Napadi na liječnike i medicinsko osoblje u hrvatskim bolnicama eskalirali su proteklih godina toliko da se resornome ministru Milanu Kujundžiću neizbježno nameće goruće pitanje i obveza kako ih zaštititi i spriječiti nasilnike u njihovu pohodu. Ministre, dragi, pomozite, odnio je vrag šalu! Jer nije samo riječ o salvama uvreda kojima su izložene jadne medicinske sestre na prijamnim šalterima kao na prvoj liniji bolničke obrane, nego i o teškim fizičkim napadima kakvima su, primjerice, proteklih godina bili izloženi liječnici Opće bolnice u Zadru.
U pojedinim bolnicama može se bez ikakve kontrole ući na odjele i, ne želimo biti zloguki proroci, ali pitanje je vremena kada će se dogoditi novi incident. Stoga smo odlučili provjeriti o kakvim je sve incidentima i situacijama bila riječ i kakvo je stanje sigurnosti u četiri najveće dalmatinske bolnice i, ono što je najbitnije, što se realno može učiniti da se ubuduće spriječe napadi na liječnike i sestre.
ZADAR
Pretprošle srijede, u čekaonici ambulante obiteljske medicine u Molatskoj ulici u Zadru, prvo je verbalno, a potom i fizički napadnuta 29-godišnja medicinska sestra. Muškarac, 62-godišnji pacijent, nezadovoljan svojim tretmanom, prvo ju je izvrijeđao, a nakon toga odgurnuo. Napadnuta sestra, na sreću, nije ozlijeđena, a muškarac je nestao do dolaska policije. Ipak, nakon pet dana je pronađen, priveden i ispitan u zadarskoj policiji. Policija nije pronašla elemente kaznenog djela, već je 62-godišnjak završio s prekršajnom prijavom zbog naročito drskog ponašanja u domeni narušavanja javnog reda i mira.
U zadarskom Domu zdravlja kažu da se temom zaštite svog zdravstvenog osoblja do sada nisu sustavno bavili jer agresivnih napada ovakve vrste nije bilo. Ovo je drugi slučaj u zadnjih nekoliko godina. Međutim, u zadarskoj Općoj bolnici situacija je puno ozbiljnija: u zadnje dvije godine, u toj je ustanovi službeno zabilježeno 30-ak verbanih i čak sedam fizičkih napada na djelatnike. Među njima je i jedan od najbrutalnijih napada na liječnike uopće: zadarski neonatolog dr. Ivica Glavan teško je pretučen u noćnom dežurstvu, kada je na njega nasrnuo psihički bolesnik dok je s Odjela pedijatrije išao prema Odjelu neonatologije. Zadao mu je nekoliko snažnih udaraca šakom u lice, smrskavši mu čeljust, zbog čega je dr. Glavan hitno iste večeri operiran na Odjelu kirurgije. Isto tako, u srpnju prošle godine, na Odjelu zadarske psihijatrije teško je ozlijeđena medicinska sestra koju je, dok mu je davala terapiju, šakom u glavu udario mlađi pacijent. Iako su ozljede koje je zadobila prvotno bile kvalificirane kao lakše, dan poslije pokazalo se da je ipak riječ o teškim ozljedama glave, zbog kojih je nesretna medicinska sestra na kraju završila na odjelu neurokirurgije zadarske bolnice.
Posebno teško stanje bilo je i na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP), službi kroz koju dnevno prođe najviše hitnih pacijenata, gdje su uznemireni liječnici i sestre početkom prošle godine javno tražili zaštitu od napada.
