Pronaći atraktivan poslovni prostor na Poluotoku nije lako, poglavito zadnjih godina kada je pritisak turizma gotovo "svaku rupu" popunio raznoraznim ugostiteljskim sadržajima, suvenirnicama i trgovinama. Novih prilika je sve manje, a interesa, ponajviše među ugostiteljima, sve je više, bez obzira je li riječ o privatnim ili javnim prostorima.
Baš prije nekoliko tjedana oslobodila su se dva velika prostora na atraktivnim lokacijama - jedan se nalazi na zadarskoj tržnici, gdje je godinama bila poljoprivredna apoteka, a drugi "gleda" na crkvu svetog Krševana, gdje je bila poslovnica Zagrebačke banke. Oba prostora su trenutačno prazna i već su počele kružiti gradske ćakule što bi tamo moglo "niknuti". Većina tih tračeva odnosi se na otvaranje restorana...
No, što je istina, odlučili smo sami provjeriti.
Naime, i jedan i drugi prostor praktički se nalaze u kulturnim objektima pod zaštitom konzervatora, odnosno ostacima nekadašnjih crkava. Prostor na tržnici je u javnom vlasništvu, a prostor kod Svetog Krševana u privatnom. Iako u Zadru postoje primjeri dobre prakse koja je uspješno pomirila komercijalni interes i brigu za očuvanje baštine, kao što je to slučaj s crkvom svetog Lovre u istoimenom kafiću na Narodnom trgu, otvaranje novih ugostiteljskih objekata u takvim prostorima, sa svim pratećim infrastrukturnim i drugim sadržajima, doživljava se kao novi nasrtaj na gradsku spomeničku baštinu.
U prostoru nekadašne poljoprivredne apoteke, koja se tu preselila sa Zelenog trga nakon razaranja u II. svjetskom ratu, nalaze se ostaci crkve svete Marije Velike. Njezini ostaci nisu dovoljno istraženi pa se o izgledu može zaključivati samo prema naznakama. Ipak, to bi se moglo promijeniti, jer kako nam je rekao direktor "Tržnice" Tomislav Letinić, ubrzo slijede arheološka istraživanja.
- Prostorom kapele svetog Roka "Tržnica" se koristi od samih početaka, iako, pravno gledano, to nije naš prostor. U zemljišnim knjigama, kao i većina prostora kojima upravlja "Tržnica", nisu do kraja riješeni vlasnički listovi. Velik dio pripada državi, a manji Gradu Zadru. Ipak, u postupku smo rješavanja vlasništva nad svim prostorima - pojasnio nam je direktor Letinić, dodavši kako je svjestan da je to važan sakralni objekt te će se prema njemu tako i odnostiti.
- Na njega se stoga odnose svi zakoni i propisi o zaštiti kulturne baštine i spomenika o kojima brigu vodi Konzervatorski odjel. Zato smo se baš prije mjesec dana dogovorili s njima da će se na tom mjestu, prije ikakvog daljnjeg korištenja, odraditi arheološka istaživanja, kako bi se pokušali pronaći ostaci prvo nedovršene crkve svetog Šimuna, pa i kapele svetog Roka, a naročito jedne apside gdje je stajala škrinja s ostacima svetog Šimuna - otkrio nam je Letinić, pojasnivši kako je istraživanja odlučio provesti Grad.
Tek nakon toga može doći do promjene namjene, odnosno djelatnosti koja će se moći obavljati u tim prostorima.
Kako nam je rekao direktor Letinić, "Tržnica" može korisiti isključivo prostor unutar kapele svetog Roka za djelatnost trgovine, dvorište koje se nalazi ispred te stražnje skladište. Hoće li onda, nakon arheoloških istraživanja, na tom atraktivnom mjestu niknuti ugostiteljski objekt?
- Nikad nije bila ideja da u tom prostoru bude restoran, barem ne onaj klasični. Mi smo htjeli tu otvoriti jednu vinsku kuću ili podrum gdje bi se prezentirali svi vinari i proizvođači alkoholnih pića Zadarske županije, gdje bi uz prodaju i promociju njihovih proizvoda, tu i tamo bile organizirane nekakve manifestacije uz konzumaciju jela i pića za građane i njihove goste - naglasio je Letinić. Jela bi se, dodao je, spremala u tom prostoru s obzirom da tamo već postoje sanitarni čvorovi i to ne bi bio nikakav problem.
- Međutim, kao što sam rekao, najbitnije je prvo sačuvati ono što imamo jer posjedujemo nešto što je vrjednije od nekog restorana. Ipak, konačna odluka je na Gradu - zaključio je Letinić.
Drugi atraktivan, a prazan prostor jest onaj u vlasništvu Zagrebačke banke koja se nedavno s Poluotoka preselila preko mosta. Kao i prostor na tržnici, i ovaj se nalazi u bivšem sakralnom objektu, na ostacima ranokršćanske bazilike svetog Tome iz 5. stoljeća. Zanimljivo je da se banka iselila iz prostora u svom vlasništvu i poslovanje preselila u prostor u vlasništvu Grada Zadra preko mosta, odmah preko puta kafića "Branimir". Od službe za upravljanje nekretninama Zagrebačke banke pokušali smo saznati što namjeravaju napraviti s atraktivnim prostorom u središtu grada, ali odgovor nismo dobili.
PEČAT POVIJESTI Ostaci ranokršćanske bazilike svetog Tome
Preko puta crkve svetog Krševana nekada se nalazila crkva svetog Tome, ranokršćanska bazilika podignuta u 5. stoljeću. Mijenjajući nazive kroz povijest bila je u funkciji do 1807. godine, kada je zbog gradnje školske zgrade velikim dijelom porušena 1822. godine. Bombardiranjem u II. svjetskom ratu crkva je teško oštećena, da bi nakon rata odlučili na njezinu mjestu sagraditi novu zgradu. Prije početka izgradnje zgrade, 1969., pristupilo se istraživanjima crkvenog prostora. Osim nekoliko kamenih stupova s fino ukrašenim kapitelima i impostima od ukrasnih dijelova arhitekture i kamenog crkvenog namještaja, pronađena su dva veća ulomka pluteja ukrašena osmerokutima s rozetama i križevima, te ulomak s križem uzidan u kasniji gotički portal. Većina tih arheoloških artefakata izložena je u bivšoj poslovnici banke.
IZ SREDNJEG VIJEKA Značenje svete Marije Velike
Značenje srednjovjekovne crkve svete Marije Velike, makar nepoznate većini Zadrana, veliko je. U njoj su 300 godina bile čuvane relikvije svetog Šimuna, a uz južni zid crkve bila je dograđena kapela svetog Roka sa zvonikom. Danas su vidljivi dijelovi fasade crkve svetog Šimuna koja se počela graditi 1600., no nikad nije dovršena. Crkva svete Marije Velike srušena je 1570. radi proširenja gradskih zidina. U pisanim je izvorima prvi put spomenuta 1190., a vjerovalo se da je bila jedna od najvećih i najvažnijih sakralnih građevina srednjovjekovnog Zadra. Danas se iznad ostataka kapele svetog Roka nalazi radionica Hrvatskog restauratorskog zavoda, a u prizemlju i obližnjem dvorištu godinama je bila poljoprivredna apoteka.