Gužva je na rivi. Ribari unose kašete na ribarice, viljuškar ih doprema do bitvi, hladnjače se mimoilaze s bagerima. Nešto niže uz rivu je privezana velika maona koju dva bagera nemilice trpaju, dok jedan za drugim od vrha brda cestom stižu prekrcani kamioni s gromadama kamenja. Rujan je i prži kao da je početak osmog, ali nitko se ne žali. Na gradilištu je dvadesetak radnika, radi se "tuta forca", dnevni napredak se može pratiti golim okom. Iz dana u dan ovdje u Veloj Lamjani, na sjeverozapadnoj strani otoka Ugljana, iz mora izrasta najveća ribarska luka na Jadranu. Ne samo na ovoj našoj, istočnoj obali. Kada za godinu dana bude dovršena, bit će to najveća, najmodernija i najfunkcionalnija ribarska luka s obje strane Jadrana.
- Na gradilištu smo već šest mjeseci. Većih problema nema, osim vremena. Ovog ljeta nije bilo zabrane radova jer smo daleko od turističkih zona pa se radilo cijelo ljeto, na preko 35 stupnjeva. Ali zato imamo što pokazati, napravilo se puno toga. Radovi su terminski potpuno usklađeni - izvještava nas Vedran Vitlov, mladi diplomirani inženjer građevine, Kaljanin, u ulozi zamjenika voditelja gradilišta iz "Kali gradnje", lokalne tvrtke kojoj je povjerena izgradnja 30 milijuna kuna vrijedne investicije proširenja i modernizacije jedne od naših najstarijih ribarskih luka.
Koža poput katrana
Koža mu je kao katran, na glavi crvena zaštitna kaciga i fluorescentni prsluk na ramenima. Pokazuje nam betonske pilote u moru i debele čelične nosače na koje će uskoro doći završni betonski sloj, "poklopac" nove rive. Sve izgleda u najboljem redu, na svakoj točki gradilišta vide se promjene, što je posebno drago maloj delegaciji funkcionara koji su se pridružili novinarskom obilasku gradilišta. S nama su zadarski župan Božidar Longin, načelnik Općine Kali Marko Kolega i Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar, državne tvrtke preko koje se sve ovo financira. Kad se spomene status Lamjane, on odmah podiže ljestvicu...
- Kažete da će biti najbolja ribarska luka na Jadranu? Luka u Veloj Lamjani, zajedno s ribarskom lukom u Gaženici, dio je istog sustava ribarske infrastrukture koja će odrediti budućnost razvoja ribarstva u Hrvatskoj. Kad i ona bude izgrađena, takvu ribarsku infrastrukturu neće imati nitko na Mediteranu! I što je najvažnije, sredstva za ovu investiciju osigurali smo iz europskih fondova. Točnije, nepovratnih sredstava je 85 posto, a ostatak financira Ministarstvo poljoprivrede - hvali se Škifić.
Zvučalo to nekome pretjerano ili ne, dok prolazimo gradilište i pratimo objašnjenja što se sve u Lamjani radi i što će tu sve biti, kao i u Gaženici, kad shvatite kontekst, teško je ne složiti se s ocjenom da se radi u infrastrukturnom smislu o kapitalnim projektima za budućnost hrvatskog ribarstva.
Bit će ih sedam
Ovakvih sličnih ribarskih luka, nešto manjih kapaciteta, planirano je čak sedam na potezu od Istre do Prevlake, ali u Lamjani će biti najveća. Razloga za to je više nego dovoljno: u ribolovnim zonama Zadarske županije izlovi se godišnje oko 58 posto od ukupnog ulova plave male ribe u Hrvatskoj, oko 50 posto ukupne ribarske flote nalazi se na ovom području, a ostalih 50 posto raspoređuje se na šest ostalih ribarskih luka. Kaljana je tu najviše, oni imaju oko 35 velikih ribarica i koća, a u Lamjani i Gaženici, dnevno se veže više od 50-60 ribarskih brodova. Zato se i nova ribarska infrastruktura gradi na zadarskom području, zato što je Zadar centar hrvatskog ribarstva i najveći centar proizvodnje uzgojene bijele i plave ribe te ulova plave ribe u Hrvatskoj. Na zadarskom području su, uostalom, i sjedišta najvećih hrvatskih tvrtki za proizvodnju i ulov ribe, od Adrisova Cromarisa do Kali tune u japanskom vlasništvu, koja baš tu u Veloj Lamjani, ima svoje velike pogone...
