Novi kurikulum iz hrvatskog jezika kojeg je objavilo Ministarstva znanosti i obrazovanja izazvalo je buru reakcija u javnosti zbog popisa obaveznih lektirnih naslova za učenike osnovnih i srednjih škola. Objavljeni popis otvorio je polemiku zašto su neki dosadašnji naslovi izbačeni, zašto nema suvremenih autora te koliko će sloboda prepuštena nastavnicima da sami kreiraju popis suvremenih djela uistinu biti moguće provesti pored ionako pretrpane đačke satnice.
Ponukani time odlučili smo provjeriti što čitaju učenici zadarskih osnovnih i srednjih škola. Jesu li na popisu njima omiljenih djela i autora i knjige iz lektire ili radije čitaju naslove koji nisu obaveza u školskom programu.
Gradska knjižnica Zadar ne vodi evidenciju najčitanijih naslova s obzirom na dob korisnika pa podatke o omiljenim djelima među djecom i tinejdžerima nismo mogli dobiti. Zato su nam ponudili listu od deset najposuđivanijih lektira u prošloj godini.
Roman “Lovac u žitu” J.D. Salingera najposuđivaniji je naslov srednjoškolske lektire u 2018. godini, ali prema novom kurikulumu tog djela više nema ni u obveznoj literaturi, a ni na popisu za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka. Nakon njega na popisu najčitanijih naslova su: Antigona (Sofoklo), Stranac (Camus), Povratak Filipa Latinovicza (Krleža), Zločin i kazna (Dostojevski), Don Quijote (Cervantes), Čiča Goriot (Balzac), Hamlet (Shakespeare), Preobrazba (Kafka) i Novela od Stanca (Držić).
Od toga je u novom kurikulu "preživjelo" šest naslova u obaveznom programu za srednju školu i dva naslovu za osnovnu školu, dok su svi drugi naslovi sa starog popisa prešli u neki oblik "dopunske literature".
U dodatnu literaturu za srednje škole tako su prešli Krležin Latinovicz, Cervantesov Don Quijote i Balzacov Čiča Goriot, dok za osnovne škole stvar nije najjasnija jer nije objavljen popis klasičnih svjetskih i hrvatskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka.
Od ostalih obveznih djela hrvatske književnosti za srednjoškolce na novom popisu se nalaze: Prokleta avlija (I. Andrić), Dubravka (I. Gundulić), Gospoda Glembajevi (M. Krleža), Kiklop (R. Marinković), Smrt Smail-age Čengića (I. Mažuranić), Posljednji Stipančići (V. Novak), Prijan Lovro (A. Šenoa), izbori iz poezije S.S. Kranjčevića, Vladimira Nazora, Antuna Branka Šimića i Tina Ujevića te izbor iz novela Antuna Gustava Matoša.
Srednjoškolci će što se tiče svjetske književnosti još čitati Život je san (P. Calderon de la Barca), Patnje mladog Werthera (J.W.Goethe) te izbore iz poezije Charlesa Baudelairea i Francesca Petrarce.
Od deset najposuđivanijih lektira za osnovne škole, na popisu obvezne literature u novom kurikulumu nalaze se samo dvije knjige: “Priče iz davnine” Ivane Brlić-Mažuranić i "Koko u Parizu" Ivana Kušana. Po objavljenom kurikulumu osnovci će u prvom i drugom razredu čitati još Crvenkapicu, Snjeguljicu i Trnoružicu braće Grimm te Carevo novo ruho, Ružno pače i Tratinčicu Hansa Christiana Andresena. U trećem, četvrtom i petom razredu čitat će Čudnovate zgode šegrta Hlapića (I. Brlić-Mažuranić), Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice (M. Lovrak), Koka u Parizu (I. Kušan) te izbore iz poezije Zvonimira Balog i Grigora Viteza. U šestom, sedmom i osmom razredu čekat će ih Priče iz davnina (I. Brlić-Mažuranić), Zaljubljen do ušiju (M. Gavran), Priče iz Vukovara (S. Glavašević), Zeleni pas (N. Mihelčić), Trojica u Trnju (P. Pavličić) te izbor iz poezije Dobriše Cesarića.