"Spremni smo. Motrimo svaki plamen!" kaže Boris Jović, zapovjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije, koja će se od ove sezone na "orwellovski" način obračunati s prijetećim požarima.
Svaku iskru na zadarskom području prati sustav od 11 novih kamera za ranu detekciju požara, koji se temelji na primijenjenoj umjetnoj inteligenciji "OIV Fire Detect Al".
Dio je to mreže sustava od 86 kamera koje su postavljene na 43 lokacije u Hrvatskoj koje su stručnjaci identificirali kao najugroženije u smislu rizika od izbijanja požara. Njima se upravlja iz četiri županijska operativna centra – Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika.
Novi moderno opremljeni Centar za praćenje požara postavljen je ove godine u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Zadar, gdje su zaposlene četiri osobe na 24-satnom dežurstvu. Sustav prima informacije s područja čitave Zadarske županije, upućuje pripadnike svih profesionalnih i dobrovoljnih postrojbi na intervencije i koordinira njihovo djelovanje na terenu.
Širenje požara
– Novi sustav videonadzora služi ne samo otkrivanju i prevenciji, nego i praćenju razvoja širenja požara. Mogućnost zumiranja kamera tolika je da se može uočiti svaki plamen u županiji, čime je hitnim službama i vatrogascima omogućeno pravodobno uočavanje požara, procjena vrste i razmjera požara. To je neizmjerno važno kod brzine reakcije na požar i procjene treba li aktivirati zračne snage. Prošle godine na taj smo način u ranoj fazi spriječili širenje velikog požara u Kožinu kod Zadra. Procijenili smo potrebu za zračnim snagama i aktivirali kanader koji je odmah krenuo u gašenje – kaže Jović.
Osim kontrole preko kamera, sustav ima i svojevrsno automatsko prepoznavanje potencijalnih požara. Kad kamera uoči dim, moguće je s velikom preciznošću utvrditi lokaciju gdje je vatra izbila. Sustav ima i noćni model rada, kada se izbijanje vatre također lako uočava.
Istim projektom obuhvaćena je ugradnja GPS opreme za praćenje i navođenje vatrogasnih vozila, što omogućuje direktnu kontrolu i nadzor nad širim područjem županije. Uz mogućnost aktiviranja vatrogasnih postrojbi po potrebi, nadzornik videosustava ima i mogućnost direktnog kontakta s djelatnicima Hrvatskih šuma, koji na terenu imaju promatračnice te u slučaju potrebe mogu obaviti provjeru terena.
– Sustav je izrađen zajedničkim snagama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB), državne tvrtke Odašiljači i veze (OIV) te Hrvatskih šuma. Infrastruktura OIV-a iskorištena je za razmještaj nadzornih kamera, a softversku komponentu razvili su stručnjaci s FESB-a. Na ovaj način pod nadzorom imamo gotovo cijeli teritorij županije i otoke – govori Jović dok se na velikom ekranu iza njegovih leđa prikazuje stup sivog dima iznad makije. Sve do tada dva velika ekrana bila su podijeljena u niz manjih ekrana koji u realnom vremenu prikazuju ono što kamera vidi, od Velebita do Dugog otoka, od Privlake do Pakoštana. Kad izbije negdje vatra, na najvećem ekranu se pojavljuje krizna lokacija, a zapovjednik Jović preuzima stvar u svoje ruke i koordinira akciju gašenja.
– Riječ je o manjem požaru na šibenskom području, odnosno na granici između Zadarske i Šibensko-kninske županije. Kolege smo već obavijestili i oni sada provode daljnje mjere da požar bude na vrijeme ugašen – upućuje nas Zdenko Knežević, voditelj preventive, pokazujući kako funkcionira nadzorna kamera. Svaka postavljena kamera, ističe, snima pod kutom od 180 stupnjeva, a na ekranu se to prikazuje kao "feta" sira, tako da se u svakom trenutku zna u kojem smjeru je kamera okrenuta i što snima.
Veliki domet
– Mi iz ovog centra možemo upravljati kamerama, znači da svaka može snimiti površinu u radijusu od 360 stupnjeva. Domet kamere je dosta velik, a u kombinaciji s promatračima na terenu, svaku sumnjivu situaciji ili izbijanje požara brzo detektiramo – dodaje Knežević.
Uz Jovića i Kneževića, dio nadzornog tima čine Marino Vuković, dežurni operativac, i Dominik Bratović, djelatnik za nadzor videosustava, sezonsko zaposlen kao predstavnik Hrvatskih šuma. Njihov zadatak samo naizgled izgleda jednostavan: sjedenje ispred računala i praćenje slika s videokamera. No njihova prava zadaća je koordinacija, ponekad desetak sudionika u hitnim situacijama, kad se traži pribranost, racionalnost, brzina reakcije i maksimalna efikasnost. Iskustvo je zato vrlo važno, a suvremena tehnologija je dobrodošao alat kojim sprječavaju razmjere mogućih katastrofa.
– Mi posjedujemo bazu podataka o svim infrastrukturnim sustavima na našem području: cestama, energetskim kabelima, vodovodnim mrežama, dalekovodima, minskim sumnjivim područjima i sl. Prateći razvoj požara na nekom području, koordiniramo vatrogasne jedinice na terenu na način da ih upućujemo kuda im je najlakše pristupiti požarištu, ili u slučaju angažmana zračnih snaga tražimo od HEP-a da isključi neke dalekovode pod visokim naponom, odnosno da jedinice na terenu upozorimo ako se požar proširio na minski sumnjivom području. Također, koordiniramo druge hitne službe. Primjerice, ako kanader treba uzeti vodu za gašenje, ali se na tom dijelu nalazi puno plovila, zovemo pomorsku policiju da iziđe na teren i očisti zonu za slijetanje, odnosno uzimanje vode. Ili, ako je potrebna evakuacija ugroženog stanovništva, navodimo vozila hitne pomoći i slično. To su samo neke od naših aktivnosti kojima se upravlja iz ovoga centra i zbog čega je naša odgovornost jako velika – navodi zapovjednik Jović.