- Verbalni napadi i vrlo ružne uvrede događaju se svakodnevno, a sad smo došli do toga da se prijeti smrću. Mi se od toga više zaštititi ne možemo. Došli smo do toga da većina nas ne spava, da većina ima simptome pritiska u prsima, odnosno velikog stresa i anksioznosti. Naše osoblje je počelo razmišljati o otvaranju bolovanja ili odlasku s ovog odjela na bilo koji drugi gdje će se osjećati zaštićenije i sigurnije. U četiri godine, otkako ovaj odjel postoji, više puta smo se pismeno obraćali za pomoć i tražili zaštitarsku službu unutar odjela, a ne na ulazu u krug bolnice jer to nama nije adekvatna pomoć. U teškim situacijama smo putem tihog alarma obavještavali policiju, ali dok čekate na njihov dolazak, svašta se dogodi - svjedočila je tadašnja voditeljica OHBP, dr. sc. Melanija Ražov Radas. Danas, godinu i pol dana poslije, malo se toga promijenilo. Hitni prijem je u hodniku i čekaonici dobio videonadzor, što je pomoglo u preveniranju brojnih krađa, ali agresivni ispadi i dalje su svakodnevica. Bolnica ima angažiranu zaštitarsku službu, ali na odjelima, gdje su najpotrebniji, zaštitara nema.
- Da se barem na ovim ulaznim odjelima, gdje je najveći priljev pacijenata, osigura zaštitar, to bi puno značilo. Barem u psihološkom smislu. Ljudi u banci vide zaštitara i nitko se ne usuđuje pomisliti napraviti nered, a u bolnici doživljavate divljaštvo koje ne možete ni zamisliti. Jasno je da su ljudi pod stresom, da su to osjetljive situacije, ali da baš svatko može iskaljivati svoje frustracije na medicinskom osoblju, to je nedopustivo. Dok sam bila voditeljica te službe, slala sam dopise, tražila pomoć, prijavljivali smo svaki nemili slučaj koji se dogodio, ali nema puno pomaka, na žalost. Da se nekoga zbog toga primjereno kaznilo, možda bi bilo drukčije. Zato se nadam se da će ova inicijativa s državne razine nešto promijeniti, jer je ovo zaista prevršilo svaku mjeru - kaže nam dr. sc. Ražov Radas, koja je sada voditeljica Odjela za gastroenterologiju. I tamo, kaže, bez obzira što je priljev pacijenata manji nego na hitnom, liječnici često moraju slušati prijetnje i uvrede...
SPLIT
"Ako dobijem karcinom, ti si kriva", "Vidiš li ti, glupačo, koji je meni nalaz, nađi mi termin za pretragu", "J.... ti mater i oca, daj mi termin za pregled", "Dabogda tebi bija potriban likar ka i meni"..., i još mnogo groznih i uličarskih izraza moraju trpjeti medicinske sestre koje rade po bolničkim šalterima, a najčešće su bile izložene ovakvim verbalnim napadima one koje su radile ili još uvijek rade na šalteru Centralnog upisa pacijenata u splitskoj bolnici.
One su na "prvoj liniji fronte" i one su prvi dodir pacijenta s bolnicom. I naravno da svi žele termin za, recimo, MSCT, MR ili neku drugu radiološku pretragu, no sestre mogu dati termin koji im odobri kompjutor. I tada nastaje problem u "glavama" nekih, pa se neprimjereno ponašaju prema onima koji samo rade svoj posao.
U bolnice dolaze ljudi koji su zaista bolesni i kojima je potreban pregled ili pretraga, odmah i sad, ali ima i onih koji iz "pomodarstva" odlaze kod liječnika ili da se u zimskim mjesecima malo "zgriju" u bolnici, te oni koji se i ne odazovu na termine pretrage koje dobiju prilikom upisa. Tako zauzimaju termine onima kojima je pregled zaista potreban, što dovodi do nervoze i nerijetko verbalnih napada na medicinske sestre koje su za to stanje najmanje krive.
Na svu sreću, do sada se nikada nije dogodilo (barem što se ja sjećam) da su neki liječnik ili medicinska sestra u KBC-u Split fizički napadnuti, a želimo vjerovati da će tako i ostati. No, mnogi su bili verbalno napadani, naravno puno više medicinske sestre, jer i "napadači" imaju više respekta prema liječnicima jer se nije lako "likaru zamirit".
Za sigurnost bolničkih djelatnika u KBC-u brinu dva zaštitara, koji imaju i zadatak obilaziti, kako bolnicu na Križinama, tako i onu na Firulama i za sada dobro obavljaju svoj posao. Naravno, najviše obilaze bolničke hitne prijame, gdje se i najviše događaju razni verbalni ispadi. Mnogi će reći je li ipak premalo imati samo dva zaštitara na onoliku bolnicu, ali vjerujemo da u KBC-u Split znaju što rade.
