“Dok se ne promijeni mentalitet, kultura u Zadru neće napredovati” kazao je učenik gimnazije koji je sudjelovao u istraživanju Kulturne potrebe mladih. Istraživanje koje su proveli doc.dr.sc. Krešimir Krolo, doc.dr.sc. Sven Marcelić i doc.dr.sc. Željka Tonković sa Sveučilišta u Zadru inicirao je Savjet mladih Grada Zadra kako bi detektirali probleme mladih I dali kvalitetna rješenja u rješavanju tih problema.
- Mladi navode kako nisu dovoljno uključeni u rješavanje problema koji ih se tiču te da je ovo istraživanje dobro jer im je netko pristupio i zatražio savjet kako bi se neke stvari promijenile, govori Jurica Bosna, predsjednik Savjeta mladih Grada Zadra dodajući kako će uskoro biti organizirana i panel rasprava na temu dobivenih rezultata ovog istraživanja.
Na predavanju održanom u srijedu u Gradskoj knjižnici, govorio je sociolog Krešimir Krolo koji je sa svojim kolegama provodio istraživanje o kulturnim potrebama mladih 2014. godine i 2016. godine. Posljednje istraživanje održalo se u studenom prošle godine kada je tim sociologa ispitivao učenike dviju zadarskih gimnazija i triju srednjih škola strukovnog smjera kako bi saznali na koji način mladi vide kulturu, kako vide grad i kako se grad odnosi prema njima, koji elementi kulture i kulturnih sadržaja im odgovaraju, a koji ne, u kojem smjeru vide promjene te koji su njihovi problemi i koje bi sadržaje htjeli.
- Problem mladih je što imaju osjećaj isključenosti iz javnih i gradskih sadržaja, pa su tako neki učenici odgovarali da im "nedostaje institucija koje bi se bavile zastupanjem mladih" te da "ima puno talenta koji se sputava i netalenta koji se gura". Mladi kao svoj problem navode i nedostatak sportskih sadržaja, a jedan od problema izostanaka s nekih manifestacija i radionica, a koji imaju učenici prigradskih naselja, jest i nedostatak autobusnih linija s njihovim mjestima stanovanja, govorio Krolo dodajući kako bi srednjoškolci u Zadru voljeli vidjeti kuglanu ili dom za mlade, uglavnom da im se ponudi nešto više od kina i shopping centara.
- Mlade trebamo shvatiti ozbiljno jer dobro primjećuju probleme. Putem metode fokus grupa otkrili smo kako učenici smatraju da su im kazalište i muzeji neraznoliki, te da im je Gradska knjižnica jedina ustanova koja ima pozitivan primjer participativnog sudjelovanja. HNK Zadar i Kneževu palaču istaknuli su kao negativne primjere jer smatraju da trebaju biti fleksibilniji i svoje sadržaje prilagoditi mladima, govori Krolo dodajući kako su kao primjere dobre prakse istaknuli "Nigdjezemsku" i KvartArt".
Srednjoškolci su također izjavili kako su slabo upoznati s budućim Centrom za mlade, ali nakon što im se objasnilo o čemu je riječ u tom projektu, ideja im se jako svidjela. Smatraju kako im odnos s Gradom nije dobar jer "nisu uključeni u ništa" zbog toga što Grad smatra da mladi ne znaju ništa, "iako znamo više nego što oni misle".
- Mladi primjećuju strukturne probleme, te manjak sadržaja, konkretnih prostora i infrastrukture koja bi im omogućila da se konkretnije izraze. Srednjoškolcima je institucionalna kultura nezanimljiva arhaična i neinkluzivna, kazao je sociolog Krolo dodajući kako buduća politika prema mladima mora biti proaktivna, participativna i inkluzivna. Mora uključiti mlade i pokazati da im je stalo, što će im onda dati do znanja da su vrijedni građani ove zajednice.