Na ovom slučaju ogledaju se brojne slabe točke hrvatskog turizma, od neopravdane skupoće do nesigurnosti
Nedavno je u Malinskoj u naletu glisera od 500 konjskih snaga poginula mlada Austrijanka Verena Heinz, koja je s ocem ronila oko 200 metara od obale.
Takve se nesreće, na žalost, događaju svakog ljeta, ali nekoliko elemenata unijelo je zabunu i zgrozilo javnost, piše Slavenka Drakulić za Jutarnji list.
Iako se o tragediji mnogo pisalo, brojni su detalji ostali sporni ili nepoznati, čak i tjednima nakon nesreće. Zabunu je u prvom redu izazvala izjava Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je izvijestilo da je austrijska državljanka V. H. tragično stradala “na poziciji 300 metara od obale”. Riječ je o plaži na kojoj je u trenutku nesreće bilo puno kupača, dakle očevidaca. Prijatelji poginule djevojke i njezin otac odmah su posvjedočili da su njih dvoje ronili znatno bliže i da su bili propisno obilježeni bovom promjera jedan metar kojoj plovila ne smiju prići na manje od 100 metara.
Oboje su, naime, instruktori ronjenja s iskustvom iz cijelog svijeta. Ovo je ključno za utvrđivanje krivnje osobe koja je upravljala gliserom, koji ne smije prići obali na bliže od 300 metara. Ako se nesreća dogodila bliže plaži, nema olakotnih okolnosti za počinitelja. Međutim, Ministarstvo je sugeriralo izjavom i time unaprijed prebacilo odgovornost na žrtvu, koja je po tome ronila predaleko. To je izazvalo sumnju na nepristranost kod oca djevojke, drugih svjedoka, ali i javnosti. Dodatnom potragom, poduzetom zbog napisa u ovom listu, pronađeni su ključni dokazi koji govore u prilog tvrdnji oca i svjedoka nesreće da su ronili bliže obali.
Problem s ovom plažom - kao i mnogim drugim na Jadranu - je da neodgovorni glisiraju preblizu obale, a nitko ih ne kažnjava. Uz to, plaža u Malinskoj ima i bar koji toči alkohol, pa se, kako se tuže kupači, gliseri vežu točno ispred bara, vozači piju alkoholna pića i onda sjedaju u glisere i na jet ski jurilice.
U suđenju će blizina obali imati ključnu ulogu. Obrana će tvrditi da su morske struje mogle odvući dokaze bliže obali - dok će optužba ustrajati na svojoj procjeni i profesionalnosti žrtve. No, drugi ključan element u procesu bit će brzina kojom je gliser od 500 konjskih snaga naletio na žrtvu. “Gliser je napravio krug oko njih, išao je jako brzo. Činilo se da će proći dalje, ali krenuo je prema djevojci”, kaže jedan svjedok. Koliko je blizu gliser vozio oko vidljivo obilježenih ronilaca? Zašto je naglo promijenio smjer? Koja je to brzina bila? O tome za sada nema službenih izjava.
I na koncu, tko je počinitelj? Prema izjavi Ministarstva, riječ je o državljaninu Republike Hrvatske za kojeg je testiranjem utvrđeno da nije bio pod utjecajem alkohola. Dalje informacije govore o 25-godišnjem Zadraninu koji je gliserom upravljao u pratnji 19-godišnjaka. I dok se u izvještaju navode inicijali žrtve, inicijali počinitelja nisu navedeni. Izostavljanje inicijala vrlo je neuobičajeno. Kako to da je ostao anoniman i je li to znak da štitimo “naše”? Obično novinari brzo, legalno ili ne, “provale” imena počinitelja, objave fotografiju, intervju s majkom, susjedima itd. - često i pretjerujući s osobnim detaljima koji pak mogu poslužiti za manipulaciju osjećajima čitatelja.
Stoga ispada čudno da ni mediji ne raspolažu nikakvom informacijom o počinitelju. Naravno da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, ali anonimnost ovog počinitelja bode oči do te mjere da već predstavlja pljusku u lice javnosti i pojačava sumnju na ispravnost istrage, a time i pravne države. Komentari o anonimnosti su, ustvari, najbrojniji i najogorčeniji jer je logično da se čovjek pita je li pravda za sve jednaka. Još se jednom pokazuje da je netransparentnost jedna od najvećih zapreka povjerenju u pravnu državu, pogotovo nakon sramotnog “slučaja Horvatinčić”, u kojem su također stradali stranci, piše Slavenka Drakulić za Jutarnji list.
Na ovom slučaju ogledaju se brojne slabe točke hrvatskog turizma, od neopravdane skupoće, nesigurnosti i nezaštićenosti turista izloženih divljanju lokalaca do spore prve pomoći i zagonetnih službenih istraga. Uz to, ove su godine napadi na turiste učestali, spomenimo samo nedavno premlaćivanje Francuza drugačije boje kože u Splitu, koji, usput rečeno, broji 30.000 manje turista, i tri ubojstva nožem samo prošlog mjeseca. Stvarno - kako to?
Iz nemoći i jada da nešto promijenimo, došli smo do ruganja samima sebi. Riječima repera Vojka V.:
Ja san preselia na selo da iznajmljujem stan
lani mi je turista bilo cilo lito
ove godine prominia san plan
diga cijenu dvista posto i odjednom nema nikog
Kako to, kako to, kako to
kako to, kako to, kako to...
Kava mi je jeziva, mliko mi je strašno
čaše su mi oprane slabo ili nikako
u mom kafiću svaki dan je prazno
samo ja i rođak igramo na pikado
Kako to, kako to, kako to
kako to, kako to, kako to...
Otvoria san fast food pored fast fooda
spiza mi je lošija, al’ cijene su mi veće
šunka mi je smeće, a bublica je suha
svi jedu njihov topli, a moj niko neće
Kako to, kako to, kako to
kako to, kako to, kako to