ZADARSKA NABISKUPIJA OBNAVLJA TRADICIJU STARU 576 GODINA Pažani će nakon 74 godine opet ići u procesiju za Svetim Trnom iz Kristove mučeničke krune!

ZADARSKA NABISKUPIJA OBNAVLJA TRADICIJU STARU 576 GODINA

Esse de corona Domini” odnosno "jest s krune Gospodinove" riječi su kojima su čak tri crkvena vizitatora tijekom srednjeg vijeka potvrdila autentičnost Svetog Trna kojeg benediktinke Svete Margarite već sedam stoljeća brižno čuvaju unutar zidina svoga samostana u gradu Pagu. Uz onaj u Parizu i Rimu, trn koji se čuva u Pagu jedan je od samo tri sačuvana trna s Kristove krune koju je, prema predanju, imao na glavi tijekom muke i smrti na Golgoti.

Pažani su svoju relikviju stoljećima slavili procesijom početkom svibnja, ali je taj jedinstveni događaj prije 74. godine ukinut jer nisu više mogli dobiti dozvolu od strane komunističkih vlasti. Iduće subote, 4. svibnja, Pagom će nakon dulje od sedam desetljeća opet proći kolona svećenika i vjernika u čast i slavu relikvije koja je prije 576 godina dospjela na Pag.

Sveti Trn je 1443. godine u Pag donio benediktinac fra Ivan Tutnić kao zavjetni dar svojoj sestri koludrici Mariji. Vraćajući se iz Svete zemlje u ruke mu je dospio jedan trn s Kristove krune koji je poklonio sestri na njenom svečanom monaškom zavjetovanju u paški benediktinski samostan. Kada je relikviju donio u Pag u javnoj ispravi je zabilježeno na koji način je došao do nje i kako će se u Pagu u buduće štovati kult Svetog Trna. U duhu sa svjedočanstvom Pažani su stoljećima održavali tradiciju i s tom dragocjenom relikvijom organizirali procesije po čitavom gradu. Sve do 1945. godine kada im komunističke vlasti uskraćuju dozvolu.

- Vjerodostojnost relikvije Svetog Trna u gradu Pagu posvjedočena je javnom ispravom. Naime, mnoge relikvije koje potječu iz srednjeg vijeka najvećim se dijelom baziraju na tradiciji. Na sreću grad Pag, kada je u pitanju relikvija Svetog Trna, ima o tome pisano, vjerodostojno i javno svjedočanstvo. Svečana javna isprava, napisana je izvorno na pergameni, no nažalost je netragom nestala početkom 20. stoljeća i do danas nije pronađena. Ali mudri paški oci su odlučili da Pag dobije općinski službeni diplomatarij (zbirku važnih gradskih isprava) i tada je u kodeks paških isprava ušla i isprava relikvije Svetog Trna, kaže povjesničar izv. prof. dr. sc. Miroslav Granić sa Sveučilišta u Zadru o dokumentu u kojem je zapisan dolazak relikvije Svetog Trna u Pag.

Još jedan dokaz vjerodostojnosti je i potvrda vizitatora koji su tijekom srednjeg vijeka svraćali u Pag. Crkva je nakon Tridentinskog sabora reformirala svoj ustroj i po katoličkom svijetu poslala apostolske pohoditelje tzv. vizitatore, crkvene prelate s najvišim papinskim ovlastima. Imali su nadležnost kontrolirati crkve, obrede, relikvije, štovanja, izdavati čak i osude. Po katoličkim crkvama pronašli su mnogo predmeta i stvari koji su isključili iz službenog crkvenog štovanja, a smatrali su se relikvijama.

- Ako ne bi mogli utvrditi vjerodostojnost relikvije maknuli bi je iz upotrebe. U Pag su tijekom vremena došla tri vizitatora, u različitim vremenskim razmacima i sva tri su jednako rekla “Esse de corona Domini” i sva tri su bila jednoglasna u prosudbi paških svetinja: Gospa od Starog grada, Sveti Križ i Sveti Trn, priča profesor Granić. Pažani su s velikom pobožnošću štovali presvetu relikviju i 1788. godine ishodili službenu potvrdu Svete Stolice, najviše apostolske vlasti, da se 4. svibnja može štovati blagdan Svete krune.

- To je još jedan od dokaza autentičnosti relikvije Svetog Trna, jer ako je Sveta Stolica sumnjala u vjerodostojnost relikvije, zašto bi ju onda potvrdila. Potvrdila ju je upravo zato što je zauzela stav i uvjerila se putem javnih isprava da se radi o vjerodostojnoj relikviji, ističe profesor Granić.

Pažani su 1935. na najsvečaniji način obilježili 500. godišnjicu dolaska Svetog Trna u Pag, bila je to najveća manifestacija u povijesti povezana s relikvijom. A koliko je Sveti Trn povezan s Pažanima ispričao nam je don Dario Tičić, rođeni Pažanin i odličan poznavatelj štovanja te dragocjene relikvije na otoku.

- Na blagdan svetog Marka evanđelista obavljao se blagoslov polja i Pažani su predvođeni svojim kaptolom nosili Trn u procesiji blagoslova paških polja. U crkvi Presvete Trojice pred relikvijom bi se slavila završna sveta misa, a Pažani su pogledavali Trn i prema njegovom izgledu procjenjivali kakav će biti godišnji urod. Ako je Trn bio uspravan i svjež znali su da će godina biti plodna, a ako je bio iskrivljen i smežuran, da će godina biti loša, govori don Dario napominjući kako se obnavljanje štovanja Svetog Trna želi senzibilizirati javnost o blagu kojeg Hrvatska, odnosno benediktinke, čuvaju, ali i kako se žele solidarizirati s francuskom crkvom koja je pretrpjela velike gubitke zbog požara u crkvi Notre Dame.

- Godinama smo čuvali uspomenu na Svetu Trn, ali se jednostavno nismo snašli u štovanju relikvija svetaca. Obnovili smo štovanje koje pada u 700. godišnjicu samostana benediktinki. I prošle godine je bilo ideja da se oživotvori, a veliki inicijatori i poticatelji ponovnog štovanja Svetog Trna bili su papinski Viteški red Svetog groba koji se posebno zanimao za štovanje i čuvanje Svetog Trna u Pagu. Oni su čuvari Kristove krune u katedrali Notre Dame u Parizu, te čuvari Svetog Trna u Rimu u bazilici Sv. Križa Jeruzalemskog, ujedno i jedinim mjestima na svijetu gdje se čuva relikvija Svetog Trna. Tako se jedan Pag, stavlja uz bok Parizu i Rimu, ponosno govori don Dario.  

 

Sestra Benedikta Halilović, predstojnica ženske benediktinske zajednice u Pagu koja sedam stoljeća čuva Sveti Trn u svom samostanu, ističe kako su se koludrice znale u teškim trenucima moliti pred Svetim Trnom.
- Vlasnice i čuvarice značajne relikvije su u teškim vremenima molile pred Svetim Trnom. O njegovoj moći svjedoči događaj koji se zbio za vrijeme Drugog svjetskog rata, točnije 14. prosinca 1944. godine. Tog je dana na Pag s mora bilo usmjereno čak 18 topova i tada je samostanska crkva bila znatno oštećena. Krov je gotovo u potpunosti stradao i brojni dijelovi samostana su bili urušeni, no relikvija je ostala  u potpunosti netaknuta, ispričala je sestra Benedikta.
Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije