Teško mi je o tome i govoriti jer se odmah sjetim svoje djece. Želim da ne pate zbog mene... Oboljela sam, mnoge moje kolegice su završile na operacijama, bolovanjima, iscrpljene smo, pod stalnim stresom.
Ako jedna žena u jednoj smjeni mora počistiti 1300 kvadrata učionica, sanitarnih čvorova, sportske dvorane, a po potrebi su tu i vanjski radovi, metenje dvorišta, podrezivanje ruža i još puno toga, pitam vas, kako ostati zdrav?
Što bih poručila nositeljima vlasti koji ne odobravaju nova zapošljavanja? Rekla bih, neka pošalju svoje supruge i kćeri na dva-tri mjeseca da dođu ovo raditi. Pokažite malo više ljudskosti!
Priča je to školske spremačice iz jedne zagrebačke osnovne škole (podaci poznati redakciji op.a.), identična mnogim pričama njezinih kolegica iz cijele Hrvatske na koje se posljednjih godina sručio golem posao čišćenja školskih objekata, ali i izvan njih.
Pomoćno-tehničko osoblje u školama, podsjetimo, osobito je stradalo nakon što je vlada Zorana Milanovića prije pet godina uvela zabranu novih zapošljavanja u javnim službama, a koju su sljedeće vlade do danas samo produživale.
Iako u odluci, uz ostalo, stoji da se nova zapošljavanja iznimno mogu dopustiti na upražnjena radna mjesta zbog prestanka ugovora o radu, u školama, kažu naši sugovornici, to pravilo kao da ne vrijedi. Kada, na primjer, neka od djelatnica ode u mirovinu, većina škola od Ministarstva znanosti i obrazovanja za novo zapošljavanje dobije – odbijenicu.
Sindikalna borba
Sav dotadašnji posao samo se preraspodijeli na postojeći kadar.
– Prošle godine nas je bilo sedam, a nakon odlaska kolegice u mirovinu, Ministarstvo nije odobrilo zapošljavanje nove spremačice. Ostalo je nas pet na punom i još jedna kolegica na pola radnog vremena. Kada se požalimo, čujemo samo da trebamo biti sretne što nismo "outsorsane" – podsjeća naša sugovornica na još jednu blistavu ideju od koje se, barem zasad, odustalo.
Spremačice u školama danas rade uglavnom za minimalac oko tri tisuće kuna, a naša sugovornica, s radnim stažom od 12 godina samo u školi, može računati na najviše 3100 kuna mjesečno.
Da je situacija neizdrživa potvrdilo je i najnovije istraživanje Sindikata hrvatskih učitelja o kvaliteti radnih odnosa u osnovnim školama, otkriva Sanja Šprem, predsjednica SHU-a, koje je pokazalo da danas gotovo polovica spremačica u osnovnoškolskom obrazovnom sustavu (konkretno njih 48,4 posto) čisti više od maksimalnih 750 četvornih metara unutrašnjeg prostora škole po osobi, koliko je propisano Državnim pedagoškim standardom (DPS).
Taj je dokument još 2008. godine usvojio Hrvatski sabor, a prema informacijama SHU-a, da apsurd bude veći, nijedan ministar obrazovanja i vlada još od 2009. godine nisu Saboru podnijeli izvješće o ispunjavanju uvjeta iz DPS-a.
Priča naše sugovornice potvrđuje da je u nekim školama opterećenje spremačica dvostruko veće od norme, a nitko na to godinama ne reagira.
Sindikat je stoga odlučio reći dosta nepoštovanju zakona i pravilnika, a nakon niza dopisa upućenih ministrici obrazovanja Blaženki Divjak, Vladi, Saboru i saborskim odborima za rad te obrazovanje, u kojima traže hitno rješavanje problema uskrata suglasnosti za novim zapošljavanjem na upražnjenim radnim mjestima pomoćno-tehničkog osoblja u osnovnoškolskim ustanovama, pokrenuli su i akciju "Stop iseljavanju, a ne zapošljavanju" koja bi – ako tako odluče tijela sindikata – uskoro mogla rezultirati nizom industrijskih akcija i prosvjeda.
Prvi odgovor sindikat je zasad dobio od saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, a predstavnici SHU-a pozvani su da upravo danas (srijeda, 10. travnja) pred tim saborskim odborom izlože ovaj problem.
– Do prije godinu dana o uskrati novih zapošljavanja u školama govorilo se sporadično, međutim, sada je taj problem eskalirao. Mnoge su škole doslovno paralizirane, nedostaje ne samo spremačica, nego i kuharica, stručnih suradnika, osobito edukacijskih rehabilitatora, a Ministarstvo ništa ne poduzima.
Svi gledamo obrazovanje kroz prizmu učitelja, ali i naše pomoćno-tehničko osoblje je vrlo važan dio sustava. Nema škole u Hrvatskoj koja nema ovih problema, svi mole za pomoć. Spremačice doslovno padaju s nogu. Resorno ministarstvo i Vlada moraju osvijestiti širinu problema i početi ih rješavati – poručuje Sanja Šprem.