome je li prostor prizemno, na katu, ima li štekat ili je negdje zavučen. Teško je dati neki prosjek cijene kvadrata na Poluotoku s obzirom na sve te parametre, ali definitivno najskuplja lokacija je Kalelarga, bez obzira na namjenu- kaže Vedran Vinketa iz agencije Idassa.

Za razliku od Poluotoka, poslovne prostore u širem centru grada, pogotovo na Relji ili na Voštarnici, lakše je pronaći. Ponuda je veća, a cijene kvadrata nekoliko puta niže. Prodaje se, primjerice, nekoliko manjih poslovnih prostora od 20ak kvadrata u starom dijelu trgovačkog centra na Relji, a cijena varira od najnižih 1200 eura po kvadratu do 2700 eura. I izvan samog trgovačkog centra cijene su slične pa se, primjerice, za lokal od 120 kvadrata traži 140 tisuća eura.

M. Kalajžić
A. Vučetić Škrbić

slike iz arhive

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije

ZBOG VODOVODNE CIJEVI RATKO BUTERIN NE MOŽE NIŠTA GRADITI U SVOM DVORIŠTU: "Molili su me da ne tužim "Vodovod" dok ne prođe tehnički prijem. Nisam ih tužio, a oni su onda zaboravili na mene i ne žele "skratiti" tu prokletu cijev za desetak metara..."

Već treću godinu Ratko Buterin iz Paljuva čeka izmještanje vodovodne cijevi velikog profila kako bi na svom zeml...
"Molili su me da ne tužim "Vodovod" dok ne prođe tehnički prijem. Nisam ih tužio, a oni su onda zaboravili na mene i ne žele "skratiti" tu prokletu cijev za desetak metara..."