Zato se svaka komunikacija snima, a snimke pohranjuju. Ne samo da bi se u slučaju pogreške tijekom intervencije ili koordinacije mogla utvrditi pojedinačna odgovornost, nego da bi se iz često puta složenih i teških situacija sutra moglo nešto naučiti, a naučeno primijeniti u sustavu praćenja i koordiniranja. Sve s ciljem da bude bolji.
Zadarski vatrogasci rade i na ustroju učinkovitijeg sustava angažiranja zrakoplova kod dojave požara. Prošle je godine desetero djelatnika prošlo obuku za prijevoz i desantiranje na nepristupačnom terenu upotrebom helikoptera, a petorica tečaj za osposobljavanje voditelja intervencija za navođenje zrakoplova.
Nova oprema
Uza sve to, sezonski vatrogasci su prošle godine dobili u potpunosti novu opremu, od protupožarnih odijela, preko novih vatrogasnih cijevi do naprtnjača za vodu.
– Nekoliko DVD-ova ove je sezone nabavilo vozila, a u postupku smo nabave i jednog šumskog vozila. Preko Ministarstva poljoprivrede treba doći i jedan pick-up – kaže Jović.
Na području Zadarske županije djeluju četiri javne vatrogasne postrojbe s oko 160 profesionalaca. Taj broj se tijekom ljeta udvostruči sa sezonskim vatrogascima. Ukupno 170 "sezonaca" rasporedit će se u 43 dobrovoljna vatrogasna društva s oko 400-injak vatrogasaca.
Zadarski vatrogasci u prosjeku imaju od 800 do 1000 intervencija godišnje, a prošle je zabilježeno čak 2039. Godina prije, 2017., bila je jedna od najkatastrofalnijih u povijesti vatrogasne zajednice Zadarske županije. Zadarski gasitelji imali su čak 4000 intervencija, a u pamćenju će im zasigurno ostati 20. kolovoza, kada je diljem županije buknulo 30 požara.
Kako navodi Jović, ono što je posebno dobro ove godine jest to što je vojni dio upravljačkog sustava na istom mjestu gdje je i vatrogasni u Divuljama, iz kojeg će se nadgledati svaki pedalj obale i priobalja.
– Iz novog Situacijskog središta u Divuljama od ove se sezone u realnom vremenu može nadzirati stanje na požarištima diljem obale. Glavna razlika u odnosu na prošlu godinu jest ta što ćemo sada moći u realnom vremenu pratiti i djelovati prilikom našeg zahtjeva za dodatnim snagama, kako zračnim, tako i kopnenim – navodi vatrogasni zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice. Novost u ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni je i angažman aviona Pilatus PC-9M iz sastava Obalne straže za izviđanje te uključivanje besposadnog zrakoplovnog sustava "Orbiter 3" za rano otkrivanje požara i prijenos podataka u realnom vremenu u Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama.
Za poručnicu Anamariju Ćurković ova će sezona biti prvo "vatreno krštenje" jer se kao kopilotkinja prvi put nalazi u dežurstvima na Zemuniku za protupožarnu sezonu.
– Ispunjava me što sudjelujem u nadasve humanim misijama, učim od vrhunskih pilota i mentora te spremno iščekujem prva djelovanja i angažman kao član posade na helikopterima Mi8 MTV", izjavila je poručnica Ćurković.
Hrvatska kopnena vojska "ojačat" će protupožarnu sezonu s 200 pripadnika u spremnosti za intervencije na požarištima, kao i dodatnim snagama, dok Hrvatska ratna mornarica osigurava desantni brod minopolagač (DBM), desantni jurišni brod (DJB) te dvije gumene brodice.
Oprema: Na raspolaganju i avioni
Zadarska vatrogasna postrojba inače posjeduje: četiri zapovjedna vozila, četiri navalna vozila, četiri autocisterne, šest šumskih vozila, tri kemijska vozila, dva tehnička vozila, jedno teretno vozilo, dva kombi vozila, jedno vozilo s ljestvama. Sva vozila opremljena su sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi.
Protupožarna eskadrila u sastavu je 93. zrakoplovne baze u Zemuniku pokraj Zadra. Na raspolaganju ove sezone ima 12 protupožarnih aviona – šest Canadaira CL-415 i šest Airtractora AT-802, te još dva helikoptera Mi-8 MTV za gašenje požara i prijevoz vatrogasaca i opreme do požarišta.
Kako to radi
– Sustav ima mogućnost automatskog prepoznavanja potencijalnih požara. Kad kamera uoči dim, moguće je s velikom preciznošću utvrditi lokaciju gdje je vatra izbila.
– Sustav ima i noćni model rada.
– Ugrađena je i GPS oprema za praćenje i navođenje vatrogasnih vozila, što omogućuje direktnu kontrolu i nadzor nad širim područjem županije
Zadarski vatrogasci
800 do 1000 intervencija godišnje
2039 intervencija imali su prošle godine
4000 intervencija imali su 2017. godine
30 požara u jednom danu je rekord od 20. kolovoza 2017. godine