Zbog nedavnih napada na Jordanovcu i u KB Dubrava ministar zdravstva dr. Milan Kujundžić rekao je kako će, ako to bude potrebno, na sve neuralgične točke po hrvatskim bolnicama u kojima ima, kako verbalnih, tako i fizičkih napada, postaviti kamere.
No, sumnjamo da će i te kamere biti od neke koristi za one "budaletine" koji napadaju bolničko osoblje, koje njima ili njima bliskim osobama pokušava pomoći ili ih održati na životu. Dok država, odnosno policija i sudstvo, takve izgrednike ne "rebne", zbog verbalnog napada, prijetnje ili fizičkog napada, na kazne zatvora od nekoliko godina, malo će koristi biti od nadzornih kamera. One će tek biti "nijemi" promatrači onoga što se događa unutar hrvatskih bolnica.
Prema riječima ministra dr. Kujundžića, od 5. siječnja ove godine po novom kaznenom zakonu počinitelji kaznenog djela napada na liječnike ili ostalo medicinsko osoblje mogu dobiti i do pet godina zatvora.
Nadajmo se da nitko u Hrvatskoj neće dobiti takvu kaznu od pet godina zatvora, jer bi to značilo da i nije bilo napada na one koji spašavaju živote i "daju" ozdravljenje. No, ako ipak bude takvih napada, apeliramo na pravosuđe da dobro kazni počinitelje takvih napada, tako da nikome u budućnosti ne bi "na pamet palo" nešto slično.
ŠIBENIK
Šibenska Opća bolnica sigurno je mjesto za sve koji u nju dođu, za pacijente, liječnike i ostale zdravstvene radnike te zaposlenike. Nasilje, fizičko ili verbalno, nije u porastu, a izgredi i napadi poput onih koji su se posljednjih dana dogodili u dvjema zagrebačkim bolnicama, u šibenskoj bolnici nisu zabilježeni. Ravnateljica dr. Sanja Jakelić objašnjava kako je obveza svih da napade i prijetnje, bilo da je riječ o napadu pacijenata i njihove rodbine na liječnike i medicinsko osoblje ili obrnuto, kao i onima između samih bolničkih zaposlenika, prijave Uredu za kvalitetu i unapređenje zdravstvene zaštite, gdje se bilježe kao tzv. neželjeni događaji. Uz to, dodaje Jakelić, svaki tjelesni napad i počinjenu materijalnu štetu bolnica je obvezana prijaviti policiji.
- U 2018. godini u našoj je bolnici zabilježeno 26 neželjenih događaja, od čega je bilo 18 verbalnih napada pacijenata uglavnom prema medicinskim sestrama te osam tjelesnih. Međutim, važno je naglasiti da se svih ovih osam napada odnose na pacijente na Odjelu psihijatrije. To su ljudi koji dođu u pratnji policije zbog agresivnog ponašanja ili se zbog stanja u kojem se nalaze razvija agresivni oblik ponašanja. Pri tomu nije došlo do ozljeđivanja ili materijalne štete, nego je takvo ponašanje naprosto dio kliničke slike tih pacijenata – kazala je Jakelić, koja je prije negoli je postala ravnateljicom šibenske bolnice pet godina vodila bolnički Ured za kvalitetu.
- Najviše verbalnih napada događa se na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu gdje ljudi čekaju i tu se zna razviti neka vrsta agresije, ali ozbiljnijih situacija kakve se bilježe zadnjih dana u nekim bolnicama nismo imali. U 2019. godini, točnije prije nekoliko dana, imali smo prijavljen jedan napad na internoj u kojem je nastala određena materijalna šteta. Radilo se o tomu da je bolesnik zbog svog kliničkog stanja postao agresivan i razbio je umivaonik i neke utičnice. To je prijavljeno policiji zbog materijalne štete, ali druge vrste problema tu nije bilo – ističe Jakelić. Dodaje kako je šibenska bolnica paviljonskog tipa te se u krug bolnice može ući na nekoliko mjesta, a porta ispred upravne zgrade služi za nadzor ulaska automobila, ali ne i ljudi.