- Radi se 162 metra nove operativne obale za privez velikih brodova. Istovremeno produljuje se mul za nekih 30 metara koji će privezište štititi od juga. Tako će se moći uz novu rivu privezati 40 do 50 velikih ribarica i brodova, potpuno zaštićeni od svakog nevremena. Drugo, odmah u produžetku nove rive gradi se nova obala za prihvat manjih brodova u dužini 120 metara, odnosno pomoćnih čamaca, tako da se u luci ne stvara gužva. Preko puta nove rive radi se još jedna operativna obala duga 70 metara s mulom za prihvat većih brodova te manja obala za pomoćne brodove. Na samom kraju uvale, dolje u dnu, gdje je duboko muljevito dno, napravit ćemo veliku operativnu površinu za ribare gdje će moći deponirati, krpati i popravljati mreže, svoje ribarske alate i druge stvari. Sve će biti uredno i posloženo, ribari će imati više mjesta za sebe i svoje potrebe, ovdje će se moći raditi cijeli dan i noć, a da nitko nikome ne smeta... - nabraja načelnik Marko Kolega, do grla uronjen u problematiku luke koja će njegovom mjestu donijeti veliku koristi. Najprije, ribarice koje se sada vežu u mjestu premjestit će se na drugu stranu otoka, a rasterećenjem obale u mjestu, uvale će se otvoriti lokalnom stanovništvu za uređenje, kao nove šetnice, plaže, kupališta, privezišta...
Svi dobivaju
- Izgradnjom nove ribarske luke svi dobivaju: ribari, otok Ugljan, Kali, mještani... Lamjana je već odavno otočna industrijska zona, a u nastavku ove nove luke, napravit ćemo jednu manju gospodarsku zonu, koja će prije svega biti servisna zona za ribare, gdje će moći imati svoje hangare za pohranu ili hladnjače, ako im bude trebalo. Ovo je prvi, ali veliki korak, a kasnije će ići detalji - nastavlja svoje izlaganje načelnik Kolega.
Produžuje se riva s jedne i druge strane obale ove prirodno zaštićene uvale, ali proširuje se i obala. Nasulo se more nekih desetak metara za novu cestu tako da će operativnost luke biti kudikamo veća nego što je sada. U idućem koraku, osim nove gospodarske zone, proširenje svojih proizvodnih kapaciteta najavljuje i Kali tuna. Samo se ne zna kakvi su planovi remontnog brodogradilišta Nauta Lamjana. Nakon što je prošlo stečajnu krizu prije nekoliko godina, danas više služi kao veliko parkiralište na moru, odnosno obali, jer neke vidljive aktivnosti baš i nema...
Obilaskom Lamjane posebno je zadovoljan župan Longin, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar. Kada je bio u kampanji za župana neprestano je isticao kako su njegovi ključni ciljevi dovršetak izgradnje nove luke u Gaženici i stavljanje svih njenih kapaciteta u punu funkciju, posebno naglašavajući izgradnju sustava ribarskih luka. Nova zgrada putničkog terminala je završena i predana koncesionaru na upravljanje, radovi na proširenju gospodarske luke u Gaženici za novih 15 hektara su u tijeku, a i radovi u Lamjani su u punom pogonu...
- Na početak radova u Lamjani došao je premijer Plenković. On shvaća koliko je ovakva infrastruktura važna za razvoj našeg ribarstva, naših otoka i zapošljavanje ljudi uz more. Ono što je još važnije, mi smo ovdje svjesni koliko je važno unaprijed pripremati projekte, jer novaca iz EU fondova ima "k'o blata", samo ih treba povući. To prije svega ovisi o našoj spremnosti, o našim strateškim i razvojnim ciljevima, i koliko u njih ulažemo rada i volje. Ako imate gotove projekte, za novac se ne treba brinuti - podcrtava Longin. Kao primjer navodi baš slučaj ribarske luke u Lamjani koja je sredstva dobila prije građevinske dozvole. Za novac su se natjecali s troškovnikom radova, a građevinsku dozvolu su dostavili pet mjeseci nakon što su im sredstva bila odobrena.
U roku smo
Voditelja gradilišta Fabijan Barić uvjerava nas da je dinamički plan gradnje unutar rokova i da će sve biti spremno za otvorenje luke nakon 18 mjeseci radova, u rujnu 2020. godine. "Kali gradnja" je iskustvo na pomorskim objektima stjecala na izgradnji prve faze trajektne luke Tkon na Pašmanu, odnosno druge faze, koja je još uvijek u tijeku.
- Imamo malih problema s muljem na dnu uvale, ali trenutno se radi preprojektiranje koje će i za to naći rješenje. Kamenolom imamo tu na iznad uvale na otoku, a betonske dijelove proizvodimo u našoj bazi u Biljanima Donjim. Odatle ih gotove transportiramo na otok i montiramo u tijelo nove rive. Sve ostalo ide kao po špagu, bez problema - govori, a njegove riječi potvrđuje nadzorni inženjer Petar Šimičić iz triljske tvrtke "Kozina projekt".