Bolnica ima i 19 sigurnosnih kamera koje su postavljene uglavnom ispred ulaza na odjele i u hodnicima, najviše oko psihijatrijskog odjela, ali ih nema na samim odjelima, jer pacijenti se, tvrdi Jakelić, ne smiju snimati zbog zaštite privatnosti.
- Sigurnost u šibenskoj bolnici je dobra s obzirom na naša dosadašnja iskustva, ali ima prostora za popravljanje situacije. Jer, primjerice, ljeti kada su veće gužve na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu ima i više verbalnih napada i ispada pacijenata i rodbine. Bilo je zahtjeva da se tu postave zaštitari, međutim, kako je ipak riječ o sporadičnim slučajevima, za to se zasad nismo odlučili, a ako dođe do nekog većeg incidenta, ionako moramo zvati policiju - rekla je Jakelić, naglašavajući kako se „neželjeni događaji“ posljednjih godina više prijavljuju te se oni unutar same bolnice ispituju i analiziraju kako bi se u budućnosti situacija popravila, prije svega u unapređenju komunikacijskih vještina.
DUBROVNIK
Tragom nedavnih napada na medicinsko osoblje u zagrebačkim zdravstvenim ustanovama, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan kaže kako u toj ustanovi do sada nije bilo drastičnih incidenata:
- Povremeno dođe do oštrijeg razgovora i povišenoga glasa prema liječnicima i medicinskim sestrama i ništa više. Imamo ugrađen videonadzor i procijenili smo da nema potrebe za fizičkim osiguranjem. Inače, iz vremena dok sam bio ravnatelj Opće bolnice sjećam se samo jednog incidenta, ali ni tada to nije bio napad na liječnika. Naime, na Hitnom bolničkom prijamu alkoholizirani je prijatelj istog takvog pacijenta, iz nezadovoljstva, šakom slomio jedno staklo.
Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. sc. Marijo Bekić ističe:
- Gotovo na dnevnoj razini bilježimo verbalne prijetnje pacijenata bolničkim liječnicima. Zbog toga smo se i odlučili na uvođenje zaštitarske službe. Ipak, fizičkih incidenata i napada na liječnike nije bilo - rekao je dr. Bekić i prisjetio se nedavnog događaja u bolničkom kiosku, gdje je neki pacijent nogom udario u prodavačicu te su na intervenciju morali pozvati i policijske službenike.
Ipak, iz odebljeg novinarskog arhiva vadimo događaj od 16. veljače 2000. godine koji je tada bučno odjeknuo ne samo u Hrvatskoj, nego i svim zemljama regije. Riječ je o događaju kada je u ambulanti Odjela infektologije dubrovačke bolnice, narkoman i alkoholičar koji boluje od hepatitisa C, došao na kontrolni pregled. Pacijent iz Metkovića, tada 33-godišnjak, prethodno se liječio u KBC Split te je otpušten uz obvezu kontrole kod nadležnog infektologa u svojoj županiji. S puno strpljenja, liječnica je pacijentu objasnila kako nema indikacija za traženo antivirusno liječenje te da je, naprotiv, liječenje interferonom na kojem je on inzistirao, kontraindicirano, uz dane upute o higijensko-dijetetskim mjerama. Međutim, pacijent je i dalje nerazumno inzistirao na liječenju interferonom. Iznenada je, ničim izazvan, iz džepa jakne izvadio nož te napao i s dva reza po vratu teško ozlijedio goloruku liječnicu! Srećom, zbog intuitivne reakcije liječnice i povlačenja stolice kojom se pokušala obraniti, posljedice tog napada ipak nisu bile tragične. No, liječnica, koju inače poznaju po izuzetno velikom razumijevanju problema pacijenata, još je dugo vremena nosila šal oko vrata kako bi prekrila ožiljke noža koji ju je gotovo stajao života.
O tome govori i reakcija liječnice nakon kirurškog operativnog zahvata kojom su joj kolege sanirale ozljedi:
- Opraštam mu, jer on je zaista bolesnik kojem trebaju pomoć i liječnik!
U dubrovačkim privatnim poliklinikama ističu kako do sada nisu imali težih incidenata te drže kako su postavljeni sustavi videonadzora dostatna zaštita.