Primjećujemo da gotovo nitko od građevinaca osim zamjenika voditelja gradilišta Vitlova nije iz Kali, odnosno s otoka. Kaljani su, ako rade, a rade gotovo svi, u pravilu ribari, zbog čega to mjesto ima najviše zaposlenih osoba po glavi stanovnika u Hrvatskoj. Tek zadnjih nekoliko godina Kaljani su se malo dali u obiteljski turizam, jer ovdje se tradicionalno obitelji bave proizvodnim djelatnostima. Zato ne čudi podatak da se čak 65 posto općinskog proračuna puni iz poreza na dohodak. Nova luka u Veloj Lamjani taj bi postotak trebala samo povećati.
RIBARSKA LUKA U GAŽENICI Novi natječaj ne smije propasti
U produžetku nove trajektne luke u Gaženici, u smjeru prema Zadru, predviđena je velika ribarska luka. Široka riva s bitvama je odavno izgrađena, no sada je potrebno izgraditi operativnu obalu, hladnjače, ledomat, istezalište i travel lift za popravak brodova od 50-ak metara... Sve je to dio plana uređenja prve faze ribarske luke. Natječaj za posao je bio raspisan, sredstva od oko 23 milijuna kuna osigurana iz europskih fondova, no najniža ponuda na natječaju iznosila je više od 30 milijuna kuna. Natječaj je zato morao biti poništen, a Robert Škifić je otad u svakodnevnim pregovorima s Ministarstvom poljoprivrede kako bi osigurao dodatnih 6-7 milijuna kuna, ne bi li novi natječaj bio uspješan.
- Kad završimo prvu, odmah krećemo u drugu fazu uređenja ribarske luke Gaženica koja će obuhvatiti i dio zemljišta u vlasništvu Cromarisa i Croduxa. Oni će sigurno širiti svoje kapacitete, a mi ćemo izgraditi obalnu infrastrukturu tako da će se na tom dijelu obale moći vezati više od 50 ribarskih brodova. Zajedno s lukom u Veloj Lamjani ribari će tako dobiti sustav kakvog nema nigdje na Mediteranu - kaže Škifić i otkriva kako su započele pripreme za izgradnja nove ribarske luke u Biogradu, koja bi išla u paketu s premještanjem trajektne luke. Obje se sada nalaze usred grada, a preselile bi se na području Kumenta.
NA JEDNOM MJESTU Administrativni centar za ribare
Novim ribarskim lukama i Gaženici i Lamjani pridružit će se i svojevrsni administrativni centar za ribare u prostoru bivšega kontejnerskog putničkog terminala u Gaženici. Ravnatelj Robert Škifić kaže kako je sve dogovoreno da se u taj montažni objekt presele ispostave državne ribarske inspekcije, uprave za ribarstvo, brodski registar, te sjedišta ribarskih udruga i zadruga koje djeluju na području Zadarske županije. Ustrojem jednog takvog centra samo nekoliko metara od ribarske luke ribari će na jednom mjestu dobiti uslugu za sve svoje administrativne i djelatne potrebe prije i nakon odlaska na more.
BODULSKI KORIJENI Longin: Eno mojih maslina
Dok smo brodom Lučke uprave Zadar ulazili u uvalu Vela Lamjana, župan Longin nam je pokazivao gdje se na okolnim padinama nalazi zemlja koju je naslijedio po ženskoj lozi, ali s očeve strane.
- Vidite one masline, e to je moje! Ali ništa ja od toga nemam, niti sam tamo ikad bio. Samo znam da imam više zemlje u Kalima nego Kolege - smije se župan, podbadajući načelnika Kolegu.
Longin je po korijenima napola bodul, kao i Škifić, podrijetlom s otoka Rave. Načelnik Kolega je po struci liječnik, ali toliko je vezan uz more da je odmah nakon završetka studija medicine u Zagrebu došao doma u Kali i ukrcao se za Panamu. Tako je sredinom osamdesetih godinu dana proveo na Pacifiku, točnije Guamu, loveći ribu za svoje Kaljane, zaradivši na koncu iznos o kojem ribari danas mogu samo sanjati. Isto je nakon studija u Zagrebu pokušao i župan Longin, ali je morao odustati zbog obiteljskih obveza. Škifić je cijelu karijeru vezan uz more i brodove, brod kojim smo došli u Lamjanu napravio je zadarski SAS Vektor kojem je on nekad bio na čelu, a prije nego što je došao za ravnatelja Lučke uprave Zadar, bio je direktor remontnog brodogradilišta "Viktor Lenac" u Rijeci.